Ministrica i Blaženka Divjak želi dati dopusnicu za Medicinski fakultet u Puli kako bi je Istrani izabrali za Hrvatski sabor kao kandidatkinju HNS-a

Rektor zagrebačkoga Sveučilišta Damir Boras uputio je prosvjedno pismo premijeru Andreju Plenkoviću u kojemu ga upozorava da ministrica znanosti i obrazovanja Blaženka Divjak sustavno izbjegava dijalog s Damir Borasakademskom zajednicom, da je odnos sa Sveučilištem u Zagrebu cijelo vrijeme mandata gradila na administrativnoj opstrukciji i medijskoj manipulaciji u svrhu samopromocije te da je u iste svrhe nastavila zlorabiti i izvanredne okolnosti izazvane pandemijom i razornim potresom u glavnome gradu, prekoračivši pri tom granicu zbog čega je potrebno alarmirati Vladu kako bi se zaustavilo štetno djelovanje kojim se dovode u pitanje ustavne vrijednosti i pravni poredak. Navedeno ogorčenje ministricom znanosti Blaženkom Divjak rektor je iskazao premijeru u prosvjednom pismu 20. travnja, u povodu e-savjetovanja o Nacrtu Pravilnika o izmjeni Pravilnika o izmjenama i dopunama Pravilnika o sadržaju dopusnice te uvjetima za izdavanje dopusnice za obavljanje djelatnosti visokoga obrazovanja. Prosvjedno pismo upućeno je predsjedniku Vlade RH zbog, kako se navodi, zlouporabe izvanrednih okolnosti i pokušaja suspenzije Ustava RH, PlenkovićZakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju i Zakona o osiguravanju kvalitete u znanosti i visokom obrazovanju od strane Ministarstva znanosti i obrazovanja.

Osobito zabrinjava, kako se navodi, što je Ministarstvo znanosti i obrazovanja, 8. travnja, usred krize s korona virusom i posljedicama izazvanima potresom otvorilo internetsko savjetovanje o promjeni Pravilnika o sadržaju dopusnice te uvjetima za izdavanje dopusnice za obavljanje djelatnosti visokog obrazovanja, koje je protuzakonito skraćeno na 15 dana. "Promjene su ozbiljne i usmjerene ograničavanju Ustavom zajamčene autonomije sveučilišta", navodi rektor te napominje kako za savjetovanje u svrhu promjene Pravilnika nije ponuđen ni jedan povod, potreba ili razlog, kako zakonski, tako iz sudske prakse, ni moguće neprimjerenosti Pravilnika koji se uspješno primjenjuje već deset godina. Rektor tvrdi da se prijedlogom zaobilazi Hrvatski sabor i Vladu Republike Hrvatske, derogira postojeći Zakon o osiguravanju kvalitete u znanosti i visokom obrazovanju te propisuje i mijenja cijeli niz odredaba koje mogu biti uređene isključivo zakonom kao pravnim propisom. "Predloženim izmjenama i dopunama centralizira se i etatizira postupak za izdavanje dopusnice za djelatnost visokoga obrazovanja koji je do sada provodila Agencija za znanost i visoko obrazovanje", stoji, uz ino, u pismu (esavjetovanja).

Ministrica u sukobu sa svima koji ju pokorno ne slijede

Zbog čega centralizacija postupka izdavanja dopusnica za djelatnost visokoga obrazovanja? Na taj se korak ministrica znanosti i obrazovanja Blaženka Divjak, kako se smatra, odlučila nezadovoljna što Nacionalno vijeće za znanost, visoko obrazovanje i tehnološki razvoj nije prihvatilo prijedlog o osnivanju Medicinskoga fakulteta u Puli pa sada pokušava prije no što krene izborna kampanja za parlamentarne izbore osigurati pretpostavke za nesmetano izdavanje dopusnice za rad toga fakulteta, što bi joj dalo vjetra u leđa za uspjeh na izborima u 8. izbornoj jedinici, gdje bi prema insajderskim informacijama trebala biti nositeljica HNS-ove liste. U sjevernome dijelu Hrvatske na tako nešto ne može računati jer političku trgovinu takve težine nije ostvarila. Skoro će godina dana kako je fakultetsko Vijeće Medicinskoga fakulteta u Puli imenovalo dekana, koji je računao s upisom 40 studenata još prošle godine, ali se to nije ostvarilo jer nije provedena procedura o osnivanju fakulteta. Nacionalno vijeće za znanost 16. listopada Divjak2019. godine nije dalo odobrenje za izvedbu integriranoga preddiplomskog i diplomskog sveučilišnog studija "Medicina" - Sveučilišta Juraj Dobrila u Puli.

