Anketa: Ukrajinci smatraju da Volodimir Zelenski treba biti predsjednik do kraja izvanrednoga stanja

Velika većina ispitanih Ukrajinaca, čak 70 posto, smatra da bi Volodimir Zelenski trebao ostati predsjednik Ukrajine do kraja ratnoga stanja. To je navedeno u rezultatima istraživanja Kijivskoga međunarodnoga instituta za sociologiju koje je provedeno od 26. svibnja do 1. lipnja, prenose ukrajinski mediji.

Tijekom ankete od ispitanika se tražilo da izraze slaganje ili neslaganje s određenim brojem tvrdnja, od kojih je jedna – Zelenski treba biti predsjednik do kraja izvanrednoga stanja?

Sedamdeset posto ispitanika složilo se da Zelenski treba ostati predsjednik do kraja izvanrednoga stanja, a 22 posto se ne slaže s tim. Ovisno o regiji prebivališta, 65-74 posto ispitanika slaže se s tim, odnosno velika većina Ukrajinaca ne dovodi u pitanje legitimitet predsjednika, stoji u istraživanju. Osim toga, većina Ukrajinaca - 56 posto, prilično ili u potpunosti, odobrava aktivnosti Zelenskoga kao predsjednika Ukrajine, a 37 posto, prilično ili potpuno, ne odobrava.

U prethodnom istraživanju, u rujnu 2023., odobravalo je njegove aktivnosti 77 posto Ukrajinaca.

Razina odobravanja je, kako se može uočiti, osjetno smanjena, ali ostaje na visokoj razini, ističu istraživači.

Anketa je odgovor ruskomu predsjedniku Vladimiru Putinu koji je u drugoj polovici svibnja nakon razgovora s bjeloruskim predsjednikom Lukašenkom izjavio: „S kim pregovarati? Svjesni smo da je aktualnom šefu države legitimitet prestao. Mislim da je jedan od ciljeva konferencije u Švicarskoj da zapadna zajednica potvrdi njegov legitimitet ili ne.“

Potpisan desetgodišnji sigurnosni sporazum između SAD-a i Ukrajine

Treba napomenuti kako je anketa provedena prije mirovnoga skupa u Švicarskoj, na kojem je važnu ulogu ima ukrajinski predsjednik Zelenski te prije nego što su američki predsjednik Joe Biden i ukrajinski čelnik Volodimir Zelenski potpisali 10-godišnji sigurnosni sporazum između SAD-a i Ukrajine.

„Strane prepoznaju ovaj sporazum kao potporu mostu k mogućem članstvu Ukrajine u NATO savezu“, stoji u tekstu. U slučaju oružanoga napada ili prijetnje protiv Ukrajine, visoki dužnosnici SAD-a i Ukrajine sastat će se u roku od 24 sata kako bi se posavjetovali o odgovorima i utvrdili koje su dodatne obrambene potrebe Ukrajini.

„Kako bi se osigurala sigurnost Ukrajine, obje strane prepoznaju da su Ukrajini potrebne znatne oružane snage, snažne sposobnosti i stalna ulaganja u obrambenu industrijsku bazu koja zadovoljava standarde Organizacije Sjevernoatlantskoga saveza (NATO)“, navodi se u tekstu.

Napominje se da Sjedinjene Države namjeravaju pružiti dugoročnu materijalnu, obrazovnu, savjetodavnu, obavještajnu, sigurnosnu, obrambeno-industrijsku, institucionalnu i drugu potporu za razvoj ukrajinskih sigurnosnih i obrambenih snaga sposobnih za obranu suverene, neovisne, demokratske Ukrajine. i odvraćanje buduće agresije.

Napomenuti je kako je to 17. sigurnosni sporazum koji je potpisala jedna država s Ukrajinom. Sigurnosni sporazumi važan su znak solidarnosti demokratskoga svijeta s borbom Ukrajine protiv agresije, ali i to kako se ne računa sa skorim mirom.

Zelenski: Putin svojim „mirovnim prijedlogom“ potvrdio kako mu nije do mira

Na međunarodnom mirovnom skupu, koji je sredinom lipnja u švicarskom Burgenstocku organizirala Ukrajina, sudjelovalo je devedesetak država i organizacija. Tom prigodom potpisana je završna deklaracija, koju je velika većina država podržala, a nekoliko naknadno povuklo potpise.

