„Mi smo bili kolonija koja nikada nije izgubila svoj identitet, barem kulturološki; nakon 2014. postalo je očito da ukrajinski kulturni otpor nikada nije prestao“

Jedna od najpoznatijih ukrajinskih intelektualka, književna kritičarka Vera Agejeva izjavila je kako je mit velika ruska kultura, imperijalni mit koji je stvorio veliki novac.Vera Agejeva1 U opširnom intervjuu Ukrajinskoj pravdi, 12. studenoga, Agejeva je rekla da ih „bole bubnjići od izraza 'velika ruska kultura'“. „Mit o velikoj ruskoj kulturi je imperijalni mit koji je stvorio veliki novac“, izjavila je u intervjuu koji je na mrežnim stranicama objavljen pod naslovom: „'Velika ruska kultura' je mit koji je stvorio veliki novac“.

Prema njezinim riječima sada je jedinstvena prilika srušiti taj mit, pokazujući svijetu da su ta veličina 2-3 pisca, koji su uspjeli napisati 3-4 velika romana u čitavoj velikoj ruskoj književnosti.

„Pokazalo se da je cijela takozvana ruska slikarska avangarda, kojom su se toliko ponosili u svjetskim muzejima, dobrim dijelom harkivska i kijivska avangarda. Treba prezentirati svoje, trebamo pokazati svoju kulturu“, dodala je.

Agejeva je podsjetila kako je Europa tamo gdje je barokna arhitektura.

„Dakle, u Rusiji, s iznimkom Starodubščine, koja je bila dio našega Hetmanstva, nema prave barokne arhitekture. Europa završava s nama: mi smo u Europi, oni su izvan nje“, izjavila je.

Podsjetivši na poziv Mikole Zerova prije 100 godina da se proučava ukrajinska tradicija dodala je kako vrijeme potrošeno na pažljivo čitanje ruske književnosti vrijeme koje su ukrali ne čitajući vlastitu. „A vjerujte mi, imamo i veliku kulturu“, izjavila je Agejeva.

Smatra da je Ukrajina bila kolonija koja nikad nije izgubila kulturološki identitet.

„Ako priznamo da je Rusija carstvo, a jest, onda, da – bili smo kolonija. Osvojeni smo oružjem – postali smo kolonija. Ali svaka nam čast, mi smo bili kolonija koja nikada nije izgubila svoj identitet, barem kulturološki. Nakon 2014. postalo mi je očito da ukrajinski kulturni otpor nikada nije prestao“, napomenula je.

Smatra kako postoji izravna analogija onoga što se dogodilo u Kijivu 1918. – 1920. godine sa sadašnjošću. Sovjetska se vlast 1918. nekako uspostavila u Ukrajini. 

„Vojno su pobijedili, ali Kijiv ih kulturno nije prihvatio. A što rade osvajači? Cijela toponimija je preimenovana: tek 1919. svako carstvo, a još više rusko, lišava okupirane povijesnoga pamćenja. Sada to isto rade na okupiranim područjima“, rekla je Agejeva.

Tvrdi kako su Ukrajinci generacijama žigosani.

„Sve počinje prekrajanjem povijesti. Tridesetih godina prošloga stoljeća povjesničar je bio najubitačnije zanimanje, nitko nije išao studirati povijest. Svako carstvo zabranjuje svojim podređenima da pričaju vlastitu priču. Ali Rusi su to učinili maksimalno brutalno. Razmislite, svi smo žigosani generacijama – prvo 'prokleti mazepinovci', zatim 'prokleti petljurovci' i na kraju 'prokleti banderovci'“, izjavila je Agejeva.

„Banderovci“ se danas često u negativnom kontekstu spominju u beogradskim televizijskim programima kad se govori o Ukrajini i njezinu političkom rukovodstvu. Moglo se slušati o tome u emisiji „Ćirilica“ beogradske Happy TV, 6. studenoga.

Usporedbu „banderovaca“ i „ustaša“ povlačio je Branko Vlahović, dugogodišnji dopisnik „Večernjih novosti“ iz Moskve, koji se trudio, kako to radi inače, ostaviti dojam neovisnoga novinara, ali je ipak pokazao propagandistički karakter, kao i većina glavnih medija u Srbiji.

Inače tema te „Ćirilice“ bio je propagandni narativ – „srbijanska pozicija neutralnosti“. Na početku emisije koncept neutralnosti naširoko je obrazlagao prof. dr. Miša Đurković, s Instituta za europske studije, koji je izjavio: „Mi smo, da tako kažem, oslobodili Crnu Goru.“ Postavljaju se pitanja: je li tom izjavom kompromitirao tzv. srbijansku poziciju neutralnosti; kako, s kojim ciljem i od koga je Srbija „oslobodila Crnu Goru“?

Po pisanju crnogorskih oporbenih medija Crna Gora je nakon parlamentarnih izbora dobila „prosrpsku vlast“. Je li u tom bit izjave: „Oslobodili smo Crnu Goru“?

(mc, hkv)

Čet, 22-02-2024, 22:52:17

Potpora

Svoju članarinu ili potporu za Portal HKV-a
možete uplatiti i skeniranjem koda.

Otvorite svoje mobilno bankarstvo i skenirajte kod. Unesite željeni novčani iznos. U opisu plaćanja navedite je li riječ o članarini ili donaciji za Portal HKV-a.

barkod hkv

Komentirajte

Zadnji komentari

Telefon

Radi dogovora o prilozima, Portal je moguće kontaktirati putem Davora Dijanovića, radnim danom od 17 do 19 sati na broj +385-95-909-7746.

Poveznice

Snalaženje

Kako se snaći?Svi članci na Portalu su smješteni ovisno o sadržaju po rubrikama. Njima se pristupa preko glavnoga izbornika na vrhu stranice. Ako se članci ne mogu tako naći, i tekst i slike na Portalu mogu se pretraživati i preko Googlea uz upit (upit treba upisati bez navodnika): „traženi_pojam site:hkv.hr".

Administriranje

Pretraži hkv.hr

Kontakti

KONTAKTI

Telefon

Telefon Tajništva
+385 (0)91/728-7044

Elektronička pošta Tajništva
Elektronička pošta Tajništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

 

Elektronička pošta UredništvaElektronička pošta Uredništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

Copyright © 2024 Portal Hrvatskoga kulturnog vijeća. Svi sadržaji na ovom Portalu mogu se slobodno preuzeti uz navođenje autora i izvora,
gdje je izvor ujedno formatiran i kao poveznica na izvorni članak na www.hkv.hr.
Joomla! je slobodan softver objavljen pod GNU Općom javnom licencom.

Naš portal rabi kolačiće radi funkcionalnosti i integracije s vanjskim sadržajima. Nastavljajući samo pristajete na tehnologiju kolačića, ali ne i na razmjenu osobnih podataka.