Smrt ukrajinske novinarke Viktorije Roščine posljedica namjernog ubojstva ili zlostavljanja i nasilja u ruskom zarobljeništvu – ukrajinski mediji
Ukrajinskoj novinarki Viktoriji Roščini koja je preminula u ruskom zatočeništvu održana je komemoracija na Trgu neovisnosti u Kijivu 11. listopada navečer.
Viktorija Roščina, 28-godišnja novinarka, radila je kao slobodna novinarka za nevladinu radio mrežu Hromadske radio, objavljivala u Ukrajinskoj pravdi i Radio slobodnoj Europi/Radio Slobodi, surađivala s Censor.net i drugim glasilima. Godine 2022. dobila je nagradu Međunarodne ženske medijske zaklade „Za hrabrost u novinarstvu“.
Ukrajinski mediji pišu da je smrt novinarke posljedica namjernog ubojstva ili zlostavljanja i nasilja koje je pretrpjela dok je bila u ruskom zarobljeništvu.
Ukrajinski novinari objavili su priopćenje u kojem pozivaju međunarodne organizacije da poduzmu hitne mjere u vezi s ubojstvom ukrajinske novinarke Viktorije Roščine.
Po podatcima iz javnih glasila još se 29 ukrajinskih civilnih novinara nalazi u zatočeništvu u Ruskoj Federaciji, a po podatcima međunarodnih organizacija najmanje 17 novinara ubijeno je dok su izvješćivali o ratu u Ukrajini.
Od nestanka do smrti Viktorije Roščine - kronologija
Viktorija Roščina nestala je 3. kolovoza 2023. na okupiranom ukrajinskom području, u Zaporoškoj oblasti, gdje je pripremala svoju novu reportažu. Krenula je iz Ukrajine 27. srpnja 2023. preko Poljske i Rusije kako bi stigla do okupiranih područja na istoku Ukrajine. Ruske su vlasti tek u travnju 2024. prvi put potvrdile njezino uhićenje. Zbog čega je privedena, za što je optužena, gdje se nalazi i u kakvom je stanju - ostalo je nepoznato.
Rusija je u rujnu 2024. pristala uključiti Viktoriju na popis za razmjenu zarobljenika. Čekali su je kod kuće, ali 13. rujna, kad je došlo do razmjene, Viktorija nije vraćena u Ukrajinu, ostavljena je u zatočeništvu.
Kako je navedeno u pismu Ministarstva obrane Ruske Federacije njezinu ocu Volodimiru Roščinu, Viktorija je umrla 19. rujna. Prema informacijama ruskih vlasti, to se dogodilo tijekom njezina prebacivanja iz Taganroga u Moskvu.
Njezinu je smrt objavio 10. listopada Petro Jacenko, glasnogovornik ukrajinskog Koordinacijskog stožera za postupanje s ratnim zarobljenicima, pozivajući se na pismo njezinu ocu. Tijelo umrle novinarke u ruskom zarobljeništvu, bit će, kako je navedeno, vraćeno u Ukrajinu.
Novinari i urednici Ukrajinske pravde o Viktoriji Roščini
Sonja Lukašova, novinarka: „Kad je okolo sniježilo i gorjelo, Vika je uzela telefon, uključila kameru i radila. Ako je trebala snimati, nisu ju prestrašili oni koji su pokrivali objektiv. Ako je trebala ići tamo gdje im nije dopušteno, borila se. Ako je trebala komentar, nije ga propustila. A pritom je svakoga znala saslušati.“
Olga Kirilenko, dopisnica: „Vika se borila za svaku riječ kao da je odlučivala o sudbini cijelog svijeta. Vjerovala je u važnost svog rada i novinarstva kao institucije više nego što ljudi vjeruju u Boga. Racionalno fanatično.“
Mikhailo Krigel, zamjenik glavnoga urednika: „Ono što nikada nije imala bila je ravnodušnost. Niti prema temama, niti prema ljudima o kojima je pisala… Imala je ono zbog čega je novinarstvo još uvijek živo u eri GPT-a - istinski interes za svoj posao, iskrenost prema sebi i ljubav prema profesiji, a ne prema sebi u profesiji.“
Jevhen Buderatski, zamjenik glavnoga urednika: „Bilo ju je nemoguće zaustaviti ako je nešto namjeravala. Rusija ju je ubila, bez obzira što sada govore.“
„Vrlo sam vam zahvalna na prilici da objavite materijale i na moralnoj podršci! Recite mi, molim vas, i mogu li vam biti od koristi u budućnosti? Razumijem da imate formiran tim, ali možda, mogu li ponuditi materijale s vremena na vrijeme ili pomoći s drugim zadatcima?“, bila je to prva poruka Vike Roščine iz listopada 2022., na koju je podsjetila, glavna urednica mrežnoga izdanja Ukrajinske pravde Sevgil Musajeva.
„Na okupirana područja, Mariupolja i Berdjanska, gdje je ruska strana pripremala referendume otišla je sama, bez zadatka bilo koje ukrajinske redakcije, jer je u tome vidjela potrebu i nužnost. Bilo joj je važno ne zaboraviti naše ljude u okupaciji. Cijelo to vrijeme Vika je željela biti i bila glas onih koje je bilo teško čuti. 'Moram biti tamo, jer nitko drugi o tome ne će napraviti priču, nitko to neće napisati', odgovorila je na molbu da ne riskira. U tome je bilo puno tvrdoglavosti, ali u isto vrijeme i ljudskosti prema onima koji su se našli na teritorijima koje Ukrajina ne kontrolira“, napomenula je glavna urednica.
Viktorija Roščina u novinarstvu je počela raditi sa 16 godina. Specijalizirala se za kriminal, ljudska prava i pravosudni sustav. Izješćivala je o životu na Krimu nakon što je Rusija anektirala poluotok, 2014. te s područja istočne Ukrajine koja su zauzeli separatisti uz vojnu i financijsku pomoć Rusije.
S početkom ruske agresije na Ukrajinu 2022. izvještavala je s ratnih i okupiranih područja.
(mc, hkv)