Oduzimanje državljanstva nije moguće po Ustavu ni hrvatskom zakonu, ali se svejedno takvo što vrlo olako predlaže i radikalizira hrvatsku političku scenu

Može li se oduzeti hrvatsko državljanstvo, kako to jedan saborski zastupnik misli, preciznije rečeno, kako javno predlaže? Hrvatski Ustav u svojim temeljnim odredbama jasno kaže da državljanin Republike Hrvatske ne može biti prognan iz Republike Hrvatske niti mu se može oduzeti državljanstvo.zakon2

Zakonom o hrvatskom državljanstvu pak regulira kako se državljanstvo stječe i kako prestaje. Državljanstvo je jedno od najzaštićenijih prava svakoga hrvatskoga građanina, koje se ne može oduzeti mimo volje pojedinca ili pak dodijeliti mimo strogo utvrđenih zakonskih pravila.

Ukaz o proglašenju Zakona o hrvatskom državljanstvu hrvatski predsjednik Franjo Tuđman potpisao je 28. lipnja 1991., nakon što ga je Hrvatski sabor donio 26. lipnja 1991. Taj zakonski propis u međuvremenu se pet puta dorađivao, ali je u glavnim postavkama ostao nepromijenjen. Donesen je zamijenivši onaj Socijalističke Republike Hrvatske, samo dan nakon što je Hrvatski sabor na povijesnoj sjednici 25. lipnja 1991. donio Deklaraciju o proglašenju suverene i samostalne Republike Hrvatske. Ta činjenica sama po sebi govori koliko je to za državu bio važan pravni akt. Suverena i neovisna država nezamisliva je bez stanovništva, njezinih državljana i njihova državljanstva.

Po Zakonu, hrvatsko državljanstvo stječe se podrijetlom; rođenjem na teritoriju Republike Hrvatske; prirođenjem i po međunarodnim ugovorima. Prestanak državljanstva može se pak dogoditi: otpustom, odricanjem i po međunarodnim ugovorima.

Otpust iz državljanstva moguć je samo temeljem pismenoga zahtjeva i jedan od osnovnih uvjeta jest da je osoba navršila 18 godina. Otpust iz hrvatskoga državljanstva, međutim, ne može dobiti osoba protiv koje se u Republici Hrvatskoj vodi kazneni postupak zbog djela koje se goni po službenoj dužnosti ili ako je u Republici Hrvatskoj osuđena na kaznu zatvora dok tu kaznu ne izdrži.

Lenjin je oduzeo državljanstvo stotinama tisuća osoba

Nasuprot takvoj zakonskoj odredbi, kako se ovih dana moglo čuti u jednom javnom mediju, zbog znatnoga privrednoga kriminala „predložili bi oduzimanje državljanstva i izgon iz države, jer tako to rade suverene države“. Takvo se mišljenje vrlo brzo proširilo društvenim mrežama i uglavnom naišlo na znatno neslaganje jer je u suprotnosti s Ustavom.ustav rh knjiga

U svezi s rečenim prijedlogom nameće se više pitanja: tko bi predložio mjeru oduzimanja državljanstva, tko bi ju donosio, posebno ako se državljanstvo stječe rođenjem, odnosno u koju bi državu eventualno osoba bila prognana? Je li moguće takvo što bez izmjena Ustava i zakonskoga propisa ili je dovoljno samo predložiti? Može li to tako biti u pravno uređenoj državi?

„Otpust“ i „oduzimanje“ državljanstva dvije su različite kategorije. Jedno je dobrovoljno odricanje, a drugo je prisilno, koje priječi Ustav i hrvatsko zakonodavstvo.

U povijesti je bilo oduzimanja državljanstva. Najdrastičnije nakon ruskoga građanskoga rata, kada je V. I. Lenjin oduzeo državljanstvo više od 800.000 tisuća osoba koje su, osim što su se suočile s problemom progonstva, trajno izgubile legalnu vezu sa svojom matičnom zemljom.

