Pozvani svjetski čelnici i svi ljudi dobre volje da odbace iluzije o Putinu i njegovu zločinačkom režimu

Trideset i devet nobelovaca pozvalo je svjetske vođe da drastično povećaju pomoć Ukrajini, jer Ukrajina mora pobijediti, a ne samo 'ne izgubiti'. 

„Pravovodobna pomoć smanjit će ljudske gubitke i pomoći u istjerivanju agresora s ukrajinskoga tla“, stoji u prvoj točki apela koji prenosi na mrežnim stranicama znanstveni časopis T-Invariant.

U apelu se naglašava kako je potrebno „delegitimirati Putinovo nezakonito držanje vlasti u Rusiji“.

Nobelovci smatraju kako Putinov režim očajnički traži priznanje globalne zajednice, a odbijanje svjetskih čelnika priznanja njegova reizbora poslat će snažnu poruku kako ga svijet više ne može smatrati 'partnerom'. 

U apelu se navodi kako je potrebno podržati ljudska prava i rusku demokratsku oporbu. 

„Globalna zajednica mora se ujediniti kako bi zaštitila političke zatvorenike koji trenutačno prolaze kroz torturu u Rusiji. Životi oporbenih vođa Vladimira Kara-Murze, Ilje Jašina, Lilije Čaniševe i mnogih drugih u neposrednoj su opasnosti“, stoji u apelu.

Ističe se kako potrebno podržati ruske demokratske organizacije protiv Putina, što uključuje potporu neovisnim ruskim medijima, čija je uloga u pokretanju promjene režima ključna.

Uvodno se u apelu podsjeća kako je prije dvije godine Vladimir Putin započeo neizazvanu vojnu agresiju punog razmjera protiv Ukrajine, što je rezultiralo neviđenim stradanjem ljudi i razaranjima od Drugoga svjetskoga rata. 

„Rat protiv Ukrajine poklopio se s rastućim i oštrim gušenjem političkog neslaganja i slobode govora u Rusiji. Nedavno je svijet potresla smrt Alekseja Navaljnoga, glavnog Putinova političkog protivnika“, navodi se u apelu, te upozorava da se rat u Ukrajini i ubojstvo Alekseja Navaljnoga ne tiču samo Rusije i Ukrajine. 

„Putinov režim pokazao je da predstavlja jasnu i neposrednu prijetnju čovječanstvu. Otkako je preuzeo vlast 2000. godine, sustavno je demontirao postsovjetske demokratske institucije i raspirivao sukobe u državama bivšeg SSSR-a. Opsežna agresija na Ukrajinu i ubojstvo Alekseja Navaljnoga ilustriraju eskalaciju prijetnje na novu razinu, jer Putinov režim više ne priznaje nikakva ograničenja kršenja ljudskih prava i međunarodnih norma“, kaže se u apelu.

Nobelovci smatraju kako su strahote svjetskih ratova u 20. stoljeću naglasile kako čovječanstvo može izbjeći samouništenje samo podržavanjem načela demokracije i pridržavanjem međunarodnih propisa o ljudskim pravima. 

„Putinov režim cinično gazi ta načela. Tragedije totalitarizma 20. stoljeća iziskuju zalaganje za slobode i dostojanstvo pojedinca. Putin ih očito krši. Preobrazio je Rusiju u snažno militariziranu policijsku državu, naoružanu najvećim nuklearnim arsenalom, koja predstavlja egzistencijalnu prijetnju svijetu“, stoji u apelu.

Znanstvenici iz cijeloga svijeta mole svjetske vođe da se snažno zalažu za mir, napredak i ljudska prava. Također izražavaju duboku zabrinutost jer je znanstveni napredak ugrožen kada diktatori potkopavaju intelektualnu slobodu, posebno u vrijeme kada je globalna suradnja važnija nego ikad, u sjeni svjetskih pandemija, klimatskih promjena i egzistencijalnih prijetnja oružjem za masovno uništenje.

„Zajedničkim djelovanjem možemo pridonijeti uspostavljanju mira u Europi i spriječiti globalne katastrofe“, ističu te pozivaju svjetske čelnike i sve ljude dobre volje da odbace iluzije o Putinu i njegovu zločinačkom režimu. 

„Povijest nas uči kako umirivanje agresoru znači poticanje daljnjih zločina protiv čovječnosti. Nikakve privremene koristi to ne mogu opravdati. Odlučni smo - München 1938. ne smije se ponoviti!“, napominje se u apelu, koji je potpisalo 39 dobitnika Nobelove nagrade za mir, književnost, ekonomiju, fiziku, kemiju, fiziologiju ili medicinu.

(mc, hkv)