Jugofili koji se ne mogu pomiriti s raspadom Jugoslavije, a među njima i oni iz Hrvatske koji se ne mire s postojanjem samostalnoga hrvatskog jezika uskoro će donijeti tzv. Deklaraciju o zajedničkom jeziku. Vijest o ovome donosimo u nastavku. (hkv)

Jugofili u borbi za zajednički jezik u "regiji"

Nakon serije regionalnih konferencija projekta Jezici i nacionalizmi, koje su od travnja do Jezici i nacionalizmistudenog 2016. održane u Podgorici, Splitu, Beogradu i Sarajevu, eminentni stručnjaci iz oblasti lingvistike i drugih društvenih znanosti sastavili su Deklaraciju o zajedničkom jeziku u namjeri da se podigne svijest i aktivno utječe na postojeće nacionalističke jezičke prakse u sve četiri države regije u kojima se govorio srpsko-hrvatski ili hrvatsko-srpski jezik.

Tekst Deklaracije o zajedničkom jeziku bit će objavljen u četvrtak 30. ožujka 2017. godine u Media centru (Kolodvorska 3) u Sarajevu.

Tekst Deklaracije o zajedničkom jeziku i njene ciljeve predstavit će profesor Enver Kazaz, spisateljica Ivana Bodrožić, Vladimir Arsenijević iz Udruženja Krokodil, pisac i novinar Balša Brković, Borka Pavićević, direktorica Centra za kulturnu dekontaminaciju.

Deklaraciju o zajedničkom jeziku do sada je potpisalo više od dvije stotine lingvista, književnika, znanstvenika, aktivista i drugih kredibilnih ličnosti iz javnog i kulturnog života Bosne i Hercegovine, Crne Gore, Hrvatske i Srbije među kojima su: Rade Šerbedžija, Igor Štiks, Mirjana Karanović, Boris Dežulović, Nenad Veličković, Marko Tomaš, Rajko Grlić, Borka Pavićević, Filip David, Teofil Pančić, Jasmila Žbanić, Viktor Ivančić, Dragan Markovina, Boris Buden, Biljana Srbljanović, Ranko Bugarski, Snježana Kordić i Balša Brković.

Tekst deklaracije bit će stavljen na uvid javnosti od 1. ožujka 2017. godine na web-stranici projekta Jugosfewww.jezicinacionalizmi.com gdje će svaka osoba suglasna s tekstom Deklaracije moći ju potpisati.

Projekt JEZICI I NACIONALIZMI rezultat je dvogodišnje istraživačke misije i partnerskog djelovanja beogradskog Udruženja Krokodil, Udruge Kurs iz Splita, podgoričkog Centra za građansko obrazovanje (CGO) i PEN centra BIH iz Sarajeva. Osnovna namjera ovog projekta jeste da se kroz otvoreni dijalog lingvista i drugih stručnjaka problematizira pitanje postojanja četiri “politička” jezika na prostoru nekadašnjeg hrvatsko-srpskog / srpsko-hrvatskog, kao i sve one značajne i izazovne teme u kojima se lingvistička znanost neprincipijelno ukrštava s identitetskom politikom. Tako je i danas. Uprkos željenoj i ostvarenoj emancipaciji te formalnom postojanju četiri standarda, identitetsko-jezične strasti nisu se smirile, a preskriptivizam, zanesenost jezičkim imperijalizmom, teze o “pedesetogodišnjem jezičkom ropstvu” i čitav dijapazon pogrešnih interpretacija i dalje traju. Sve su to razlozi zbog kojih su četiri partnerske organizacije iz Bosne i Hercegovine, Crne Gore, Hrvatske i Srbije pokrenule projekat JEZICI I NACIONALIZMI, u suradnji sa Radnom grupom projekta, koju čine najutjecajniji eksperti na ovom polju: prof. dr Snježana Kordić, prof. dr Hanka Vajzović, prof. dr Ranko Bugarski i Božena Jelušić. Projekt su podržali Allianz Kulturstiftung i Forum ZFD.

radiosarajevo.ba

Naš portal rabi kolačiće radi funkcionalnosti i integracije s vanjskim sadržajima. Nastavljajući samo pristajete na tehnologiju kolačića, ali ne i na razmjenu osobnih podataka.