Radikalizacija vodi u destabilizaciju države

Nakon što se u Hrvatskom saboru ovih dana prijetilo „toplim pidžamama“, sada imamo i vrlo proizvoljan protuustavan prijedlog o „oduzimanju državljanstva i izgonu iz države“ iako, kako je već rečeno, takvo što hrvatski pravni sustav ne poznaje, osim ako se ne ćemo vratiti na onu – ne treba se držati zakona kao pijan plota. Ako bi se uvela mogućnost oduzimanja državljanstva za teška gospodarska kaznena djela, bez sumnje, otvorila bi se Pandorina kutija i nitko ne zna tko bi i zašto mogao biti obuhvaćen oduzimanjem državljanstva i izgonom iz države. Od saborskih zastupnika, kada u javnost izlaze s ovakvim prijedlozima, očekivati je poznavanje Ustava Republike Hrvatske i zakonskoga propisa koji uređuje pitanja državljanstva.

Kad se društvo suočava s nezakonitim postupcima, koji mogu potkopati temelje države, umjesto nabacivanja raznih radikalnih mjera, mnogo je bolje iznalaziti putove jačanja pravne države i vladavine prava, inače bismo se mogli suočiti s tendencijama razbuktavanja radikalizma.

Što u konačnici donosi radikalizam i mogu li se već uočiti njegovi nositelji? Donosi destabilizaciju hrvatske države, a nositelji takvih tendencija sami se sve jasnije ocrtavaju na političkoj pozornici. Istini za volju treba reći kako povremena ispraznost i pretvaranje najvišega predstavničkoga tijela u „cirkus“ ne ruši samo njegov dignitet, povijesno značenje, kao zakonodavnoga tijela, čuvara hrvatske državnosti, već na svoj način pridonosi i spomenutoj radikalizaciji stanja u društvu. Hrvatska ima strašna iskustva s radikalizmima, bilo onima lijevima ili desnima.

Marko Curać

Sri, 21-02-2024, 07:04:46

Potpora

Svoju članarinu ili potporu za Portal HKV-a
možete uplatiti i skeniranjem koda.

Otvorite svoje mobilno bankarstvo i skenirajte kod. Unesite željeni novčani iznos. U opisu plaćanja navedite je li riječ o članarini ili donaciji za Portal HKV-a.

barkod hkv

Komentirajte

Zadnji komentari

Telefon

Radi dogovora o prilozima, Portal je moguće kontaktirati putem Davora Dijanovića, radnim danom od 17 do 19 sati na broj +385-95-909-7746.

Poveznice

Snalaženje

Kako se snaći?Svi članci na Portalu su smješteni ovisno o sadržaju po rubrikama. Njima se pristupa preko glavnoga izbornika na vrhu stranice. Ako se članci ne mogu tako naći, i tekst i slike na Portalu mogu se pretraživati i preko Googlea uz upit (upit treba upisati bez navodnika): „traženi_pojam site:hkv.hr".

Administriranje

Pretraži hkv.hr

Kontakti

KONTAKTI

Telefon

Telefon Tajništva
+385 (0)91/728-7044

Elektronička pošta Tajništva
Elektronička pošta Tajništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

 

Elektronička pošta UredništvaElektronička pošta Uredništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

Copyright © 2024 Portal Hrvatskoga kulturnog vijeća. Svi sadržaji na ovom Portalu mogu se slobodno preuzeti uz navođenje autora i izvora,
gdje je izvor ujedno formatiran i kao poveznica na izvorni članak na www.hkv.hr.
Joomla! je slobodan softver objavljen pod GNU Općom javnom licencom.

Naš portal rabi kolačiće radi funkcionalnosti i integracije s vanjskim sadržajima. Nastavljajući samo pristajete na tehnologiju kolačića, ali ne i na razmjenu osobnih podataka.