Za prijedlog su glasovala dva člana, sedam glasova je bilo protiv, a četiri suzdržana. Na sjednici Nacionalnoga vijeća izneseno je više primjedaba na elaborat i studiju o opravdanosti studijskoga programa. Jedna od osnovnih primjedaba je kako među glavnim nastavnicima, nositeljima medicinskih predmeta, značajan udio čine umirovljenici koji su mirovinu ostvarili u različitim ustanovama u Hrvatskoj, stariji su od 65 godina i nemaju mjesto stalnoga boravka u Puli ili Istri i kao takvi ne bi mogli zasnovati radni odnos s bolnicom u Puli koja je predložena kao ključna nastavna baza, pa je upitno kako mogu biti nositelji kliničke nastave te pokrenuti i nadzirati akademske standarde u stručnom, nastavnom i znanstvenom radu. Osim toga, ni za jednoga od takvih nastavnika s kojima je sklopljen ugovor o radu nije dostavljeno mišljenje Nacionalnoga vijeće za znanost, visoko obrazovanje i tehnološki razvoj o udovoljavanju kriterijima izvrsnosti, sukladno Zakonu o znanstvenoj djelatnosti i visokome obrazovanju. Na popisu kolegija i nastavnika, prema tablici iz elaborata, navedena su imena 66 nastavnika, od kojih su polovica vanjski suradnici iz različitih institucija diljem Hrvatske. Samo jedna vanjska suradnica priložila je suglasnost čelnika matičnoga sveučilišta da može sudjelovati u izvođenju nastave na predloženom studiju Medicine u Puli, dok drugi to nisu učinili iako ih pravilnici matičnih fakulteta i sveučilišta na to obvezuju. Analizom životopisa nastavnika predloženoga studijskog programa, utvrđeno je kako značajan broj nastavnika u posljednjih pet godina ima minimalnu ili nikakvu znanstvenu produkciju. Na osnovi popisa kolegija i nastavnika, određeni broj nastavnika pokriva predmete iz više grana i područja koji ponekad nisu ni srodni.

Neki nastavnici izvan područja biomedicine i zdravstva nositelji su medicinskih kolegija za koje je potrebna klinička specijalizacija. Smatra se da za standarde kvalitetnoga medicinskog obrazovanja to nije prihvatljiva praksa. K tomu, određeni broj nastavnika održava nastavu na više visokih učilišta diljem Hrvatske i u susjednoj Bosni i Hercegovini. Velika ovisnost o vanjskim suradnicima negativno utječe na sposobnost kvalitetne provedbe nastave na studiju. Nisu zanemarive ni financijske objekcije izrečene na račun pripremljenih dokumenta. U troškovima studijskoga programa nisu prikazani troškovi plaća na teret državnoga proračuna za zaposlenike Sveučilišta koji će izvoditi nastavu na predloženome studiju. U studiji o opravdanosti izvođenja predloženoga studijskog programa, kao početni trošak iz državnoga proračuna navodi se samo subvencija participacije redovitih studenta u troškovima studija u iznosu od 554.400,00 kuna, odnosno 9.240,00 kuna za 60 studenata, a u elaboratu kao upisna kvota navodi se 40 studenata! Zaključno se može reći kako obrazloženja opravdanosti predloženoga studijskog programa u priloženoj dokumentaciji obiluju manjkavostima, nejasnoćama i kontradikcijama. Nisu zadovoljeni kriteriji za potrebu osnivanja niti kvalitetnoga izvođenja predloženoga studijskog programa sukladno Pravilniku o uvjetima koje moraju ispunjavati zdravstvene ustanove ili dijelovi zdravstvenih ustanova za dodjelu naziva klinika, Mreže visokih učilišta i studijskih programa u Republici Hrvatskoj te kriteriji Svjetske federacije za medicinsku edukaciju.

Dvostruko manja Hrvatska ima jednak broj medicinskih fakulteta kao Austrija

Jedno je od pitanja koje se nameće – čemu pored postojeća četiri medicinska fakulteta u Hrvatskoj, još jedan javni Pula Medicinamedicinski fakultet u Puli, kad jedna Austrija i Madžarska, koje imaju dvostruko više stanovnika nego Hrvatska, imaju jednak broj medicinskih fakulteta? Hrvatska na 1.000 stanovnika ima više od 3,6 liječnika, što je na razini OECD i EU prosjeka. S 15 diplomiranih studenata medicine na 100.000 stanovnika u posljednjih nekoliko godina je pri samom vrhu u Europi. Po podatcima Hrvatske liječničke komore, 4000 doktora medicine steći će uvjete za odlazak u mirovinu u idućih deset godina, a u istome razdoblju na postojećim studijima medicine u Hrvatskoj diplomirat će oko 6000 studenata pa se nameće pitanje sposobnosti zdravstvenoga sustava da ubuduće apsorbira nove kadrove. Hrvatska je s četirima medicinskim fakultetima na približno četiri milijuna stanovnika značajno iznad europskoga i svjetskoga prosjeka. Nacionalno vijeće za znanost, visoko obrazovanje i tehnološki razvoj kao najviše stručno tijelo koje skrbi o razvitku i kvaliteti cjelokupne znanstvene djelatnosti i sustava znanosti, visokoga obrazovanja i tehnološkoga razvoja u Republici Hrvatskoj smatra da u Hrvatskoj postoji dostatan broj medicinskih fakulteta koji su geografski dobro razmješteni i koji mogu producirati dostatan broj liječnika za potrebe zdravstvenoga sustava.

