Ako se pred parlamentarne izbore od strane oporbe i predsjednika države najavljuju hapšenja i uhićivanja, hoće li biti novih jezivih hrvatskih pisama iz tamnice?

Dr. Anđelko Mijatović, komunistički uznik, savjetnik za kulturu prvoga hrvatskoga predsjednika objavio je knjigu „Pisma iz tamnice. Politički progoni Hrvata“. Knjiga sadrži oko 200 pisama, autora u vremenskom luku od XVI. do XXI. stoljeća. Uz ime svakoga autora priređen je povijesni esej s osobnim podatcima i razlozima zatvaranja te odakle su pisma preuzeta. Pisma imaju povijesno-dokumentacijsko značenje, svjedoče o političkim prilikama i sudbinama autora. Prvo su pisma Krste Frankopana Brinjskoga, iz mletačkoga zarobljeništva poslana članovima obitelji, 1514. godine. Na kraju su pisma Hrvata iz američkih zatvora, od 1970-ih godina do početka XXI. stoljeća, Ranka Primorca i Zvonka Ɓušića.

Među pismima iz tamnice je i pismo dr. Franje Tùđmana, koje je 8. prosinca 1982. iz KPD Lepoglava poslao državnom i republičkom sekretaru unutarnjih poslova. U pismu upozorava kako je usprkos liječničkim nalazima, specijalista i zatvorskih liječnika, pod Upravom KPD izvrgnut neprekidnom šikaniranju, koje „objektivno vodi k tomu da mu se izazove ili srčani udar ili živčani slom, ili još teže alergično oboljenje, koji su ga pred nekoliko mjeseci svojim postupcima doveli do smrtne pogibelji“.

Dr. Tuđman u završnoj rečenici pisma kaže: „Kao što u prošlosti, ni pod svetom inkvizicijom, niti pod Hitlerom ili Staljinom, tako ni danas ne može ništa ostati tajnom, pa ni ono iza tamničkih zidova.“

Uvodni je tekst knjizi „Zrcalo u kojem se kao narod ogledamo“ napisao novinar Mate Kovačević, koji Mijatovićevu knjigu o zatočeničkoj problematici smatra jedinstvenim djelom u hrvatskoj historiografiji.

„Ona omogućuje cjelovitiji uvid u povijesna stremljenja hrvatskoga naroda, u njegovo sudaranje s protivnim i neprijateljskim silnicama, u njegove ideje o slobodi, a na kraju te silne polumilenijske borbe i u njezino postvarenje“, napominje Kovačević, koji u zaključku svojega teksta za knjigu „Pisma iz tamnice“ piše da su svojevrsno hrvatsko zrcalo, zrcalo koje ponajviše govori o nama samima, našim vrlinama, na svoj način i našim nacionalnim nedostatcima.

U „Pismima iz tamnice“ očekivalo se i neka druga pisma, iako ne znamo jesu li autoru knjige bila na raspolaganju i postoje li uopće. Mislimo prije svega na pisma Marka Veselice, Šime Đodana, Vlade Gotovca, Dražena Budiše, Joze Ivičevića, Ivana Dragojevića..., ali i na uznike lijeve provenijencije kao primjerice Augusta Cesarca, koji je još kao gimnazijalac uhićen i zatvoren zbog atentata na komesara Slavka Cuvaja, 1912., kako bi se vidio sav spektar hrvatskih uznika i stradalnika te zašto su se bili spremni žrtvovati.

Ukratko dr. Anđelko Mijatović otvorio je historiografiji novi kut gledanja na hrvatsku mučeničku povijest.

Knjiga „Pisma iz tamnice“ pojavljuje se u vrijeme kada oporbeni političari, s predsjednikom države na čelu, uoči parlamentarnih izbora najavljuju hapšenja i uhićivanja, bacanja u more...

Jesmo li naučili što smo trebali iz povijesti ili ćemo ponoviti grozne dionice kako bi Hrvata bilo što manje?

Predstavljanje knjige dr. Anđelka Mijatovića „Pisma iz tamnice“ u nakladi zagrebačke „Alfe“ održat će se 9. travnja 2024., s početkom u 18 sati, u Hrvatskom državnom arhivu, Trg Marka Marulića 21, Zagreb.

Marko Curać