Hrvatsko kulturno vijeće živi i radi tri godine formalno, odnosno neformalno četiri godine – od inicijativnoga skupa u veljači 2005. Širinom djelovanja izdvojilo se iz mnoštva od desetaka tisuća udruga koje postoje u Hrvatskoj. Opstali smo u gotovo nemogućim uvjetima, bez vlastitoga prostora za rad i bez ikakve potpore, u okolnostima prešućivanja i netolareancije. Paradoksalno je pritom da Hrvatsko kulturno vijeće izražava stajalište većine Hrvata u domovini i iseljeništvu, te je najveći i teško rješiv problem bio kako da komuniciramo uz silne i čvrste blokade – mi, hrvatski intelektualci i hrvatski puk koji je podlo uvjeravan da ga je njegova intelektualna elita ostavila na cjedilu u ovim vremenima zabluda i polaganoga odustajanja od hrvatske samostalnosti i vrijednosti hrvatske kulturne baštine. Taj problem i nadalje postoji, ali je sve manji zahvaljujući suvremenoj tehnologiji.(H.Hitrec)

 

 

U subotu 21. ožujka 2009. u prostorijama «Hrvatskoga slova» i Hrvatske kulturne zaklade održana je redovita godišnja skupština Hrvatskoga kulturnog vijeća, koja je ove godine ujedno bila i izborna. U nastavku donosimo slike sa skupštine, rezultate izbora za predsjednika  i dva dopredsjednika, članove Upravnog odbora, Nadzornog odbora i Časnog suda, kao i kraći izvještaj o samom tijeku skupštine koja je potrajala približno tri sata.(mm)

 

 

S Godišnje skupštine HKV-a donosimo izlaganje dr. Marka Veselice o velikom skupu "Mene Tekel", održanom u glavnom gradu Češke Republike Pragu od 25. veljače do 1. ožujka 2008., u organizaciji Konfederacije političkih zatvorenika Češke Republike, Međunarodne udruge bivših političkih zatvorenika, žrtava komunizma i grada Praga, pod pokroviteljstvom gradonačelnika Praga, praškog biskupa Vaclava Malog i rektora Karlovog sveučilišta, prof. dr. Vaclava Hampla. Izdvajamo: " Komunistički pokret na čelu s Josipom Brozom Titom, koji je 30-tih godina preuzeo Komunističku partiju Jugoslavije pod utjecajem boljševičko-represivnog, imperijalnog Sovjetskog Saveza, organizirao je svoj partizansko-komunistički, unitarističko-centralistički pokret pod nazivom "Narodno-oslobodilačka borba naroda Jugoslavije". Ovaj komunističko-jugoslavenski pokret je bio vrhunski udarac hrvatskom narodu i svim drugim narodima bivše Jugoslavije, pa i samom srpskom narodu, jer on nije ponudio, organizirao i profilirao jednu demokratsko-stvaralačku, političko-gospodarsku, znanstveno-intelektualnu, kulturno-umjetničku i plodonosnu međunacionalnu strategiju i politiku stvaranja kvalitetnog novog društva i države, nego je otvorio nove sukobe u okviru hrvatskog naroda i svih naroda Jugoslavije."

 

 

S Godišnje skupštine HKV-a održane 23. veljače 2008. godine u Zagrebu, donosimo izlaganje Ante Marinčića na temu reforme Ustava BiH. Izdvajamo: "Evo, počela je i 2008. godina u kojoj bi, prema najavama, trebali početi ozbiljni razgovori o ustavnoj i inim reformama Bosne i Hercegovine. Nikada ne ću zaboraviti ono što mi je početkom demokratskih promjena, ležeći na samrtnoj postelji kazao moj djed, čovjek koji je za vrijeme Austro-Ugarske imao svršenu nižu realnu gimnaziju: «Dobro je što se pojavio Tuđman, to je jako dobro. Dobro je i to što se i ti baviš time(rekao sam već u uvodu s čime sam se bavio), ali pazi se nas Hrvata, i onu hrvatsku državu smo upropastili mi, Hrvati.» I drugo, o tome kako treba urediti BiH potrošeno je papira i papira a sve to može stati i stalo je na stotinjak stranica moje knjige A5 formata «Bosna i Hercegovina bijeda nerazumijevanja nerazumijevanje bijede» Dayton je nepravedno rješenje i kao takvo, na dulje vrijeme, neodrživo. Neodrživo u smislu da BiH funkcionira kao bilo kakva, a kamo li uređena država. Bilo koja tvorevina pa i ova, nada sve nakazna i nepravedna, ne može opstati na dulje vrijeme".

