Dr. sc. Ante Žužul: Puno toga znamo o nacističkim i fašističkim zločinima, ali mračne se tajne komunizma čuvaju

Nakon zagrebačkoga predstavljanja knjige akademika Davorina Rudolfa „Komunizam, fašizam, nacizam – Veliki totalitarizmi koji su obilježili 20. stoljeće“, koje je održano 17. lipnja 2025. godine, htio sam još jednom pisati o toj knjizi, s novoga motrišta, ali odustao sam kad je na predstavljanju izostala dionica o komunizmu. Predstavljač se ispričao bolešću.

Pokušao sam tu prazninu s predstavljanja, koju su osjetili nazočni u gotovo punoj velikoj dvorani Školske knjige u Masarykovoj ulici, nadomjestiti razgovorom s predstavljačem, ali se ispričao preuzetim obvezama i godišnjim odmorom. Predstavljanje je – unatoč izvrsnim govorima dvaju predstavljača (dr. Ante Žužula i izv. prof. dr. sc. Zlatka Begonje) i autorovoj zahvali, koja je bila više od toga jer je govorio o nastanku novoga međunarodnoga poretka, te voditeljevim dobro odabranim citatima iz knjige kao poveznicama među govornicima – zbog izostanka navedene dionice o komunizmu, jednostavno rečeno, bilo nepotpuno, okrnjeno. Po svemu, bilo je malo vremena kako bi se pronašla adekvatna zamjena iako Zagreb osim Hrvatskoga instituta za povijest ima studije povijesti na Hrvatskom katoličkom sveučilištu, Filozofskom fakultetu i Fakultetu hrvatskih studija.

U određenom je pogledu izostanak predstavljača koji je trebao govoriti o komunizmu kao jednom od totalitarizama 20. stoljeća nadoknadio dr. Žužul, koji je rekao kako puno toga znamo o nacističkim i fašističkim zločinima, ali mračne tajne komunizma čuvaju se i dalje te kako je vrijeme da se napokon osvijetle zločini počinjeni u vrijeme komunizma.

D. Rudolf i A. Žužul, foto: ŠK

Prema njegovim riječima atomske bombe bačene na Nagasaki i Hirošimu kako bi se okončao Drugi svjetski rat ubile su više od 240 tisuća ljudi, a nakon završetka toga istoga rata u slovenskim je šumama počinjen pokolj nad više od 340 tisuća hrvatskih zarobljenika, žena, djece, staraca i vojnika. Svijet zna da je u Katynskim šumama ubijeno 22 tisuće Poljaka, ali zločini u slovenskim šumama, u kojima je ubijeno 15 puta više Hrvata, još nisu do kraja istraženi, napomenuo je.

Potpredsjednik hrvatske Vlade i ministar hrvatskih branitelja Tomo Medved poslao je na predstavljanje izaslanicu. Prilikom pozdrava nazočni su tu ministrovu gestu pozdravili zdušnim pljeskom. U svezi s time moglo bi se postaviti više pitanja, a jedno bi moglo glasiti: Je li samo ministar branitelja prepoznao značenje knjige akademika Rudolfa? Ostanimo na tome.

Iste večeri kad je bilo predstavljanje Rudolfove knjige na Jarunu se održavala proslava osnivanja HDZ-a, zbog čega je nekolicina znanstvenika i umjetnika otišla pred kraj s predstavljanja, na kojem je po završetku autor potpisivao primjerke svoje najnovije knjige. Održan je i domjenak, ali tomu nisam nazočio jer sam htio za dana vidjeti u kojoj je fazi obnova Hinine zgrade na Marulićevu trgu.

Ispred HNK-a bilo je veliko mnoštvo građana. Te je večeri bila dodjela Državne nagrade Vladimira Nazora.

