jezikUstav je iz 1974. god. ostavljao rješavanje jezičnoga pitanja na volju republikama i pokrajinama. Federalni su zakoni i pravni akti bili objavljivani na jezicima subjekata federacije. (A. Bagdasarov, Filologija)

Add a comment Add a comment        
 

 

BagdasarovJezična se politika SFRJ-a ili razgovorno druge Jugoslavije može uvjetno podijeliti na dvije suprotne faze razvitka ponajprije u odnosu na hrvatski jezik: 1. Relativno demokratska politika potpore i razvitka etnojezikā u višeetničkoj zajednici na osnovi jednakosti svih naroda i jezika i 2. Unitaristička politika prema narodima i jezicima koja se provodila u korist ponajprije jednoga dominantnoga etnosa i njegova jezika. (A. Bagdasarov, Filologija)

Add a comment Add a comment        
 

 

JervinjanArmenski violinist Samvel Jervinjan je rođen 25. siječnja 1966. god. u Jerevanu. Jervinjan je doktor umjetnosti (1993.), jedan od najboljih violinista u svijetu, solist glazbene skupine "Yanni". (A. Bagdasarov)

Add a comment Add a comment        
 

 

ddPovijest armenske kolonije u Bugarskoj počinje početkom 5. stoljeća. U vrijeme Bizantskoga Carstva carevi armenskoga podrijetla, koji su vladali tom zemljom, počeli su seliti Armencе i širiti svoju vlast na stvarajuću bugarsku državu. (A. Bagdasarov)

Add a comment Add a comment        
 

 

ArmProganjanje kršćana u Osmanskom Carstvu dovelo je do masovnoga iseljavanja armenokatolika u Libanon, Siriju, Irak i Iran. U tim su zemljama armenokatolici organizirali svoje zajednice, premda su armenske zajednice postojale u tim područjima i ranije. (A. Bagdasarov)

Add a comment Add a comment        
 

 

ŽenaSlika Jerevanca Armena Jengojana "Žena - uvijek žena!" osvojila je drugo mjesto u kategoriji "Ljudi u prostoru starih gradova". (A. Bagdasarov)

Add a comment Add a comment        
 

 

OrdinarijatVećina Armenaca pripada Armenskoj аpostolskoj сrkvi (AAC) koja je odijeljena i od katoličkoga Rima i od pravoslavnoga Carigrada, ali mali broj armenskoga naroda pripada Armenskoj katoličkoj crkvi (AKC). Armenska katolička crkva ima samosvojni status i pripada istočnokatoličkim crkvama, u punom zajedništvu s Rimokatoličkom crkvom, te priznaje vrhovno papinsko poglavarstvo. (A. Bagdasarov)

Add a comment Add a comment        
 

 

Muzej ArmenijaArmenski povijesni muzej je glavni nacionalni povijesni muzej Armenije koji se nalazi na trgu Republike u Jerevanu. Muzej je utemeljen 1919. god. prema nalogu sabora prve Republike Armenije. Otvoren je za posjet od 20. kolovoza 1921. godine. (A. Bagdasarov)

Add a comment Add a comment        
 

 

Armenija nepoznato4Većina nepoznatih armenskih crkvenih slika bila je izvlaštena (eksproprirana) 1930-ih godina iz različitih armenskih crkava. Slike se danas nalaze u Armenskoj nacionalnoj galeriji, u gradu Jerevanu. (A. Bagdasarov)

Add a comment Add a comment        
 

 

armTočan broj Armenaca u Švicarskoj nije poznat, prema popisu iz 2010. god. u zemlji je bilo 612 Armenaca. Prema neslužbenim podatcima u Švicarskoj živi od 3.000 do 5.000 Armenaca i svi su oni državljani Švicarske. (A. Bagdasarov)

Add a comment Add a comment        
 

 

AtomjaniMučeništvo Atomjana je najbolji primjer za svakoga kršćanina jer su oni, ispovijedajući vjeru u Gospoda i prebivajući u molitvama, pobijedili smrt radi svoje kršćanske vjere. Njihova su imena upisana u Knjigu vječnoga života. (A. Bagdasarov)

Add a comment Add a comment        
 

 