 

 

S Godišnje skupštine Hrvatskoga kulturnog vijeća održane 23. veljače 2008. godine u Zagrebu, donosimo uvodno izlaganje predsjednika udruge Hrvoja Hitreca. "Gospodo i gospođe, poštovani članovi Hrvatskoga kulturnog vijeća, Naša je udruga ušla u treću godinu formalnoga postojanja, odnosno u četvrtu, ako se računa i vrijeme od inicijativnoga skupa do registriranja HKV-a kao udruge, koja u ovom trenutku ima više od ll00 članova. U zadnju godinu dana bavili smo se različitim temama, u skladu s našim programom koji nam nalaže da obuhvatimo sva područja hrvatske zbilje, stavljajući težište na očuvanje nacionalnog i kulturnog identiteta, te nastupajući odlučno i protiv onih snaga, izvana i iznutra, koje u naše doba - dakle u doba samostalne hrvatske države - u praksi razrađuju staru teoriju ograničenoga suvereniteta. Primjerice, držeći da su događaji povezani s Haaškim sudom najbolje zrcalo pokušaja da se dovedu u pitanje sami temelji moderne hrvatske države, posvetili smo toj temi podosta truda i vremena, okupljajući i u 2007. ugledne pravnike, povjesničare, novinare i književnike na trećem i četvrtom skupu o u Haagu montiranim «zajedničkim zločinačkim pothvatima» u Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini. Sva su izlaganja tiskana u zbornicima, njihove promocije su također zabilježene kao događaj, a uznemirilo se i Tužiteljstvo Haaškoga suda."

 

 

Donosimo kratku reportažu s Godišnje skupštine Hrvatskoga kulturnog vijeća održane 23. veljače 2008. s početkom u 11 sati, u dvorani "Hrvatskoga slova", Ulica Hrvatske bratske zajednice 4 u Zagrebu.  Skupština je u potpunosti uspjela, kako glede odziva članstva, tako i glede sadržajnih govora i rasprava.  Izvješće o radu između dviju godišnjih skupština podnio je predsjednik HKV-a Hrvoje Hitrec, izvješće Nadzornoga odbora pročitao je g. Miroslav Mikuljan, a izvješće predsjednika Časnoga suda, dr. Milana Vukovića pročitao je potpredsjednik HKV-a Stjepan Šešelj. Govore su zatim održali akademik Slaven Barišić, koji je dio izlaganja posvetio sve boljem odjeku internetskoga portala HKV-a, te član Upravnog odbora mons. Mile Bogović, čiji je govor o lažnim svjedocima koji se medijski prezentiraju kao svjedoci istine popraćen s odobravanjem. Prihvaćen je prijedlog Upravnog odbora o novom ustroju povjerenstava kao i njihovim članovima. Na primjedbu g. Mile Pešorde da bi Povjerenstvo za iseljeništvo trebalo nazvati Povjerenstvom za Hrvate izvan domovine replicirao je H. Hitrec, napominjući da se iza te sintagme može skrivati zamka dvosmislenosti glede Hrvata u Bosni i Herceovini koji su dio jedinstvenoga hrvatskog korpusa.

 

 

Vjerojatno jedna od članstvom najvećih udruga civilnog društva (1050) održala je 24. veljače svoju prvu redovitu skupštinu. Predsjednik Hrvoje Hitrec naglasio je da HKV po strukturi članstva reprezent svih slojeva društva koji nastoji artikulirati glas većine, čiji program zahvaća u cjelinu hrvatske zbilje i pruža otpor sustavu lažnih vrijednosti, kako bi se prevladale podjele u hrvatskom društvu. Proteklih godinu HKV je otvoreno iznosio stajališta, braneći hrvatske interese i nije šutio "u nova olovna vremena". Podsjetio je na tzv. obrnutu lustraciju, o kojoj će još biti riječi. Zatim o dva skupa (i zbornika) o temi "zajednički zločinački pothvat", gdje su se HKV-u pridružili i nečlanovi - pripadnici drukčijih opcija, te inozemni stručnjaci.

 

 

Donosimo izlaganje predsjednika Hrvatskog kulturnog vijeća Hrvoja Hitreca na godišnjoj skupštini odžanoj 24. veljače 2007. godine. U svom izlaganju Hitrec je dao pregled događaja vezanih uz našu udrugu od skupa održanog 28. veljače 2005. pa do danas. Na kraju je uputio i jasnu političku poruku: "Ne želeći biti pretenciozan, moram reći: sve što smo do sada uradili duhovna je, intelektualna i do u detalje razrađena podloga za mogući novi politički pokret koji je neophodan ako želimo sačuvati suverenu i samostalnu Republiku Hrvatsku, naše vrijednosti i naš način života, naš ponos i naše Ijudsko i narodno dostojanstvo".