Mazanje očiju u svezi s obnovom Hinine zgrade

Od Školske knjige do Marulićeva trga, na kojem je sjedište Hine, nekadašnji dom zagrebačkoga gradonačelnika Heinzela, nekih je četiristo metara. Sam ulaz u zgradu bio je 17. lipnja ograđen građevinskom žičanom mrežom. Pred ulazom je bila hrpa građevinskoga materijala, bager i terenski WC. Sve je izgledalo kao da su radovi u tijeku. To napominjem jer je ministrica 28. veljače 2025. odgovorila kako su radovi gotovi te da će zgrada za dva-tri tjedna biti otvorena. O tome sam pisao početkom ožujka na Portalu HKV-a. Prošlo je, međutim, gotovo četiri mjeseca, a zgrada nije otvorena.

U međuvremenu, Andrej Plenković, predsjednik hrvatske Vlade, otvorio je 17. ožujka u Hininoj zgradi izložbu fotografija Hininih fotoreportera „5.g. / 5.5 ML/R“ (pet godina obnove od potresa jačine 5,5 po Richteru) uoči pete godišnjice potresa i završetka obnove sjedišta Hine, istaknuvši kako bi većina javnih zgrada mogla biti kompletirana do 2027., a ukupni napori obnove do kraja desetljeća. Iz teksta koji se može pronaći na mrežnim stranicama mjerodavnoga ministarstva prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine uočljivo je kako je premijer došao otvoriti izložbu „uoči pete godišnjice potresa i završetka obnove sjedišta Hine“.

Vjerojatno se kod toga nije mislilo na sjedište uprave te novinske agencije, koje se nalazi na prvom katu zgrade, nego na sva tri kata, potkrovlje, visoko prizemlje, podrumski prostor i dvorište s garažom.

Nakon otvaranja spomenute izložbe pretpostavljalo se da će u nekom skorom roku u obnovljenu zgradu ući i novinari, koji pet godina rade od kuće. Ali to se nije dogodilo jer radovi na trećem katu i potkrovlju te uređenje okolnoga prostora nisu bili gotovi. Na svoj način na to su upozoravali ugovori uprave s novinarima po kojima im je u to vrijeme produžen rad od kuće do 31. kolovoza 2025.

Predstavnik izvođača: Završetak obnove od potresa zgrade Hine do kraja srpnja

Na sjednici hrvatske Vlade 3. srpnja ministar Branko Bačić izvijestio je o tijeku obnove. To me je potaknulo da upitam predstavnika izvođača Teh-gradnje kad očekuje završetak radova. Po njegovim riječima očekivati je da će radovi biti završeni do kraja srpnja.

Je li ministrica kulture znala da nije bilo realno što je govorila? Kako bilo, kad smo otvorili pitanje obnove Hine, koje se previše oduljilo, prema ministričinim riječima činilo se kako je sve gotovo, nabavlja se oprema, evo samo što se novinari i uprava nisu vratili u svoj radni prostor. No na kraju je sve ispalo mazanje očiju. Znamo što to znači – zavaravanje ili obmanjivanje. Zašto je ono uslijedilo? Bez obzira na to što je obnova bila zahtjevan i složen posao, ministrica je očito bila svjesna kako obnova Hinine zgrade predugo traje i da se agencija u pet proteklih godina znatno urušila. Manjkavo i površno izvješće s koncerta Marka Perkovića Thompsona, naslovljeno „Thompson održao koncert: Pred pola milijuna ljudi izveo i Čavoglave s pokličem 'ZDS'“, objavljeno u servisu vijesti 6. srpnja 2025., u 00:18 sati, na kojem je radilo čak petero novinara to najbolje ilustrira. Ali, o tome drugom prilikom. Uglavnom, umjesto da Hinina zgrada bude u vrhu prioriteta obnove od potresa, takvo što se nije dogodilo, iako je konstrukcijska obnova relativno brzo završila.

