Damir Pešorda u Hrvatskom listu dao je zanimljiv pregled rada praksisovaca, filozofske škole kojoj je pripadao i nedavno preminuli Milan Kangrga. Osim pregleda, Pešorda daje i svoje mišljenje o radu spomenute škole: "Lukava strategija praksisovaca da režimski socijalizam kritiziraju s još socijalističkijih, a režimski marksizam - onaj s partijskih foruma, režiranih mitinga, iz škole i s političke nastave u JNA - s još marksističkijih pozicija bila je sjajno odabrana. Omogućavala je ugodan život, intelek- tualni prestiž i neobvezno filozofiranje o svemu i svačemu. Uglavnom ni o čemu. Praxis filozofiji ipak treba odati priznanje barem zbog najmanje dvije stvari. Prva je već spominjani proboj u svjetsku filozofiju. Ne samo zbog te relativne poz-natosti u svijetu, nego i zbog stanovite drskosti ako ne u istinski filozofskom mišljenju, ono barem u fingiranju filozofskoga mišljenja. Drskosti teko nekarakteristične za hrvatske intelektualce. Hrvati, po navadi malih i u sebe nesigurnih naroda, rijetko iznjedre mislioce nesputane sjenom inozemnih autoriteta. Sve što dolazi izvana čini im se većim no što uistinu jest, a sve stoje domaće ukazuje im se malim i ništavnim".

 

 

Dokumentarni film filmskoga i TV redatelja i člana Hrvatskoga kulturnog vijeća Miroslava Mikuljana "Sam", o čijoj smo nedavnoj premijeri u kinu Europa posebno izvijestili [Premijera dokumentarnoga filma "Sam"], doživio je nažalost istu sudbinu kao i dokumentarac "Treći pohod" novinarke Višnje Starešine. Naime, zbog neshvatljivih i diskutabilnih kriterija prema kojima se radio odabir filmova za ovogodišnje Dane hrvatskog filma koji se od 25. do 30. ožujka održavaju u Zagrebu, oba dokumentarca nisu uvrštena u program. S tim u svezi donosimo prosvjed Miroslava Mikuljana, iz kojeg u uvodu izdvajamo: "Ovim prosvjedom pridružujem se brojnim hrvatskim autorima i kritičarima koji su digli svoj glas zbog neshvatljivih odluka ovogodišnje selektorice za dokumentarni film na Danima hrvatskog filma, a koji će se održati u Zagrebu od 25. do 30. ožujka. Naime, ovogodišnja selektorica, gospođa Nana Šojlev (inače djelatnica HTV i dugogodišnja redateljica “Latinice”) pedantno je iz konkurencije istrijebila većinu značajnih imena u hrvatskom dokumentarnom filmu. Tako je, izbačen, odbačen ili uklonjen od festivalske javnosti i moj ovogodišnji dokumentarac pod naslovom “S A M“. Pažljivo sam proučio izjave gospođe Šojlev o kriterijima što ih je izabrala kao pripomoć, odnosno stručni temelj u odabiru ovogodišnjih filmova za konkurenciju na Danima hrvatskog filma. Što je, dakle, našu selektoricu vodilo u njezinu prosuđivanju i ocjenjivanju?".

 

 

Gral film u suradnji s kinom Europa organizira i poziva na premijeru dokumentarnoga filma "Sam", redatelja Miroslava Mikuljana i scenaristice Marije Peakić Mikuljan, članova Hrvatskoga kulturnog vijeća. Premijera će se održati u subotu, 8. ožujka 2008. godine, u 20.00 sati u kimu Europa, Varšavska ulica br.3, Zagreb. U nastavku donosimo redateljev životopis i kratki sadržaj filma popraćen s nekoliko izdvojenih zanimljivih filmskih kadrova.

 

 

Pod pokroviteljstvom Hrvatskog Sabora i Primorsko-goranske županije Hrvatska Uzdanica i Matica Hrvatska ogranak u Rijeci u utorak, 19. veljače 2008. u Pomorskom i povijesnom muzeju Hrvatskog primorja Muzejski trg 1, Rijeka otvorena je foto-izložba pod nazivom prvi hrvatski predsjednik. Izložbu je otvorio predsjednik Hrvatskog Sabora gosp. Luka Bebić, a govorili su: dr. Ivan Radić - predsjednik Hrvatske Uzdanice i mr. sc. Darko Deković - predsjednik Matice Hrvatske ogranak u Rijeci. Nakon otvorenja foto izložbe održalo se i službeno predstavljanje Fotomonografije “Dr. Franjo Tuđman 1990 –1999”. Izložba ostaje otvorena do 4. ožujka 2008., a može se razgledati od 9 do 13 sati osim nedjeljom i ponedjeljkom.

