- Detalji
Razmjeri požara koji su ove godine pustošili Hrvatskom bili su više puta katastrofalni. To se pogotovo odnosi na onaj u dubrovačkom zaleđu, kada je vatrena fronta koja je došla iz Bosne i Hercegovine u jednom trenutku bila dugačka i dvadesetak kilometara. No, uzroci požara tek se rijetko saznaju, a u slučajevima kao što je ovaj dubrovački, kada postoji niz vrlo jasnih pokazatelja da se radilo o podmetnutom požaru s političkom pozadinom, uzroci kao da se skrivaju. S druge strane jasno je da je moguće tek kada se stvari nazovu pravim imenom uputiti jasnu poruka da je ovakva vrsta terorizma Hrvatskoj neprihvatljiva. Kao što Dujmović u kolumni na ovu temu dobro primjećuje, gori i u drugim zemljama, ali tamo nema pretvaranja da se ne zna što se događa: "Gori godinama i Italija. I tamo se dugo raspredalo o tome odakle stotine požara upravo u jeku turističke sezone. Danas Talijani nemaju osobitih dvojbi: tamo se ne dvoji da je najveći dio ljetnih požara podmetnut i da su u samo u manjem postotku za to krivci bolesnici ili sitni kriminalci. Talijani imaju drugi problem: iza njihovih požara najčešće stoji organizirani kriminal bez obzira je li riječ o budućoj špekulaciji građevinskim zemljištem ili je riječ o drugoj transakciji iza koje stoji camorra. Ali, tamo nitko nikog ne uvjerava da se glede požara krivac ultimativno traži samo i jedino u draču, jakoj buri ili slučajnom opušku!".
- Detalji
Zoran Vukman u svojoj je ovotjednoj kolumni iskazao poštovanje Draženu Budiši kao čovjeku i političaru, osvrnuvši se na njegov nedavni intervju: «Dražen Budiša je jedan od rijetkih među njima, za kojega se usuđujem reći da je upravo to - gospodin, da je bio i ostao džentlmen među političarima...» Vukman posebice ističe njegovu nepotkupljivost i principijelnost. I zaista, može se odista reći da ga je upravo ga je određena doza principijelnosti po kojoj se razlikovao od koalicijskih partnera koštala političke karijere. Ipak, u želji da ostvari svoje ciljeve u politici pristajao je i na veće kompromise. Na kraju, u traženju ravnoteže između svojih principa i kompromisa, doživio je potpuni neuspjeh te se povukao iz politike i javnog života. Danas se, pak, samo rijetki usuđuju zastupati otvoreno svoje ideje. I teško da ovakvi pojedinci uopće mogu doći do izražaja kroz zid korumpiranih i samovoljnih političara koji radi ostvarenja vlastitih interesa zaboravljaju sve vrijednosti i ideale. A u svom stremljenju za što većim prostorom koji bi držali u svojim rukama idu toliko daleko da im, primjerice, ni kršenje zakona ne predstavlja granicu pred kojom bi se zaustavili. Oni imaju 'pravno državu'! Time priča za njih završava. I mi "obični građani" imamo pravnu državu, u deklarativnom smislu svakako. Međutim, vrlo često nedostaje njezin praktični oblik. Današnji akteri na našoj političkoj sceni očigledno smatraju da je i to za nas dovoljno. Da li je? (zdk)
- Detalji
Već smo se osvrnuli na izjavu predsjenika SNV-a u kojoj iznosi razloge nepribivanja proslavi Dana pobjede i domovinske zahvalnosti 5. kolovoza u Kninu. Hrvatska vlada niti jednom riječju nije prokomentirala taj istup, iako je Pupovac predsjednik stranke koja je u koaliciji koju sačinjava tu istu Vladu. Prenosimo komentar na ovu temu kolumnista Večernjeg lista Tihomira Dujmovića, iz kojeg se može saznati koje to dane svojim prisustvom uveličava Milorad Pupovac. (djl)
- Detalji
Tin Kolumbić čitateljima Hrvatskog slova približio je svoja razmišljanja o značenju riječi - domovina, istodobno se pitajući: «Kome i zašto biti zahvalan?». Podsjeća kako se danas gubi istinski osjećaj zahvalnosti prema Stvoritelju koji nas je sve stvorio na «svoju sliku i priliku» kao i prema našim pretcima. Mi bismo još istaknuli kako bez obzira u kojem turbulentnom vremenu živjeli ili koliko puta bili potlačeni kroz povijest naši pretci nikada nisu zaboravili tko su i što su. I upravo to je naše najvrjednije nasljeđe - stoljećima očuvani identitet. Sada, kada je njihov san - Domovina - postao naša stvarnost moramo ponovno, čak više nego ikada, biti svjesni veličine tog postignuća te ujedinjeni i ponizni zahvaliti jedni drugima i Bogu na tom neprocjenjivom ostvarenju - slobodnoj Lijepoj Našoj. (zdk)
- Detalji
Zoran Vukman u svojoj nas kolumni upozorava na opće stanje u društvu koje je i više nego zabrinjavajuće. Nekad iskonske vrijednosti poput ljubavi, vjere u dobro, poštenja i morala izgubili su se prvo u medijima, a sada dijelom i u društvu. Zamijenila ih je bespoštedna utrka za 'uspjehom' u kojoj se isprepliću zakulisne igre, podmetanja, laži i prijevare. Ta vrsta demagogije, shvaćena kao napredak i evolucija društva, zahvaća u sve pore društva, određujući 'moć' kao krajni cilj. Vukman smatra kako globalizacija, predstavljena kao, mogli bismo reći, apstraktna instanca koja bi svijetu donijela 'mir i blagostanje', zapravo teško može jamčiti takvo što. To će se po Vukmanu prije ostvariti u sintezi "ljubavi i ljudske pomirenosti s Bogom". No, pitanje je tko je danas spreman u zapadnim društvima zaigrati na tu kartu. (zdk)