Zbog posljedica potresa zagrebačkom Medicinskom fakultetu treba više od 500 milijuna kuna

Je li baš najbolji trenutak za pokretanje studija medicine u Puli, možemo se pitati i zbog činjenice da se Hrvatska nakon korona krize našla u vrlo nezavidnoj gospodarskoj situaciji zbog koje će državni proračun bar iduće godine disati na škrge. Situaciju dodatno usložnjavaju posljedice potresa od kojega je zagrebački Medicinski fakultet znatno oštećen pa će trebati znatna sredstva za njegovu obnovu. Računa se da oštećenja zgrade zagrebačke Medicine premašuju 500 milijuna kuna. Zagrebački Medicinski fakultet ne samo što više od 100 godina osposobljava hrvatske liječnike, već je pomogao i osnivanje medicinskih fakulteta u Splitu, Rijeci i Osijeku. Bez profesora sa zagrebačkog Medicinskog fakulteta teško da bi potpuno normalno radila tri spomenuta fakulteta. Je li u ovomu trenutku važnije osposobiti zagrebačku Medicinu da na jesen krene s normalnim radom ili novac usmjeriti u nove medicinske studije? Zar ne bi četiri postojeća medicinska fakulteta trebalo ojačati s novim radnim mjestima te dodatnom i modernijom opremom? U akademskoj zajednici stoga se može čuti sve glasnije pitanje komu se i za čije interese osnivaju dva nova medicinska studija. Na to se naslanja i pitanje: živi li ministrica znanosti i obrazovanja Blaženka Divjak u hrvatskoj realnosti? Mnogi se boje da bi zbog svoje ponesenosti te onih koji ju podržavaju iz pijarskih razloga u njezinim politički ambicijama, mogla učiniti situaciju u viskom školstvu jednako apsurdnom, kao što je to učinila sa svojim voluntarističkim projektom Škole za život. Može li joj netko već reći – bilo je dosta – ili će tražeći izbornu nišu, odraditi još jedan četverogodišnji mandat i bez opipljivih rezultata biti na političkoj sceni? Kako bilo, već ju mnogi roditelji, nastavnici i znanstvenici smatraju najlošijim ministrom od hrvatske neovisnosti.

Marko Curać
Hrvatski tjednik

 

Sub, 11-07-2020, 08:43:40

Najave

Pon Uto Sri Čet Pet Sub Ned
1
2
3
4
5
6
7
8
9
10
11
12
13
14
15
16
17
18
19
20
21
22
23
24
25
26
27
28
29
30
31

Komentirajte

Zadnji komentari

Kolumne

Telefon

Radi dogovora o prilozima, Portal je moguće kontaktirati putem Davora Dijanovića, radnim danom od 17 do 19 sati na broj +385-95-909-7746.

Poveznice

Snalaženje

Kako se snaći?Svi članci na Portalu su smješteni ovisno o sadržaju po rubrikama. Njima se pristupa preko glavnoga izbornika na vrhu stranice. Ako se članci ne mogu tako naći, i tekst i slike na Portalu mogu se pretraživati i preko Googlea uz upit (upit treba upisati bez navodnika): „traženi_pojam site:hkv.hr".

Administriranje

1 klik na Facebooku za hkv.hr

Pretraži hkv.hr

Kontakti

KONTAKTI

Telefon

Telefon Tajništva
+385 (0)91/728-7044

Elektronička pošta Tajništva
Elektronička pošta Tajništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

 

Elektronička pošta UredništvaElektronička pošta Uredništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

Copyright © 2020 Portal Hrvatskoga kulturnog vijeća. Svi sadržaji na ovom Portalu mogu se slobodno preuzeti uz navođenje autora i izvora,
gdje je izvor ujedno formatiran i kao poveznica na izvorni članak na www.hkv.hr.
Joomla! je slobodan softver objavljen pod GNU Općom javnom licencom.

Naš portal rabi kolačiće radi funkcionalnosti i integracije s vanjskim sadržajima. Nastavljajući samo pristajete na tehnologiju kolačića, ali ne i na razmjenu osobnih podataka.