Problem ratnika-povratnika

Početak povratka europskih ratnika poražene Islamske države razbudio je europsku, pa i hrvatsku javnost iz zimskog sna. Naglom buđenju pridonio je tweet američkog predsjednika Trumpa, koji traži da europske države preuzmu svojih 800-tinjak islamskih boraca koji su trenutačno u američkim zatvorima na području Sirije. I da im sude. Ili će ih on u povlačenju pustiti iz zatvora pa će se u Europu vratiti sami.

Nije europske čelnike toliko naljutio sam sadržaj tweeta, koliko javno pokazivanje njihove nemoći. Države EU-a danas ne znaju što učiniti s ratnicima-povratnicima, ni što učiniti s njihovim suprugama i udovicama, s čitavim obiteljima koje su živjele po pravilima Islamske države. Počinju se bojati povratka ratnika koji su potpuno doktrinarno i fizički obučeni za džihad protiv Zapada.

Europske države nemaju ni pravni okvir, niti političku pamet za taj izazov. A još uvijek odbijaju sagledati i doktrinarnu dubinu islamističkog projekta osvajanja i podčinjavanja Europe. Nemaju osnove suditi nekome samo zato što je ratovao u drugoj državi. Učine li to, rušit će vlastiti pravni poredak. Europa ne zna što činiti. No, zapadnoeuropski političari ljuti su na Trumpa jer to javno pokazuje. I to u vrijeme kada počinje izborna kampanja za europske izbore.

No, to što se sada događa s europskim ratnicima-ModelGledano modelski, zapravo se ponavlja renovirani i prošireni model širenja džihadističke mreže, kakav je na europskom tlu prvi put primijenjen u ratu u BiH prije četvrt stoljeća. Tada su u središnju Bosnu, pod krinkom pružanja humanitarne pomoći, dolazili Bin Ladenovi veterani iz afganistanskog rata i njihovi simpatizeri iz zapadnih država, da bi nakon vjerske i ratne obuke u BiH poslije završetka rata, kao prekaljeni borci, raširili svoju mrežu diljem Zapada, novačeći sljedbenike. Upravo ti islamski ratni veterani iz BiH bili su među organizatorima svih većih terorističkih napada na Zapadu, od 11. rujna nadalje.povratnicima tek je mali problem, uvertira, vrh ledenog brijega prema izazovu koji tek čeka EU, a sasvim osobito i Hrvatsku, kao državu na ulaznim vratima schengenske Europe.

Naime, mnogo je jednostavnije Njemačkoj, Francuskoj, Nizozemskoj, Danskoj ili Švedskoj staviti pod sigurnosni nadzor nekoliko stotina vlastitih ratnika-povratnika bivše Islamske države, nego više tisuća njezinih bivših boraca iz neeuropskih zemalja, koji će već od ovog proljeća izvjesno pokušati naći mjesto za život i daljnje djelovanje u Europi.

U sklopu novog migrantskog vala, predvidivo balkanskom migrantskom rutom. Za razliku od ratnika-povratnika iz europskih država, koji su poznati europskim sigurnosnim službama, ovi drugi, koji će pokušati doći, uglavnom su nepoznati i neevidentirani.

Model iz 90.-tih

Gledano modelski, zapravo se ponavlja renovirani i prošireni model širenja džihadističke mreže, kakav je na europskom tlu prvi put primijenjen u ratu u BiH prije četvrt stoljeća. Tada su u središnju Bosnu, pod krinkom pružanja humanitarne pomoći, dolazili Bin Ladenovi veterani iz afganistanskog rata i njihovi simpatizeri iz zapadnih država, da bi nakon vjerske i ratne obuke u BiH poslije završetka rata, kao prekaljeni borci, raširili svoju mrežu diljem Zapada, novačeći sljedbenike. Upravo ti islamski ratni veterani iz BiH bili su među organizatorima svih većih terorističkih napada na Zapadu, od 11. rujna nadalje.

Nakon poraza Islamske države, može se očekivati da prema Europi krene i više tisuća bivših boraca iz neeuropskih država, ovaj put pod krinkom traženja humanitarne pomoći, u sklopu migrantskog vala. Kako bi nastavili rad na ostvarenju svojih ciljeva.

Hrvatska je osobito ranjiva. Države zapadne Europe, koje su dosad bile vrlo otvorene prema migrantima, u jednom će trenutku zatvoriti granice. BiH će u tom slučaju postati hot-spot balkanske migrantske rute, s predvidivo visokim udjelom bivših boraca Islamske države.

Uz vlastite ratnike povratnike. Ostanu li Bihaćka i Cazinska krajina te mostarsko područje i dalje glavni migrantski centri u BiH, Hrvatska će dobiti tempiranu bombu u svome mekom, slabo naseljenom trbuhu (Banovina, Lika, Gorski kotar) i u dolini Neretve iznad dalmatinske obale. BiH će biti u opasnosti potpune destabilizacije.

To već osjeća stanovništvo iz Bihaćke i Cazinske krajine, koje zahtijeva od sarajevske vlasti da s njihova prostora isele migrante, koji su im već potpuno promijenili životne navike i sigurnosne prilike. Izgleda da se nešto ipak čini jer je i prvi "sigurnjak" BiH Dragan Mektić ovih dana "po očima" (odnosno međunarodnom obavještajnom suradnjom) otkrio pet terorista među migrantima.

Osjeća se nemir i u hrvatskim policijskim i obavještajnim strukturama. Jer, stiže problem koji ih objektivno nadrasta. I koji izvjesno neće moći biti riješen – po paragrafima Marakeškog kompakta.

Višnja Starešina
Slobodna Dalmacija