- Detalji
Stjepan
Šulek u članku u Hrvatskom slovu komentira nove odredbe EU, donijete na
konferenciji članica EU u Bruxellesu. Tom konferencijom, održanom od
21. do 23. lipnja, završilo je predsjedništvo Njemačke u Europskoj
uniji u prvoj polovici 2007. godine. Najvažnije odluke odnose se na sam
ustroj EU, pa se tako ukida predviđeni Ustav Unije, a jednako tako,
ukidaju se i zastava i himna. Time je po Šuleku EU pokazala kako je spremna na
kompromise, u želji da primiri razlike između "velikih i malih". Među
tzv. "malima'" posebice se ističe Poljska, koja se, između
ostalog, glasno zalaže za očuvanje nacionalnih interesa, te za
jačanje pozicija manjih država. S tim u vezi, trebao bi se promijeniti
način glasovanja pa bi u buduće trebala vrijediti tzv. "dvostruka
većina", "...odluke EU iziskivat će većinu od 55 posto država, koje
čine 65 posto pučanstva". Koliko će nove odredbe doprinijeti većoj
popularnosti EU u hrvatskoj javnosti, tek će se vidjeti, dok Stjepan
Šulek drži kako: "Hrvati prvi put mogu s pouzdanjem gledati prema
Bruxellesu. To će širiti njihove političke obzore pa će biti prisiljeni
da u skladu s novim globalnim datostima štite svoje ljudsko i
nacionalno dostojanstvo, poput Poljaka i drugih naroda Europe". (zdk)
- Detalji
Stara je izreka "na mladima svijet ostaje" uvijek predstavljala nadu za bolju budućnost koju starije generacije nisu uspjele ostvariti. Ipak, danas se s pravom možemo zapitati kakav to svijet ostavljamo svojoj mladosti. Čini se kao da im društvo nije u stanju predati neke osnovne vrijednosti, već im u zamjenu nudi jedino zabavu u obliku instant-atrakcija. Primjetno je kako mladima nedostaje negdašnjeg pozitivnog buntovnog žara, želje da se nepravda pretvori u pravdu, odnosno ostvare snovi. Istovremeno, nedostaje stvarnih junaka kojima bi se divili i ideala za koje bi se borili. O duhu društva koji se polako gubi piše i Zoran Vukman u svojoj kolumni u Hrvatskom slovu, zaključujući: "U današnji svijet mladih provalili su neki čudni ideolozi, novi komesari, tužitelji i arbitri koji naše živote odvode u nepoznato, koji osiromašuju duh, kradu sjećanja, diktiraju povijest, napadaju savijesti, orobljuju srca". (zdk)
- Detalji
Kako piše Hina, "Udruga branitelja, invalida i udovica domovinskog rata djelatnika Podravke (UBIUDR) traži od Ministarstva obitelji, branitelja i međugeneracijske solidarnosti da pokrene izmjene Zakona o tajnosti podataka ili da se počnu prikupljati peticije za privolu ispitanika da se njihova imena iz Registra branitelja mogu javno objaviti". Postavlja se pitanje - zašto građani Republike Hrvatske nemaju pravo, odnosno mogućnost uvida u te podatke? U čijem je interesu da se od očiju javnosti kriju imena i prezimena ljudi kojima danas dugujemo svoju slobodu? Zakon također zabranjuje i objavu imena poginulih, nestalih i umrlih branitelja pa ispada, umjesto da im svi zajedno odajemo dužnu počast, da ih se mi sramimo?
Add a comment Add a comment Opširnije...- Detalji
U svojoj kolumni u Večernjem listu Tihomir Dujmović piše o tome koliko se hrvatska vlast ponizuje dodvoravajući se haaškom sudu, Europi i svijetu, naravno, bez rezultata, budući da takva politika ne može donijeti rezultata. Posljednji takav primjer je posjet Carle del Ponte Hrvatskoj, Brijunima, gdje je odbila s predsjednikom hrvatske Vlade Ivom Sanaderom razgovarati dulje od 10 (deset) minuta. Sanader je nakon toga, valjda iz protesta, dva sata ranije napustio Brijune. Dakle, domaćin napušta ranije Brijune, otočje u svojoj državi, a gost određuje koliko će s domaćinom razgovarati! Još jedna pljuska Hrvatskoj, ali ne od Carle del Ponte, već od onih koji namjeste obraz i pomognu joj zamahnuti rukom.
Potpora
Svoju članarinu ili potporu za Portal HKV-a
možete uplatiti i skeniranjem koda.
Otvorite svoje mobilno bankarstvo i skenirajte kod. Unesite željeni novčani iznos. U opisu plaćanja navedite je li riječ o članarini ili donaciji za Portal HKV-a.

Telefon
Radi dogovora o prilozima, Portal je moguće kontaktirati putem Davora Dijanovića, radnim danom od 17 do 19 sati na broj +385-95-909-7746.
AKT
Poveznice
Snalaženje
Svi članci na Portalu su smješteni ovisno o sadržaju po rubrikama. Njima se pristupa preko glavnoga izbornika na vrhu stranice. Ako se članci ne mogu tako naći, i tekst i slike na Portalu mogu se pretraživati i preko Googlea uz upit (upit treba upisati bez navodnika): „traženi_pojam site:hkv.hr".
Administriranje
HR kalendar
Pretraži hkv.hr
Kontakti
KONTAKTI

Telefon Tajništva
+385 (0)91/728-7044

Elektronička pošta Tajništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.
Elektronička pošta Uredništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

