Sastanak ministara obrane NATO-a

Samo Donald Trump u ovom trenutku može pomiriti zaraćene strane u Ukrajini, poručio je jutros u Bruxellesu američki ministar obrane Pete Hegseth, koji sudjeluje na sastanku ministara obrane NATO-a. Na sastanku sudjeluje i hrvatski ministar obrane Ivan Anušić, koji je poručio da pregovori o završetku rata u Ukrajini moraju završiti pravednim mirom i da se ne smije dopustiti da iziđe Rusija kao pobjednik nakon tri godine razaranja.

Jučer je bio težak dan za Ukrajinu nakon što je Trump telefonski razgovarao s predsjednikom Rusije Vladimirom Putinom i objavio da su složili da njihovi pregovarački timovi odmah počnu pregovore i da će o njihovu razgovoru informirati ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog, s kojim je potom također telefonski razgovarao.

Nešto prije toga Hegseth je u sjedištu NATO-a u Bruxellesu rekao da povratak Ukrajine na granice od prije 2014. nije realističan te da američka vlada ne vidi članstvo Kijeva u NATO-u kao rješenje za kraj rata.

Osim toga, za provedbu mira bile bi zadužene europske i druge snage koje bi djelovale izvan okvira NATO-a. U njima ne bi bilo Amerikanaca.

Ukrajina traži da se Rusija povuče s osvojenih teritorija te želi članstvo u NATO-u ili slične sigurnosne garancije koje će je štititi od budućih napada Rusije.

Hegseth: Ovo sigurno nije izdaja

Hegseth je danas poručio kako se ne radi o izdaji.

- Ovo sigurno nije izdaja. Kao što sam rekao saveznicima jučer - prepoznajemo višegodišnju nevjerojatnu predanost i nijedna zemlja, kao što je istaknuo predsjednik Trump, nije preuzela veću predanost ukrajinskoj misiji od Sjedinjenih Američkih Država, i to u iznosu od 300 milijardi dolara! Dakle, SAD je uložio u stabilizaciju crta bojišta nakon agresije Rusije. Nema tu izdaje, rekao je.

Saveznike su iznenadili najavljeni potezi iz Washingtona, iako su i ranije stizali signali o promjeni smjera američke administracije pod Trumpom vezano uz Ukrajinu.

A u Bruxellesu smo jutros čuli neke snažne poruke - recimo, francuski ministar obrane Sébastien Lecornu rekao je kako je sada ovime budućnost NATO-a dovedena u pitanje, kao što je i pitanje hoće li savez u budućnosti ostati najsnažniji vojni savez na svijetu.

Njemački ministar obrane Boris Pistorius rekao je kako je razočaran što se Trump odrekao ukrajinskog teritorija i članstva u NATO-u i prije nego su počeli pregovori te kako je o tome trebalo razgovarati tek kada se dođe za taj stol, dok je britanski ministar John Healey ponovio ono što i mnogi govore - kako se o Ukrajini ne smije pregovarati bez Ukrajine.

A svi oni slažu se kako i Europa treba biti uključena u mirovne pregovore za Ukrajinu.

Glavni tajnik NATO-a Mark Rutte, međutim, nije se htio izričito izjašnjavati, odnosno otvoreno govoriti što misli o Trumpovim potezima, nije htio ni kritizirati Sjedinjene Američke Države, što je donekle i razumljivo.

Ruttea je jedna novinarka pitala smatra li da je telefonski razgovor Trumpa i Putina početak mirovnih pregovora.

- Jasno ostavlja dojam da je to bio uspješan telefonski poziv. Svi želimo mir u Ukrajini. Očito se moramo pobrinuti da Ukrajina bude u najboljoj mogućoj poziciji. Ključno je da kada se postigne mirovni sporazum on i traje, da Putin zna da je ovo kraj i da više nikada ne može pokušati zauzeti komad Ukrajine. Dakle, to mora biti dio tih pregovora. I nema sumnje da je to također na umu predsjednika Trumpa i američkog tima, rekao je Rutte.

Anušić: Nepravedan mir jednostavno nije opcija

U pregovaračkom procesu Ukrajina mora imati status žrtve kako bi ispregovarala pravedan mir i ne smije se dopustiti da nakon tri godine razaranja Rusija završi s nekakvom pobjedom, rekao je Ivan Anušić prije početka drugog dana sastanka ministara obrane država članica NATO-a.

Hrvatski ministar obrane rekao je da je Trump i prije nego što je preuzeo predsjedničku dužnost najavio zaokret u američkoj politici i da je sada bitno da Europa insistira na pravednom miru za Ukrajinu.

Nepravedan mir jednostavno nije opcija i ne smije biti opcija ne samo zbog Ukrajine, nego i zbog primjera cijelom svijetu i onima koji imaju namjere poput ruskih pretenzija prema ukrajinskom teritoriju. Ključno je da Europa mora insistirati na tome, rekao je Anušić dodajući da bi nepravedni mir samo nakratko zaustavio sukob koji bi ponovno bio aktiviran za neko vrijeme.

Anušić je rekao da je Hrvatska do sada izdvojila za pomoć Ukrajini 208 milijuna eura, što je s obzirom na njezin BDP sasvim dovoljno te da će i dalje nastaviti pomagati.

Rekao je da su Europa i Kanada do sada sudjelovale sa 60 posto u ukupnoj vojnoj pomoći Ukrajini, a Sjedinjene Države s 40 posto. Europa može i mora preuzeti dio odgovornosti kao što je i do sada činila, mora raditi na jačanju Ukrajine ne samo u vojnom smislu, nego i u političkom kako bi na kraju bila zadovoljna s ishodom pregovaračkog procesa, rekao je potpredsjednik hrvatske vlade i ministar obrane.

Prvi put čuli stavove nove američke vlade

Prilikom dolaska na sastanak Anušić je rekao da su na sastanku Kontaktne skupine za obranu Ukrajine (UDCG), koji je također danas održan u Bruxellesu, razgovarali o daljnjoj potpori Ukrajini.

- Po prvi put smo sad uspjeli čuti stavove nove američke vlade i njihove planove za budućnost. Stav je, naravno, da ćemo i dalje svi zajedno, kako članice NATO-a, tako i SAD, nastaviti pomagati i osnaživati Ukrajinu, ali naglasak stavljamo na naše osnaživanje, na našu industriju i na naš razvoj obrambenih mogućnosti, koji će, naravno, obraniti u budućnosti i biti spremni za obranu cijele Europe, ali, naravno, i pomoći Ukrajini u njihovoj borbi, rekao je Anušić, piše HRT.

(hkv)