Detalji

Objavljeno: 03. srpnja 2009.

Vrlo rano, još 1545. je talijanski enciklopedist Giovanni Batista Palatino predstavio glagoljaško pismo u Rimu u drugom izdanju svoje Libro Nouvo (Libro nel qual s'insegna a scrivere ogni sorte lettera, antica et moderna...), između 29 pisama koja je pripremio za tisak. On je tvrdio da je glagoljicu (koju naziva Buchuizza - bukvica) stvorio Sveti Jeronim, i da je "različita od svih postojećih pisama ". Spominje i da postoje ,mnogobrojni brevijari i misali pisani glagoljicom, uključujući Glagoljašku Bibliju (...et anco la Biblia). U knjizi je prikazana i hrvatska ćirilica, kroz natpis na grobu Bosanske kraljice Katarine (15. stoljeće).

Detalji

Objavljeno: 29. lipnja 2009.

Francuski poslanik Jean de la Vigne sahranjen je u Dubrovniku, a pogrebu su nazočila sva vlastela s knezom na čelu. Jorjo Tadić 24. veljače 1936, str. 10, kaže (ponešto kroatizirano): "U prvoj polovici XVI. vijeka Francuska je sa svih strana bila obuhvaćena zemljama dinastije Habsburgovaca. Za nekoliko desetljeća vodila se žestoka borba između njih, jer su i jedni i drugi htjeli sebi osigurati apsolutnu premoć u zapadnoj Europi. Ali kad su konačno Habsburgovci, odnosno Španjolska, ostali pobjednici na svim bojištima, i kada je Francuska ostala usamljena, francuski kralj François I. potražio je saveznike na potpuno drugoj starni, u Turskoj. Posredstvom jednog člana naše vlasteoske obitelji Frankopana, ove vrlo ogorčene protivnice Habsburgovaca, Francuzi su preko Bosne uspostavili prve veze s Turcima, odmah poslije svog velikoga poraza kod Pavije (1525.).

Detalji

Objavljeno: 26. lipnja 2009.

Nekoliko je istaknutih europskih učenih ljudi spominjalo hrvatsku glagoljicu u svojim knjigama već u 16. i 17. stoljeću. Zanimljivo je da je ploča s glagoljaškim pismom bila uključena već 1664. u knjigu koju je pripremio Richard Daniel i objavio u Londonu. Ta je knjiga katalog različitih pisama koja su bila u uporabi u kršćanskom svijetu. Glagoljaško pismo prikazano u toj knjizi jasno se naziva Hrvatskim pismom (Croatian hand) ili Alphabetum Charvaticum. Knjiga sadrži i tablicu s Hrvatskim glagoljaškim kurzivnim pismom, kojeg Daniel naziva Sclavorum Alphabetum, i Hrvatsko-bosanskom ćirilicom (informacija potječe od profesora Ralpha Cleminsona).

Detalji

Objavljeno: 24. lipnja 2009.

Detalji

Objavljeno: 19. lipnja 2009.

Istraživanja najstarijih oblika glagoljaškog pisma koja je obavila u sklopu svoje doktorske disertacije dr. sci. Marica Čunčić 1985. dovela su do otkrića trokutastog oblika glagoljice (kod koje se kod većine slova javljaju trokutasti oblici), koja potječe iz 9. i 10. stoljeća. Njeni se ostatci mogu pronaći na hrvatskim glagoljaškim zapisima – primjerice na Valunskoj ploči, Krčkoj ploči i Plominskoj ploči (redom s otoka Cresa, Krkam te s Istarskog poluotoka, prema dr. Čunčić svi potječu iz 10. stoljeća), a također i na nekim drugim starijim hrvatskim glagoljaškim spomenicima. Pretvaranjem trokuta u kružnice razvio se obli oblik glagoljice.

Detalji

Objavljeno: 18. lipnja 2009.

Polovicom XVI. stoljeća zahvatila je Europu prva ekonomska kriza Novog vijeka. Vrlo su rijetki u ono vrijeme uočili njezine prave uzroke, a nitko nije tome davao naročito značenje. Tek u najnovije doba počelo se sustavno ispitivati ekonomske prilike onoga vremena, pa se prošlih godina osnovalo i jedno međunarodno udruženje koje se bavi specijalno tim. Kod nas se na tome nije još [1938.] ništa učinilo, premda su i neki dijelovi naše zemlje bili zahvaćeni time. O tome ima mnogo i vrlo interesantne građe u arhivima naših priobalnih gradova, naročito u Dubrovniku. Dubrovnik je, koliko znamo, bio najviše pogođen krizom. A to nije čudo. Sve važnije pojave u ekonomskom životu Europe tu su se isticale jače nego u drugim našim gradovima koji nisu bili slobodni niti su činili jedno samostalno gospodarsko područje. Ktome, Dubrovnik je stajao u neposrednoj, stalnoj i vrlo živoj vezi sa svim većim državama Europe, pa su prilike kod njih morale utjecati i na njega.(J.Tadić)

Detalji

Objavljeno: 12. lipnja 2009.

Ostatak popisa čini 18 zapisa iz 11.-12. stoljeća, uklesanih u kamen oblom ili oblom/uglatom glagoljicom. Vrijedno je naglasiti da glagoljaški spomenici uklesani u kamen postoje samo među Hrvatima (u današnjoj Hrvatskoj i dijelovima BiH), i nigdje drugdje. Više podataka vidjeti na: Hrvatsko glagoljaško nasljeđe u području Dubrovnika.

Detalji

Objavljeno: 05. lipnja 2009.

Glagoljica je počela dobivati uglati oblik, koji se obično naziva hrvatskim pismom u 12. stoljeću. Obli oblik isto tako postoji na najranijim hrvatskim glagoljaškim spomenicima. Nabrojat ćemo više od 30 najvažnijih hrvatskih glagoljaških dokumenata napisanih zaobljenom i/ili uglatom glagoljicom u najranijem razdoblju (11. i 12. stoljeće).