Razgovor s Leom van Doesburgom, europskim kršćanskim analitičarom

Prije 13 godina skupina kršćana okupila se i prepoznala trenutak za uspostavljanje političke Doesburggrupacije – skupine članova nacionalnih parlamenata, Europskoga parlamenta i političkih stranaka – koji će podržavati kršćanske vrjednote poput zaštite života od začeća do prirodne smrti, obitelj temeljenu na braku između jednoga muškarca i jedne žene, slobodu vjeroispovijesti, borbu protiv trgovanja ljudima, ali i razvoj poduzetništva, posebice malih i srednjih poduzetnika te obiteljskih gospodarstava. Među inicijatorima toga okupljanja, iz kojega je izrastao Europski kršćanski politički pokret (ECPM), bio je i Nizozemac Leo van Doesburg, direktor za europske poslove u tom pokretu. Diplomirao je ekonomiju i međunarodni menadžment u Rotterdamu te nekoliko godina bio zaposlen u poslovnom sektoru prije nego što se u Bruxellesu počeo baviti europskom politikom. Održava tečajeve o kršćanskoj demokraciji, obiteljskim vrijednostima, ljudskom dostojanstvu, miru i pomirenju, a jedan od takvih tečajeva održao je nedavno i u Hrvatskoj.

Za promicanje kršćanskih vrijednosti

Što je područje rada Europskoga kršćanskoga političkoga pokreta? Koji je glavni cilj djelovanja Vaše organizacije, imate li već nekih postignutih rezultata?

Godine 2005. mnoge su se nove članice pridružile Europskoj uniji i osjećao se sve snažniji pritisak sekularista, a EUglas kršćana u obrani spomenutih vrijednosti bio je sve tiši i tiši. Odlučili smo zato uspostaviti Europski kršćanski politički pokret (ECPM), a pet godina kasnije prepoznati smo i od Europskoga parlamenta kao europska politička stranka. Razmišljali smo je li to pravi put, no na kraju smo to prepoznali kao dobar instrument za promicanje kršćanskih vrjednota. Nismo nevladina, nego politička organizacija, a financira nas Europski parlament. Bio je to i temelj pokretanja »think-tank« instituta »Salux«, skupine stručnjaka koji pokušavaju ujediniti nevladine organizacije kako bi razvili nove političke paradigme, nova ekonomska rješenja. Razvili smo koncept uz pomoć kojega se na gospodarskim i ekonomskim forumima razvijaju odnosi i donose nove ideje (»relational thinking«). Osim toga imamo i ogranak mladih Europskoga kršćanskoga političkoga pokreta, a svima nam je isti cilj – rad na kršćanskim vrjednotama. Trenutačno u ECPM-u imamo šest članova Europskoga parlamenta, 43 člana nacionalnih parlamenata u 18 različitih zemalja, od kojih je šest članova Parlamentarne skupštine Vijeća Europe u odboru za socijalna pitanja, zdravstvo i održivi razvoj te odboru za politička pitanja i demokraciju.

Kršćani kao znak nade

U imenu Vaše organizacije jest riječ Europa. Stari Kontinent suočava se s novim prijetnjama i izazovima. Samo u prošloj godini mnoge su zemlje bile na meti terorističkih napada, pa je tako bilo i u sjedištu Europske unije Bruxellesu. Kakav odgovor u takvim trenutcima mogu i trebaju ponuditi vjernici?

Bio sam u Bruxellesu kada se dogodio teroristički napad u srcu Europe, putovao sam prema Europskom Bruxelles napadparlamentu kada sam dobio vijest o napadu u bruxelleskoj zračnoj luci i postaji podzemne željeznice. No toga sam poslijepodneva otišao na komemoraciju i bio sam među onima koji su se okupljali u znak podrške stradalima na središnjem trgu. U središtu različitih znakova kojima su ljudi izražavali tugu i žaljenje ugledao sam veliki drveni križ. Bilo je to vrijeme uoči Uskrsa. Taj je znak zapravo poruka kršćanima da bi trebali biti znak nade Sekularisti»Sekularisti razbijaju sve strukture zajedništva pa su u mnogim zemljama češće depresije, samoubojstva, osamljenost. Nova ‘religija’ zauzima se za slobodu ‘od’, sekularisti govore da sloboda znači biti oslobođen od svih ograničenja koja mogu zagušiti osobnu autonomiju. Kršćani pak vjeruju u slobodu ‘za’ ljubav Božju i ljubav drugih. To je smisao ispunjenja.«usred očaja, ne smijemo biti ustrašeni, nego prisutnost i znak za druge. Kršćani po svom pozivu u vrijeme terorizma ne smiju očajavati, trebaju donositi nadu, otvoriti se prema ljudima i u tim bolnim trenutcima priopćiti im Božju poruku. To dotiče mnoge ljude. Također, na toj sam komemoraciji vidio brojne ljude islamske vjere koji su također bili u strahu, jer aktivirana bomba ubija i kršćane i muslimane. No osjetio sam u njih i naznaku krivnje. Uvjeren sam da mržnja može biti pobijeđena jedino ljubavlju, bijes može biti pobijeđen jedino oproštenjem – to je ono što mogu učiniti vjernici. To je poruka koju moramo nositi u tim trenutcima.

