Pakt o migracijama i azilu

Vijeće Europske unije u utorak je potvrdilo pakt o migracijama i azilu, čime je taj paket od 10 zakonodavnih akata konačno usvojen. Cjelovitu reformu upravljanja migracijama i azilom prošli je mjesec usvojio Europski parlament i sada nakon što je i drugi suzakonodavac to potvrdio preostalo je još samo objava u Službenom listu, što će uslijediti za 20 dana.

Izglasane uredbe počet će se primjenjivati za dvije godine, a do tada će vrijediti postojeća pravila. Države članice imaju također dvije godine da u svoja nacionalna zakonodavstva uvedu izmjene direktive o uvjetima prihvata.

U sljedeće dvije godine trebat će obaviti pripreme za provedbu novog pakta. Europska komisija će sljedeći mjesec predstaviti zajednički provedbeni plan, na temelju kojeg će članice pripremiti još detaljnije nacionalne planove. Za to će imati vremena do siječnja 2025. godine.

Riječ je o jednom od najsloženijih zakonodavnih paketa o kojem se pregovaralo čak osam godina. Novi pakt predviđa obveznu solidarnost među državama u suočavanju s migrantskim pritiscima, brže i učinkovitije postupke azila i bolje upravljanje granicama.

Glavna je solidarnost među članicama

Reforma se temelji na prijedlozima Komisije iz 2020. godine, nakon što je prethodni prijedlog objavljen nakon velike migrantske krize 2015. i 2016. propao.

Glavni element pakta je obvezna solidarnost među članicama u slučaju da se jedna ili više njih nađu pod nerazmjernim migracijskim pritiskom. U tom slučaju ostale članice moći će birati između prihvata tražitelje azila iz pogođene države članice i financijskog doprinosa zajedničkom fondu za zbrinjavanje migranata ili pružanja operativne i tehničke podrške.

Nova pravila predviđaju da će osobe koje ne ispunjavaju uvjete za ulazak u EU biti podvrgnute postupku dubinske provjere, uključujući identifikaciju, prikupljanje biometrijskih podataka te zdravstvenu i sigurnosnu kontrolu u roku od najviše sedam dana. Države članice morat će uspostaviti neovisne mehanizme praćenja kako bi osigurale poštovanje temeljnih prava.

U cijeloj Europskoj uniji uspostavlja se zajednički postupak za priznavanje i oduzimanje međunarodne zaštite. Obrada zahtjeva za azil na granicama EU-a u budućnosti će morati biti brža te će rokovi za neutemeljene ili nedopuštene zahtjeve biti kraći.

Scholz pozdravio dogovor o EU zakonu o azilu

Njemački kancelar Olaf Scholz pozdravio je u utorak dogovor ministara financija zemalja Europske unije o reformi zakona o azilu iza kojeg najvećim dijelom stoji Njemačka.

Dogovor ministara financija je posljednji korak ka jednom zaista povijesnom dogovoru o reformi paketa zakona o azilnoj politici, rekao je njemački kancelar Olaf Scholz nakon sastanka sa švedskim premijerom Ulfom Kristerssonom u Stockholmu, priopćio je ured kancelara.

Scholz je istaknuo kako je ova reforma provedena i zaslugom njemačke vlade te se pritom zahvalio ministrici unutarnjih poslova Nancy Faeser i ministrici vanjskih poslova Annaleni Baerbock koje su se na razini EU- borile za reformski paket.

Sada u Europskoj uniji imamo mnogo bolje temelje za, s jedne strane humano ograničenje neregulirane migracije te s druge za pouzdano registriranje izbjeglica na vanjskim granicama EU-a, rekao je Scholz.

Dodao je kako će posebice zemlje poput Njemačke i Švedske, koje slove za najpoželjnija konačna odredišta izbjeglica, biti rasterećene novim pravilima.

Sada ove zakone treba što prije primijeniti, rekao je njemački kancelar.

Sindikat njemačkih policajaca je izrazio skepsu da će novi paket mjere uroditi željenim plodom.

- Migrantski pritisak na Europu će i dalje ostati velik. Toliko dugo dok Njemačka ne smanji ili ne ukine mjere koje privlače izbjeglice, ilegalna migracija se neće smanjiti, rekao je predsjednik sindikata policajaca Heiko Teggatz koji se založio i za zadržavanje graničnih kontrola koje su trenutno na snazi prema Austriji, Češkoj, Poljskoj i Švicarskoj.

Organizacije za zaštitu ljudskih prava su u prošlosti kritizirale inicijativu Njemačke za donošenja ovog paketa mjera.

Analitičari ocjenjuju kako mnogi unutar njemačkog SPD-a već godinama ukazuju na uspješni model danskih socijaldemokrata koji su mnogim mjerama drastično postrožili politiku prema migrantima, što je istodobno dovelo do pada popularnosti radikalnih desničara u toj zemlji.

Prema ispitivanjima javnog mijenja, desno-populistička Alternativa za Njemačku (AfD) bi mogla pobijediti na predstojećim lokalnim izborima u nekoliko istočnih saveznih pokrajina. Prema istim ispitivanjima, građani kao najveći politički problem navode nekontrolirano useljavanje, što je i glavna predizborna tema AfD-a, prenosi HRT.

(hkv)