Uoči početka mirovnoga skupa, za koji je ruska strana rekla da je „gubitak vremena“, Vladimir Putin iznio je ultimatume za okončanje rata. Konkretno, rekao je da Ukrajina mora potpuno prepustiti regije Zaporižja, Herson, Donjeck i Lugansk. Ukrajinska strana odgovorila je da ne će pristati na ultimatume neprijatelja.

Na završnoj konferenciji za novinare nakon mirovnoga skupa, ukrajinski predsjednik Zelenski je izjavio kako je Putin svojim „mirovnim prijedlogom“ potvrdio da ne će prekinuti rat, već da želi nastaviti s otimanjem teritorija. Po riječima ukrajinskoga predsjednika Rusija i njezino vodstvo još nisu spremni za pravedan svijet i to je činjenica. Putinov takozvani „mirovni prijedlog“ pomnožio je s nulom i sve njegove dosadašnje izjave da se okonča rat.

„Njima ne treba mir - svima nama je potreban mir, to je činjenica“, izjavio je, dodavši kako Putin nije diplomat, a sada je nemoguće okončati rat samo diplomacijom.

„Dok diplomati pričaju, puške šute, što znači da Putin nije diplomat, odnosno trebamo tražiti druge alate osim diplomacije, trebamo jaku vojsku, moramo biti jaki, ti ljudi razumiju samo silu. Vidim samo ove načine: jačanje na bojnom polju i paralelno jačanje međunarodne politike“, istaknuo je Zelenski.

Stvara li ruski predsjednik pandan NATO savezu?

Ruski predsjednik Vladimir Putin 19. lipnja, prvi put nakon 24 godine, stigao je u Sjevernu Koreju. Tijekom posjeta potpisan je sporazum o partnerstvu između Ruske Federacije i DNRK-a.

Poznato je da dokument predviđa pružanje međusobne pomoći u slučaju agresije na jednoga od sudionika. Ruski predsjednik izjavio je da Rusija „ne isključuje razvoj vojno-tehničke suradnje s DNRK-om“.

Bijela kuća službeni posjet ruskoga predsjednika DNRK-u i sporazum o strateškom partnerstvu s njezinim čelnikom Kim Jong-unom smatra „proširenjem partnerstva“, prenose mediji .

„S obzirom na sastanak Putina i Kim Jong-una u Pjongjangu i svu pompu i okolnosti koje odražavaju totalitarnu prirodu režima u DNRK-u, jasno je da govorimo o proširenju partnerstva“, rekao je Michael Carpenter, viši direktor za europska pitanja u Vijeću za nacionalnu sigurnost Bijele kuće.

Institut za proučavanje rata (ISW) smatra kako Putin želi stvoriti pandan NATO savezu te stvoriti iluziju da su zapadne zemlje jedine pristaše Ukrajine, dok ostatak svijeta stoji iza Ruske Federacije.

Savjetnik Ureda predsjednika Ukrajine Mikhail Podoljak smatra kako je potpisivanje „strateškoga vojnoga partnerstva“ između Ruske Federacije i DNRK-a (a zapravo, demonstrativnoga pakta o zajedničkom uništavanju globalnih pravila i organiziranju pokolja nad civilima u drugim zemljama) jednostrano i najočiglednije poništenje cjelokupnoga paketa međunarodnih odluka, rezolucija i ograničenja nametnutih Sjevernoj Koreji“. Podoljak je naglasio da instrumenti zabrane uopće ne funkcioniraju. A to, rekao je, znači da „praktički više nema pravila“.

Blinken: Srpanjski sastanak na vrhu NATO-a usredotočit će se na dugoročno učvršćivanje ukrajinske pobjede

Kao što je poznato 32 zemlje članice NATO-a saveza okupit će se u Washingtonu od 9. do 11. srpnja kako bi proslavile 75. godišnjicu stvaranja Saveza. Očekuje se da će se skup usredotočiti na izgradnju obrambene proizvodnje i postizanje ciljeva obrambenoga proračuna zbog prijetnja Ruske Federacije.

Zamjenica premijera Ukrajine za EU i euroatlantske integracije Olga Stefanishyna izjavila, kako prenose mediji, da Kijiv od sastanka na vrhu očekuje odluke koje će „znatno pomoći u jačanju obrambenih sposobnosti Ukrajine i njezine sposobnosti da se odupre ruskoj agresiji te postati zaštita od ponovljenih napada u budućnosti“.

