Summit skupine Arraiolos

Poljski predsjednik Andrzej Duda predstavio je u Krakovu, na summitu skupine Arraiolos, prioritete poljskog predsjedanja EU-om u prvoj polovici sljedeće godine, istaknuvši prije svega transatlantsku suradnju.

Duda je u Krakovu ugostio summit Arraiolosa koji čine predsjednici zemalja EU-a bez izvršnih ovlasti. Na skupu na kojem se okupilo 11 predsjednika država sudjelovao i hrvatski Zoran Milanović. Osim njih, u Krakovu su bili i predsjednici Bugarske, Estonije, Grčke, Italije, Latvije, Mađarske, Njemačke, Slovačke i Slovenije.

Milanović na summitu Arraiolos grupe u Krakovu

Predsjednik Zoran Milanović sudjelovao je u Krakovu na sastanku predsjednika zemalja Europske unije bez izvršnih ovlasti koji se okupljaju jednom godišnje kako bi raspravljali o najvažnijim temama koje su u interesu Unije.

I ovoga puta, kao i protekle dvije godine, nezaobilazna tema je bio rat u Ukrajini.

- Sada tu imamo i nadolazeće američke izbore do kojih nam je ostalo nešto manje od mjesec dana, a ishod američkih predsjedničkih izbora mogao bi utjecati i na budućnost NATO saveza, ali i nastavak slanja vojne pomoći Ukrajini, rekla je novinarka Tamara Marković javljajući se u središnji Dnevnik HTV-a.

O jačanju veza između EU-a i SAD-a te proširenju unije

Danas su u Krakovu europski predsjednici razgovarali o jačanju veza između Europske unije i SAD-a.

- O tome je hrvatski predsjednik Milanović rekao da bi Europa ipak trebala biti malo snažnija i samostalnija, te ne strahovati toliko od mogućeg ishoda američkih predsjedničkih izbora. Pitali smo ga tko mu je favorit, rekao je da ga nema, ali da je to na prošlim izborima bio aktualni predsjednik Joe Biden, otkrila je novinarka.

Razgovaralo se i o proširenju Europske unije i tu su čelnici imali različite stavove o tome koje bi zemlje trebale imati prioritet.

- Primjerice, poljski predsjednik, domaćin ovog summita, kao prvu zemlju za ulazak u EU istaknuo je Ukrajinu, zatim Moldaviju, ali spomenuo je i zemlje zapadnog Balkana. Hrvatski predsjednik pak smatra da su zemlje zapadnog Balkana nepravedno zapostavljene dugi niz godina, te kaže da bi, primjerice, Crna Gora i Bosna i Hercegovina bile izgledniji kandidati od Ukrajine i Moldavije, dodala je novinarka.

- Sigurnosna pitanja više su se puta postavljala, kao i pitanja naše zajedničke potpore Ukrajini. Ne samo o tome kako djelovati da Ukrajina preživi strašne ruske napade s kojima se sada suočava nego i kako djelovati da Ukrajina što prije bude primljena u Europsku uniju, kazao je Andrzej Duda, poljski predsjednik.

Trenutna predsjedavajuća zemlja EU-a je Mađarska, a u prvoj polovici 2025. to će biti Poljska.

- Želim naglasiti da nitko nije imao ništa protiv prioriteta poljskog predsjedanja koja sam ja zapravo danas službeno predstavio, kazao je poljski predsjednik Andrzej Duda.

Summit u Krakovu je okupio zemlje s "različitim percepcijama europskih izazova i dilema", kako je u najavio objavio ured poljskog predsjednika, odnosno lidere "s vrlo različitim stajalištima unutar EU-a o mnogim ključnim pitanjima".

- Uvijek ima razilaženja u stavovima, ali je odlika EU-a da se to radi na pristojan i uglađen način. Naravno da svi ne misle isto, rekao je Milanović ranije u izjavi hrvatskim novinarima. Ovo je ipak jedno relativno kompaktno društvo, dodaje.

- Razlike u mišljenjima i konstruktivna rasprava pomažu nam da se još bolje razumijemo, kazao je na završnoj konferenciji za novinare i mađarski predsjednik Tamás Sulyok.

Slovenska predsjednica Nataša Pirc Musar naglasila je da je posve jasno da EU i SAD moraju surađivati bez obzira tko će pobijediti na predsjedničkim izborima bili to republikanci ili demokrati. Takav je stao iznio i predsjednik Estonije koji se založio za jačanje transatlantskih odnosa bez obzira na izbore.

Pirc Musar je istaknula i važnost reforme UN-a - uključujući i Vijeće sigurnosti, čija je Slovenija trenutno nestalna članica. Prema njezinu mišljenju, potrebno je reformirati pravo veta tako da kod genocida i teških ratnih zločina ono ne bi trebalo postojati, a isto tako da nijedna država ne može staviti veto na odluke kada se radi o njezinom slučaju. "To je osnova pravne higijene", rekla je.

Sljedeće godine Estonija će ugostiti samit Arraiolosa, skupine osnovane je 2003. na inicijativu portugalskog šefa države Jorgea Sampaioa, imenovane po mjestu u Portugalu gdje je održan prvi sastanak, prenosi HRT.

(hkv)