Od priznanja do redefiniranja udžbenika

Europski se kontinent suočava i s demografskim problemima. Pridonosi li tomu i fleksibilna definicija braka i obitelji koja se zastupa u sve većem broju zemljama? Nakon hrvatskoga referenduma o definiciji braka 2013. godine tim su putom krenule i neke druge zemlje. Kakva je sada situacija u Europi u tom pogledu?

Problem vezan uz takozvane »istospolne brakove« jest što iz njegova priznavanja proizlaze zaista velike posljedice LGTBza institut braka i obitelji. Primjerice u Nizozemskoj su takvi brakovi legalizirani, no potom se javlja pitanje posvajanja djece za takve parove. Nakon toga dolazi rasprava o »multiroditeljstvu«: djeca s lezbijskim roditeljima i prirodnim otcem. I takvi zahtjevi idu sve dalje i dalje... U Nizozemskoj sada vladina državna komisija piše izvještaj o preispitivanju pojma roditeljstva te spominje da se pojam obitelji ne bi smio ograničavati tek na jednoga muškarca, jednu ženu i dijete, na genetski odnos između roditelja i djeteta. Oni smatraju da bi sve obiteljske forme trebale biti prepoznate, pa i tzv. »dugine obitelji« i drugi oblici obitelji. Potom postoji problem školskih udžbenika, pojedinci se zauzimaju za promjenu sadržaja u njima kako se ne bi diskriminirali ostali oblici roditeljstva i obitelji. Potom se javlja problem pri registraciji istospolnih brakova jer se prisiljava one koji rade u gradskim vijećnicama da registriraju partnerstvo i ne omogućuje im se pravo na slobodu savjesti. Ti ljudi koji ne žele vjenčati nekoga prozivaju se »odbijačima« te bivaju stigmatizirani. To se događa i u drugim slučajevima: pritisci pri pravu na slobodu savjesti vide se i kod liječnika koji ne žele činiti pobačaj, a iz Europskoga parlamenta dolaze glasovi da je to njihova dužnost. Sve su to pritisci na kršćane. To je jedan od razloga zbog kojega su se naši zastupnici u Vijeću Europe zauzimali za izvještaj o netoleranciji prema kršćanima u Europi.

Poštovati vjersku slobodu

U tom se izvještaju spominje i pojam »razumne prilagodbe« koji u Hrvatskoj još nije toliko poznat. O kakvom je konceptu riječ, što je njegovo značenje?

Novi koncept pod nazivom »razumna prilagodba« vrlo je važan za slobodu kršćana. Razumna prilagodba javlja se u direktivama i zakonima Europske unije i obično je usmjerena na jednakost pri zapošljavanju jer ne dopušta diskriminaciju. Primjerice, osobe s invaliditetom ne smiju biti diskriminirane zbog svojega invaliditeta, nego je nužno Upitnikučiniti prikladnu preinaku koja nije neprimjereno opterećenje i koja osigurava uživanje svih ljudskih prava i temeljnih sloboda na ravnopravnoj osnovi s drugima.

Zauzimamo se da se pojam razumne prilagodbe poštuje i u odnosu na vjerska uvjerenja, pa umjesto osoba koje ne mogu ili ne žele registrirati ili vjenčati osobe istoga spola to može učiniti netko drugi. Kršćani se zbog toga ne smiju diskriminirati pri dobivanju posla. Pretprošle je godine u Europskom parlamentu prihvaćena rezolucija o provedbi Direktive o jednakosti pri zapošljavanju u kojoj stoji da razumna prilagodba mora biti prihvaćena i u odnosu na vjerska uvjerenja, kao i nužnost da se prizna temeljno pravo na slobodu savjesti. Vjerska sloboda načelo je koje bi poslodavci trebali poštovati. To je pozitivno iznenađenje, no postoji i druga direktiva koja nije ratificirana, a govori o jednakosti postupanja u odnosu na dobra i usluge. Riječ je o vrlo kontroverznoj odluci i Europski parlament ju je prihvatio, ali ju je Europska komisija blokirala. Ta odredba kaže da ako tko pruža dobra i usluge, nije mu dopušteno diskriminirati. Tako primjerice ako osoba želi promovirati homoseksualne materijale i dođe u kršćansku izdavačku kuću, ona bi joj trebala biti dužna otisnuti tu brošuru ili knjigu. Ako netko dođe pekaru i zatraži da ispeče kruh s natpisom »Isus ne postoji«, on to treba učiniti. Problem je što pritom teret dokaza leži na onom tko je optužen, a ne na onom tko tuži, pa onaj koji se osjeća diskriminiran može tužiti, a tuženik će morati dokazivati nevinost. Njemačka i neke druge zemlje bile su protiv toga, iako je direktiva trebala proći ispod radara.