DadivankSamostan Dadivank (ili Hutavank) je smješten sto kilometara od grada Stepanakerta u Gorskom Karabahu (Arcahu). Sagrađen je u razdoblju od 9. do 13. stoljeća. (A. Bagdasarov)

Add a comment Add a comment        
 

 

TblsiCrkva sv. Gevorga (sv.Jurja) iz 13. st. nalazi se u povijesnom dijelu Tbilisija. Crkva je jedna od najstarijih u gradu i pripada Armenskoj apostolskoj crkvi u Gruziji. Crkva se nalazi na desnoj obali rijeke Kure podno stijene na kojoj je smještena gradska citadela – utvrda Narikala. (A. Bagdasarov)

Add a comment Add a comment        
 

 

PogosjanGlazbu duduka mnogi smatraju neodvojivim dijelom kulturnoga života i društvenoga identiteta armenskoga naroda. Stoljećima je glazba duduka pratila narodne svetkovine, kulturne i vjerske svečanosti, pjesme i plesove, svadbene i pogrebne ceremonije u Armenaca. (A. Bagdasarov)

Add a comment Add a comment        
 

 

GladijtorGladijator je povijesni spektakl britanskoga filmskoga redatelja Ridleya Scotta iz 2000. god. Film je osvojio pet Oscara i dvije nagrade Zlatnoga globusa, jedna je od njih za najbolju glazbu. Skladili su divnu glazbu njemački skladatelj Hans Zimmer, armenski glazbenik i skladatelj Đivan Gasparjan te australska glazbenica, pjevačica i skladateljica Lisa Gerrard. (A. Bagdasarov)

Add a comment Add a comment        
 

 

AkopSlikar Akop Akopjan (Hakob Hakobjan) je rođen 24. svibnja 1923. god. u Aleksandriji (Egipat). Roditelji su mu pobjegli u Egipat nakon genocida 1915. - 1923. god. Kad mu je bilo devet godina, poslali su ga na studij na Cipar, u armenski koledž Melkonjana. (A. Bagdasarov)

Add a comment Add a comment        
 

 

euKoristim prigodu kao kroatist zahvaliti eurozastupnici gospođi Ruži Tomašić na nastupu u zaštitu hrvatskoga jezika na plenarnoj sjednici u Strasbourgu. Svaka joj čast! (A. Bagdasarov)

Add a comment Add a comment        
Pon, 4-11-2024, 16:19:17

Potpora

Svoju članarinu ili potporu za Portal HKV-a
možete uplatiti i skeniranjem koda.

Otvorite svoje mobilno bankarstvo i skenirajte kod. Unesite željeni novčani iznos. U opisu plaćanja navedite je li riječ o članarini ili donaciji za Portal HKV-a.

barkod hkv

Komentirajte

Zadnji komentari

Telefon

Radi dogovora o prilozima, Portal je moguće kontaktirati putem Davora Dijanovića, radnim danom od 17 do 19 sati na broj +385-95-909-7746.

AKT

Poveznice

Snalaženje

Kako se snaći?Svi članci na Portalu su smješteni ovisno o sadržaju po rubrikama. Njima se pristupa preko glavnoga izbornika na vrhu stranice. Ako se članci ne mogu tako naći, i tekst i slike na Portalu mogu se pretraživati i preko Googlea uz upit (upit treba upisati bez navodnika): „traženi_pojam site:hkv.hr".

Administriranje

Pretraži hkv.hr

Kontakti

KONTAKTI

Telefon

Telefon Tajništva
+385 (0)91/728-7044

Elektronička pošta Tajništva
Elektronička pošta Tajništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

 

Elektronička pošta UredništvaElektronička pošta Uredništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

Copyright © 2024 Portal Hrvatskoga kulturnog vijeća. Svi sadržaji na ovom Portalu mogu se slobodno preuzeti uz navođenje autora i izvora,
gdje je izvor ujedno formatiran i kao poveznica na izvorni članak na www.hkv.hr.
Joomla! je slobodan softver objavljen pod GNU Općom javnom licencom.

Naš portal rabi kolačiće radi funkcionalnosti i integracije s vanjskim sadržajima. Nastavljajući samo pristajete na tehnologiju kolačića, ali ne i na razmjenu osobnih podataka.