„Očekujemo i konkretne odluke o članstvu Ukrajine u NATO-u u paketu s drugim jamstvima kontinuiteta vojne pomoći i povećane interoperabilnosti“, naglasila je.

Američki državni tajnik Antoni Blinken rekao je da će se srpanjski sastanak na vrhu NATO-a u Washingtonu usredotočiti na dugoročno učvršćivanje ukrajinske pobjede.

„Sastanak na vrhu bit će usredotočen na izgradnju dugoročnoga uspjeha koji je Ukrajina izgradila od prvoga dana“, rekao je američki diplomat tijekom ovotjedne konferencije za novinare s glavnim tajnikom NATO-a Jensom Stoltenbergom.

Prema njegovim riječima, posljednjih su tjedana Sjedinjene Države i drugi saveznici uložili napore u jačanje potpore Ukrajini u odbijanju ruske agresije. Partnerima je važno znati da Oružane snage Ukrajine imaju sve što im je potrebno za jačanje prve crte i zaustavljanje napredovanja okupacijskih snaga.

„Uoči sastanka na vrhu NATO-a očekujemo da će dvadesetak, a možda i više zemalja potpisati bilateralne sigurnosne sporazume s Ukrajinom, što je jasan dokaz da sve naše zemlje partneri dugoročno podržavaju Ukrajinu“, izjavio je šef američke diplomacije.

Dodao je da Sjedinjene Države također pojačavaju sankcije prema Rusiji kako bi ju prisilile da zaustavi agresiju.

„Ako Putin misli da može nadživjeti Ukrajinu ili bilo koga od nas, vara se. Naša pomoć pokazuje praktične rezultate, zemlja može odbiti rusku agresiju“, izjavio je Blinken.

Pad pozornosti za rat u Ukrajini najveći problem

Zamjenik glavnoga urednika njemačkoga „Bilda“ Paul Ronzheimer, koji putuje Ukrajinom od početka ruske agresije, smatra najvećim problemom za Ukrajinu pad pozornosti za sukob njegovih američkih kolega.

„Kažu mi da neki TV kanali, koji su na početku rata imali stotine ljudi, sada tamo uopće nemaju izvjestitelja, dopisnika, tako da je za mene kao reportera neka vrsta moralne obveze i dalje ići tamo, gledati i izvještavati“, rekao je.

Prema njegovim riječima, novinari imaju tendenciju prebrzo prepoznati temu koja „nikome nije zanimljiva“.

„Ali vidimo na društvenim mrežama“, kako je dodao, „da sve nije tako jednostavno, jer ima puno ljudi koji su zainteresirani za ratove, sudbine ljudi, što se tamo događa. S druge strane, mnogi ljudi stvarno imaju osjećaj da više nije moguće slušati loše vijesti i bojati se pa gase televiziju“, primijetio je.

Prema njegovu mišljenju, „to je ono što je Putin vrlo ispravno izračunao od samoga početka - da ima više vremena od Zapada“.

Ruski reper pokazao na koncertu majicu pukovnije 'Azov'

Ako su Putin i njegov represivni aparat uspjeli disciplinirati unutarnjopolitičku protimbu ruskoj agresiji, povremeno se čuju ruski glasovi protiv toga rata u inozemstvu.

Nedavno se ruski reper Noize MC, koji je osudio invaziju na Ukrajinu, pojavio na koncertu, na pozornici u Španjolskoj u majici pukovnije 'Azov', izvijestili su u utorak ukrajinski mediji. U početku je ispod jakne skrivao majicu sa simbolima branitelja Ukrajine, ali kada je u gledalištu ugledao plavo-žutu zastavu s logom Azova, odmah je otkopčao jaknu i pokazao majicu. Nakon što je umjetnik pokazao svoju majicu, ponovno je zakopčao gornju odjeću.

Administracija američkoga predsjednika Joea Bidena, kako su 11. lipnja pisali ukrajinski mediji, pozivajući se na „The Washington Post“, ukinula je zabranu isporuke oružja 12. brigadi posebne namjene 'Azov', Nacionalne garde Ukrajine. 

Nakon pozornijega proučavanja, 12. brigada specijalnih snaga 'Azov', kako se navodi, prošla je inspekciju Leahy koju je proveo američki State Department.

