Detalji

Objavljeno: 20. ožujka 2011.

Objavljujemo tekst Međunarodnog instituta za bliskoistočne i balkanske studije (IFIMES) iz Ljubljane u kojem se vrlo podrobno obrađuje pitanje što su pojedine države dužne učiniti kada im pristigne srpska međunarodna tjeralica. Izravan povod za ovu analizu slučaj je generala Armije BiH Jovana Divjak, no situacija je u mnogu čemu analogna onima u koje su ili su bili uključeni hrvatski državljani, poput Tihomira Purde. Autori Bakhtyar Aljaf i mr. sci. Zijad Bećirović idu i korak dalje, tražeći razloge zbog čega je Austrija u slučaju Divjak postupila drugačije od Njemačke. Kao objašnjenje nalaze osobne veze između srpskih dužnosnika i austrijskih dužnosnika vezanih na Socijaldemokratsku partiju Austrije (SPÖ) i austrijskog predsjednika Heinzoma Fischera. Naravno, bilo bi zanimljivo saznati i nešto o našim bratskojedinstvenim vezama, primjerice, s ministrom unutarnjih poslova i zamjenikom premijera u Vladi Srbije Ivicom Dačićem, inače bivšim Miloševićevim kadrom, ali IFIMES se ovaj put ograničio samo na slučaj Divjak.(mm)

Detalji

Objavljeno: 29. studenoga 2020.

Ekskluzivno donosimo cijelu završnu riječ generala Slobodana Praljka na haaškom suđenju, iz koje se ponovno vidi sva apsurdnost optužnice. Optužnica generala Praljka, praktički zajedno s cjelokupnim hrvatskim vodstvom, tereti za "zajednički zločinački pothvat", drugim riječima za agresiju RH na BiH s ciljem stvaranja Velike Hrvatske. Kako se u ovu tezu uklapa primjerice naoružavanje Armije BiH tijekom cijelog rata koje je išlo isključivo preko Hrvatske ili zbrinjavanje stotina tisuća muslimanskih izbjeglica u RH ostaje nedokučivo, kao i to da se pravom agresoru na BiH ne sudi. Prije će biti da se Slobodan Praljak našao na optuženičkoj klupi zato što je pokušao sačuvati suverenitet i konstitutivnost hrvatskog naroda u Bosni i Hercegovini, dakle ono što se naknadnim izmjenama načela Daytonskog sporazuma ukinulo, sve do toga da su hrvatskog člana u Predsjedništvo BiH Željka Komšića ponovno izabrali muslimani Bošnjaci.(mm)

Detalji

Objavljeno: 21. prosinca 2010.

Za one koje je zatekao i zbunio gornji naslov odmah jedno pojašnjenje. Ne radi se o hrvatskom, nego o srpskom HHO-u. Teško je, naime, reći da su u hrvatskom HHO-u još uvijek shvatili da su tisuće civila stradale samo u Vukovaru i Osijeku a da za to praktički nitko nije odgovarao. S druge strane, Helsinški odbor za ljudska prava u Srbiji izdao je još 2007. godine knjigu „Vukovarska tragedija 1991. - U mreži propagandnih laži i oružane moći JNA". Knjiga se u međuvremenu u formi PDF dokumenta proširila Internetom i došla do nas.(mm)

Detalji

Objavljeno: 01. prosinca 2010.

Nakon što je 17. studenoga 2010. praizveden u Hrvatskom domu u Vukovaru, dugometražni dokumentarni film autorice Višnje Starešine "Zaustavljeni glas" dva puta je prikazan i na nacionalnoj televiziji, zadnji puta u ponedjeljak 29. studenoga u udarnom terminu iza Dnevnika. Radi se zaista o vrhunski napravljenom i istinski potresnom dokumentarcu o Vukovaru, koji prati tragičnu sudbinu novinara Siniše Glavaševića, tehničara Branka Polovine i dragovoljca Jean-Michela Nicolliera iz Vesuala u Francuskoj.(mm)

Detalji

Objavljeno: 13. svibnja 2010.

Serija „Tito" Antuna Vrdoljaka i prije nego što je po prvi puta prikazana na Hrvatskoj televiziji uzburkala je mnoge duhove. Nije se za čuditi budući da u potpunosti demistificira fenomen Josipa Broza Tita i njegov kult ličnosti, kao što je demistificirala politiku kojom se komunistička Jugoslavija držala na okupu sve do njegove smrti. Upravo je prošli petak prikazan sedmi dio serijala, gdje je u žarištu pažnje bio slučaj blaženoga Alojzija Stepinca. A za one koji nisu bili u prilici pogledati sve do sada prikazane nastavke dobra je vijest kako se oni mogu naći na Youtubeu. To vrijedi i za sve one ideološki pomaknute koji petkom gase demonstrativno televiziju kako ne bi djecu „kvarili" izmišljotinama, a opet im vrag ne da mira i rado bi znali što je o njihovom najvećem „sinu naroda i narodnosti" našao i snimio Antun Vrdoljak.(mm)

Detalji

Objavljeno: 16. studenoga 2009.

Hrvatski branitelj, diplomirani pravnik, član Hrvatskog kulturnog vijeća i član Koordinacijskog odbora građanske inicijative "Krug za trg" Tomislav Stockinger sa skupinom intelektualaca pokrenuo je inicijativu za osnivanje nove političke stranke-pokreta, čiji je temeljni cilj zaustavljanje posvemašnje razgradnje nacionalne, duhovne, moralne, kulturne i gospodarske supstance hrvatskoga naroda (tekst Temeljnog programa Stranke hrvatskog okupljanja donosimo u nastavku). Svi oni koji žele podržati ovu inicijativu i postati članovi Inicijativnog odbora buduće stranke, neka pošalju svoje podatke – ime i prezime, zanimanje i podatke za kontakt (mail adresu ili broj telefona) na adresu predsjednika Inicijativnog odbora Stranke Hrvatskog okupljanja Tomislava Stockingera: Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite. ili na tel. 099 2265779. Više o temeljnim odrednicama i programu stranke može se pročitati u nastavku.

Detalji

Objavljeno: 09. srpnja 2009.

Iako je još u lipnju 2006. godine Hrvatski sabor donio Deklaraciju o osudi zločina počinjenih tijekom totalitarnog komunističkog poretka u Hrvatskoj od 1945. do 1990. godine, njena praktična primjena u RH nikada nije zaživjela na odgovarajući način. Jer komunistički zločini ni do današnjeg dana nisu istraženi, žrtve brojkom i slovom utvrđene, a Josip Broz Tito proglašen ratnim zločincem. Sve se dakle kao i prije donošenja Deklaracije svodi na obilježavanje zločina Križnog puta i novootkrivenih masovnih grobnica čiji broj unutar Hrvatske, ali i izvan njenih granica stalno raste. A da tome nipošto ne bi smjelo  biti tako podsjeća tekst Deklaracije, koji čitateljima na uvid donosimo u nastavku, u nadi da neće ostati mrtvo slovo na papiru.(mmb)