Hina je među prvim javnim ustanovama u Zagrebu koje su, kako stoji na mrežnoj stranici mjerodavnoga ministarstva, počele konstrukcijsku obnovu, u travnju 2022., a već iste godine završeni su glavni restauratorski radovi na pročelju kuće Heinzel. Ta visokovalorizirana građevina arhitekta i bivšega gradonačelnika Vjekoslava Heinzela zaštićena je dvostrukom konzervatorskom zaštitom. Smještena je unutar zone „A“ povijesne urbane cjeline Zagreba i pripada zaštićenoj urbanističko-arhitektonskoj cjelini „Zelene potkove“. Konstrukcijska obnova zgrade dovršena je u lipnju 2023., a nakon toga počela je cjelovita obnova koja je uključila energetsku sanaciju i uređenje interijera.

No predstavnik izvođača tvrdi kako su radovi gotovo pola godine stajali te da je građevinska obnova krenula potkraj 2023. godine.

Prostor Trga dr. Franje Tuđmana kao da je na Marsu

Iz Vodnikove ulice put me je tramvajem odveo do Trga dr. Franje Tuđmana, tamo sam „hvatao“ drugu prijevoznu vezu. Polako se spuštao sumrak. Na tom trgu koji nosi ime prvoga hrvatskoga predsjednika trava je bila (istina, pokošena) gotovo spaljena žarkim lipanjskim suncem. Pokoji prolaznik, uglavnom sa psom. Nametnulo mi se pitanje: zašto taj trg koji nosi ime dr. Franje Tuđmana i nakon 19 godina sliči na običnu ledinu kojoj uglavnom stabla kestena pružaju malo zelenila? Kako to da zagrebačka gradska vlast nema toliko senzibiliteta za njegovo minimalno uređenje? Hodajući po suncem spaljenoj površini, čovjek se mora upitati: kako na tom golemom prostoru, na kojem bi se mogla smjestiti četiri nogometna igrališta, nema bar jedne cvjetne oaze? Zar ni toliko nije u stanju učiniti gradska vlast sa strankom Možemo na čelu? Je li dovoljno kositi travu? Dopustiti da taj trg tijekom godine, posebno za ljetnih mjeseci, izgleda kao da je na Marsu? Je li to toliko skupo pa se vlast ne želi razbacivati novcem?

Ako bi se dio programa obljetnice osnutka HDZ-a premjestio na Trg dr. Franje Tuđmana, sigurno bi dodatno svratio pozornost na to da taj trg treba konačno primjereno arhitektonski urediti kako bi postao moderan svehrvatski trg koji nosi ime prvoga hrvatskoga predsjednika.

Podsjetimo, natječaj za uređenje tada još neimenovana parka veličine 56 tisuća četvornih metara, koji je 2006. dobio ime Trg dr. Franje Tuđmana, proveden je krajem devedesetih i na njemu je pobijedio sa svojim rješenjem arhitekt Nenad Fabijanić. Spomenute 2006. poznati je arhitekt ponovno u medijima pojašnjavao svoju ideju uređenja, sada trga prvoga hrvatskoga predsjednika. No nakon toga nije se mnogo uradilo, neki su planovi spominjani pred lokalne izbore 2021., a pred posljednje izbore, 2025., kandidati za zagrebačkoga gradonačelnika o tome su uglavnom šutjeli! Jedno je sigurno: dok vlast u Zagrebu budu obnašali možemovci, malo će se toga u pogledu uređenja rečenoga trga promijeniti.

Posljednja sličica

I na kraju jedna sličica vezana uz poziv na navedeno predstavljanje. Pozivnicu iz Splita poslao je autor 13. lipnja u 11:47:09 sati. Predstavljanje je bilo 17. lipnja u 18 sati. No do toga nadnevka pozivnica nije stigla. U poštanski pretinac dostavljena mi je 20. lipnja. Upravi Hrvatske pošte pisao sam kako je nevjerojatno da pismo na kojem je naljepnica „prioritetno“ toliko dugo putuje iz Splita. Odgovorili su mi da pritužba nije napisana kako treba i odbacuje se. Nasmijao sam se!

Hrvatska pošta trebala bi biti uzorno organizirana državna tvrtka, posebno glede usluga građanima, u što spadaju i pisma. No je li tomu stvarno tako ili je rečena pozivnica tek presedan?

Marko Curać