Leahyjev zakon zabranjuje pružanje američke vojne pomoći stranim postrojbama za koje se zna da su počinile ozbiljna kršenja ljudskih prava. Ime je dobio po bivšem senatoru Patricku Leahyju, koji je autor zakona.

State Department nije pronašao „nikakve dokaze“ o takvim kršenjima, navodi se u priopćenju, koje prenosi WP.

Predstavnik State Departmenta odbio je reći kada je zabrana ukinuta i je li američko oružje već stiglo u Azov.

Sada će brigada 'Azov', nekoć dobrovoljačka postrojba koja je 2015. postala dio Nacionalne garde Ukrajine, imati pristup istoj vojnoj pomoći iz SAD-a kao i bilo koja druga postrojba.

Prije desetak godina 'Azovu' je zabranjeno korištenje američkoga oružja, jer su američki dužnosnici zaključili da neki od njegovih osnivača navodno imaju rasističke, ksenofobne i ultranacionalističke stavove, a dužnosnici UN-a za ljudska prava optužili su ih za kršenje humanitarnoga prava.

Je li i travanjska kolumna zapovjednika 12. brigade 'Azov' utjecala na odluku State Departmenta?

Zapovjednik 12. brigade posebne namjene 'Azov' Nacionalne garde Ukrajine Denis Prokopenko u kolumni objavljenoj na mrežnim stranicama Ukrajinske pravde, 19. travnja 2024., postavio je javno pitanje: „Zašto 'Azov' još ne dobiva zapadno oružje?“

„Gluposti. Ovo je prva riječ koja mi pada na pamet u kontekstu trenutačne zabrane transfera zapadnoga oružja u 'Azov'“, napisao je Prokopenko na početku kolumne.

Prema njegovim riječima tijekom obrane Mariupolja,'Azov' nije imao najnovije zapadno oružje. „Tada smo uz krajnje ograničene resurse kojima smo raspolagali suzdržavali nadmoćne neprijateljske snage u opkoljenom Mariupolju i bili iznimno učinkoviti. Koliko je ljudskih života moglo biti spašeno i kakvi bi bili rezultati obrane grada da su Azovci uz visoku motiviranost, uigranost i profesionalnost imali na raspolaganju suvremena oklopna vozila i topničke sustave?“, zapitao je.

Piše kako čak i nakon 2022. godine, kada se činilo da je svijet konačno doznao istinu o 'Azovu', još uvijek nisu u mogućnosti slati svoje borce na većinu vodećih zapadnih vojnih vježba i ne dobivaju potrebno oružje koje saveznici prebacuju u Ukrajinu.

„Sada cijela Ukrajina proživljava ono s čime se 'Azov' nosi od 2014. godine“, napisao je, dometnuvši kako od početka rusko-ukrajinskoga rata 2014., Ruska Federacija optužuje 'Azov' i druge dobrovoljačke postrojbe za „neonacizam“, s ciljem njihova uništenja.

Prema njegovim riječima 2022. godine Rusi su htjeli „denacificirati“ cijelu Ukrajinu, upisujući cijelu naciju u „naciste“.

„Prije 10 godina nitko nije pomogao 'Azovu' da se odupre utjecaju neprijateljske propagande. Danas je cijela država u istoj situaciji“, napisao je Prokopenko, napomenuvši kako za optužbe kojima se ruska propaganda već 10 godina obrušava na 'Azov' nema nikakvih dokaza niti potvrda, jer da postoje, izaslanstva boraca 'Azova' ne bi primali u Sjedinjenim Američkim Državama, u europskim zemljama, u Izraelu. Pripadnici Azova ne bi održavali sastanke s predstavnicima američkoga Kongresa, organizacijama za ljudska prava. Ne bi govorili u UN-u, u Vijeću Europe, na najboljim zapadnim sveučilištima. Ne bi davali intervjue vodećim svjetskim medijima, niti sudjelovali u panel raspravama na velikim vojnim konferencijama.

„Ovo je apsurd situacije: 'Azov' je prihvaćen na najvišoj razini u cijelom zapadnom svijetu, ali i dalje ne daju oružje“, upozoravao je.

Je li i kolumna zapovjednika 12. brigade posebne namjene 'Azov' Nacionalne garde Ukrajine utjecala na odluku State Departmenta?

Marko Curać