HAZU: uvrštavanje djela hrvatske baštine u izdanja Matice srpske potpuno neprihvatljiv postupak
rvatska akademija znanosti i umjetnosti (HAZU) objavila je na mrežnim stranicama izjavu o uvrštavanju djela hrvatskih pisaca iz Dubrovnika, Dalmacije i Boke kotorske u ediciju "Deset vekova srpske književnosti" Matice srpske iz Novog Sada u kojoj ističe da je "takvo prisvajanje tuđe kulturne baštine potpuno neprihvatljiv postupak koji nimalo ne pridonosi sporazumijevanju i izgradnji povjerenja među susjednim narodima".Uvrštavanje djela hrvatskih pisaca u "Deset vekova sprske književnosti" HAZU ocjenjuje kao potpuno neprimjeren postupak koji urednik edicije i član SANU akademik Miro Vuksanović "objašnjava tobožnjom dvojnom (nacionalnom) pripadnošću" pisaca iz Dubrovnika, Dalmacije i Boke kotorske i "time što su njihova djela, navodno, pisana na književnom jeziku koji se temelji na istočnohercegovačkom narječju te napokon i time što dubrovački pisci svoj jezik nazivaju slovinskim".
"O dvojnoj pripadnosti dubrovačkih, dalmatinskih i bokeljskih pisaca ne može biti govora", zaključuje HAZU, s obzirom na to da je katolička tradicija Dubrovnika, Dalmacije i Boke, među ostalim i u književnosti, bila jasno različita i od pravoslavne i od islamske.
HAZU ističe da dubrovački govor i jezik dubrovačke književnosti po podrijetlu pripadaju zapadnoj štokavštini "kakva se govorila na dubrovačkom području, u dolini Neretve, srednjoj Dalmaciji, Slavoniji i Bosni" te "istočnohercegovačka štokavština nije utjecala na jezik književnih djela iz Dubrovnika".
Zahvaljujući ukorijenjenosti književnog jezika u živim hrvatskim govorima književna su djela, "pa i ona dubrovačka", kolala na cijelom hrvatskom etničkom, kulturnom i jezičnom prostoru, ali ne i među Srbima, ističe HAZU dodajući da dubrovački književnici, po poetičkim osobinama svojih djela prethodnike i nasljednike imaju samo u hrvatskoj književnosti.
Što se tiče činjenice da su dubrovački pisci svoj jezik, među ostalim, nazivali slovinski, HAZU ocjenjuje da je to potpuno u duhu hrvatske kulturne tradicije srednjega vijeka. "I po obliku to je hrvatsko ime jezika jer nema znatnijih skupina Srba koje bi govorile ikavski niti ih je ikad bilo", ističe se u "Izjavi o srbijanskim presezanjima prema hrvatskoj književnoj baštini" prihvaćenoj na predsjedništvu HAZU-a.
(hkv-Hina)