 

 

Donosimo predgovor za knjigu autora Zdenka Ćosića "Rat je počeo prije" koji je napisao doc. dr. sc. Ivica Lučić. Podsjećamo da će se predstavljanje spomenute knjige održati u petak 22. veljače u 18.00 sati u Matici hrvatskoj, Strossnayerov trg 4 u Zagrebu. O knjizi će govoriti: Milan Ivkošić - kolumnist Večernjega lista; prof. dr. Krešimir Ćosić - general HV-a u mirovini, Antun Abramović - povjesničar, i sam autor Zdenko Ćosić. Iz predgovora izdvajamo: "Ovo je knjiga o sukobu hrvatskog naroda i Jugoslavenske narodne armije u Pologu, na granici Mostara i Širokog Brijega, u zapadnom dijelu Hercegovine. U tom sukobu nije ispaljen ni jedan metak, nije stradao ni jedan vojnik, niti je bilo civilnih žrtava. Ipak, poražena je čitava jedna vojska zajedno sa svim što je simbolizirala: jugoslavenskim unitarizmom, komunističkim dogmatizmom i mitom o nepobjedivosti. Za jugoslavenske komuniste zapadni dio Hercegovine imao je status svojevrsne Vendee, reakcionarne i kontrarevolucionarne pokrajine koju se moralo pasivizirati, ne birajući sredstva. Više od 20.000 stradalih Hrvata Hercegovine u Drugim svjetskom ratu i poraću, komunisti su poubijali po završetku rata. Uništili su gotovo svu društvenu elitu, zajedno s fratrima profesorima čuvene gimnazije na Širokom Brijegu. U dugom poslijeratnom razdoblju terora komunisti su se ponašali tipično okupatorski. Organizirali su hajke i ubijali preživjele hrvatske vojnike, strijeljali taoce, tukli i zatvarali nepoćudne, preseljavali stanovništvo, tjerali ga na prisilan rad, plijenili mu imovinu. Vrhunac komunističkog „trijumfa“ bilo je paljenje širokobriješke samostanske knjižnice i arhiva 1947. godine."

 

 

Ovoga 30. siječnja franjevac i povjesničar Bazilije (Stjepan) Pandžić navršava 90 godina života. Rođen je 30. siječnja 1918. u Drinovcima, danas općina Grude, u Hercegovini. Gimnaziju je pohađao na Širokom Brijegu a studij bogoslovlja u Mostaru i Rimu. Nakon svećeničkog ređenja 1942. odlazi u Rim gdje je na povijesnom odjelu papinskoga sveučilišta Antonianum doktorirao tezom o trebinjsko-mrkanskoj biskupiji. Na držvanom sveučilištu La Sapienza u Rimu (Lettere) studira orijentalistiku (arapski, perzijski i turski), koji također okončava doktoratom. U isto vrijeme završio je studij na Vatikanskoj školi za diplomatiku i paleografiju i postao paleographus et archivarius. Njegova je prvotna želja bila da pođe u Carigrad istraživati osmanlijska vrela za povijest Bosne i Hercegovine. Međutim, 1947. bio je imanovan generalnim arhivarom i analistom Reda manje braće, pa na toj dužnosti ostaje sve do 1985. godine. Pred domovinski rat bio je iz Rima preselio u Mostar. Nakon što su Srbi zapalili crkvu sv. Petra i Pavla a franjevački samostan svakodnevno bombardirali, fra Bazilije seli u Zagreb, nastavivši svoj znanstveni i spisateljski rad u samostanu u Dubravi. Krepka zdravlja i vičan novim tehnologijama fra Bazilije je posljednjih godina objavio nekoliko obimnih svezaka povijesnih rasprava i zbirki dokumenata, a prije tek nekoliko dana iz tiska mu je izašla i knjiga za najširu publiku: Kraljevi i gradovi – crtice iz hrvatske povijesti (www.tusculanae-editiones.com).

 

 

Župni ured Uzdol i udruga «Uzdoljani za svoje poginule», organiziraju predstavljanje spomenice «U sjeni križa» prigodom obilježavanja 150. obljetnice župe Uzdol. Svečano predstavljanje održat će se u Hrvatskom domu «Hercega Stjepana Kosače» u Mostaru, u srijedu 9. siječnja 2008. u 19:00 sati. «Ako ova župa i cijeli kraj nisu imali sreće biti do sada opisivani, ovo djelo vraća dug ljudima koji to nisu mogli ali i vremenima u kojima se nije smjela reći istina. Iskrena zahvalnost autorima i priređivačima jer su ovim djelom župi i svima koji su je kroz sto i pedeset godina tvorili dali najvrjednije što su mogli. Očuvali su im spomen!» - dr. Pero Sudar, pomoćni biskup vrhbosanski

 

 

Sredinom prosinca predstavljena je knjiga "Velika Britanija i Balkan" britanske povijesničarke Carole Hodge - o čemu je malo koji medij izvjestio. Kako zbog teme kojom se bavi, tako i zbog znanstvenog pristupa, knjiga će zacijelo izazvati veće zanimanje hrvatske javnosti. Na predstavljanju je akademik Muhamed Filipović - bivši bosansko-hercegovački veleposlanik u Londonu - istaknuo kako je problem hrvatskih političara kao i onih bosansko-hercegovačkih što su često mislili kako će objasniti britanskim političarima u čemu je njihova zabluda. Vrijeme je da se shvati kako oni (britanski političari) nisu u zabludi, nego su u zabludi oni koji misle, da se njima treba nešto objasniti! Hrvatski povjesničar Josip Jurčević izjavio je da je srbijanska oružana agresija bio cjelovit projekt i upitao je kako će se Haag postaviti nakon ove knjige, budući da su optuženici u Haagu, kako je rekao, žrtve u ostvarivanju međunarodnih interesa. Izvatke iz knjige "Velika Britanija i Balkan" (Britain and Balkans) na engleskom jeziku može se pročitati ovdje.