»Pro-choice« je mit

Poznato je da parlamentarne skupštine mnogih institucija donose izvještaje, rezolucije i druge dokumente koji se zauzimaju za pravo na pobačaj, surogat-majčinstvo, rodnu ideologiju... Koliko je teško zaustaviti takav pritisak?

U Europskom parlamentu postoji više vrsta propisa, rezolucije nemaju zakonodavnu vrijednost, one predstavljaju LGTBodređena mišljenja i rabe se za lobiranje oko nekih pitanja, primjerice kroz njih se promovira pobačaj, reproduktivna prava. No tu su i direktive koje, budu li prihvaćene na Europskom vijeću, vrijede za svih 28 zemalja članica i države su dužne uskladiti svoje zakonodavstvo te nemaju drugu mogućnost. U Vijeću Europe pak prihvaćaju se različiti izvještaji i tamo članovi Europskoga kršćanskoga političkoga pokreta vrlo aktivno djeluju i uključeni su u njihovo donošenje. Već sam spomenuo izvještaj o netoleranciji i diskriminaciji kršćana, a ECPM je bio uključen i u izvještaj o prostituciji i ropstvu, protiv prekomjerne seksualizacije djece, prihvaćen s podosta velikom većinom. Sljedeće je pitanje što učiniti nakon donošenja takvih izvješća. Vlade njima dobiju preporuku, a na članovima je parlamenata da pitaju vladu na koji će način usvojiti te odredbe. Bili smo uključeni u izvještaj o slobodi odgoja djece prema vrijednostima roditelja, izvještaj o pravima zaposlenih koji iz istočnih zemalja dolaze u zapadne zemlje. U tom izvještaju spomenut je primjer rumunjskoga romskoga bračnoga para koji je bio zaposlen u Njemačkoj. Žena je zatrudnjela, a šef je inzistirao da učini pobačaj, što je ona odbila učiniti pa joj je poslodavac dodjeljivao teške poslove. Zatražili smo zato zaštitu trudnih žena od pritiska poslodavca. U pogledu pobačaja »pro-choice« lobisti uvijek govore o pravu na izbor, no pitanje je postoji li sloboda izbora ako prijatelji, obitelj i liječnici potiču žene – često ranjive – da učine pobačaj. Uopće se ne govori o tome da nakon pobačaja mnoge žene upadnu u depresiju, žele počiniti samoubojstvo. »Pro-choice« je mit jer, primjerice, ako se osoba nađe u ranjivoj situaciji i pod pritiskom cijeloga društva da je pobačaj najbolje rješenje, onda i nema pravoga izbora.

Stvorene su različite vrste prava

Zastupate ideju da ljudi ne mogu dobiti odgovarajuće odgovore iz političke filozofije koja se usredotočuje samo na pojedinačne slobode i prava pojedinca, promicane dugo godina kroz medije lijevoga spektra. Što smatrate da je nužno promijeniti, koji je put najbolji za politiku?

radicionalno se razumijeva da je liberalni pogled na društvo temeljen na individualnosti, a socijalisti tvrde da se Crnodruštvo temelji na cijelom sustavu. S kršćanskoga pogleda društvo je temeljeno na zajedništvu, pri čemu je obitelj temelj toga zajedništva.

Sekularisti razbijaju sve strukture zajedništva pa su u mnogim zemljama češće depresije, samoubojstva, osamljenost. Nova »religija« zauzima se za slobodu »od«, sekularisti govore da sloboda znači biti oslobođen od svih ograničenja koja mogu zagušiti osobnu autonomiju. Kršćani pak vjeruju u slobodu »za« ljubav Božju i ljubav drugih. To je smisao ispunjenja. Važno je zato usredotočiti se na ljudsko dostojanstvo. Individualizam i autonomija idu protiv ljudskoga dostojanstva, posebice se to vidi kod pobačaja, gdje žena želi odlučivati o svojem tijelu, no ne postavlja pitanje o pravu na život nerođenoga djeteta. Smatram da je ključno rješenje razvijati ljudsko dostojanstvo, isticati činjenicu da smo stvoreni na Božju sliku. No kada govorim o ljudskom dostojanstvu, svjestan sam da ljudi i kod tog pojma mijenjaju značenje te ga rabe u različitim kontekstima. No ljudsko dostojanstvo uvijek se tiče osobne odgovornosti prema drugima. Nakon Drugoga svjetskoga rata, kada je Europa bila u ruševinama, univerzalna deklaracija o ljudskim pravima bila je fokusirana na zaštitu slabijih. U ovom trenutku ljudsko dostojanstvo temeljeno je na ljudskim pravima. Stvorene su različite vrste tobožnjih prava: pravo na pobačaj, pravo na eutanaziju... Počinje se mijenjati koncept ljudskoga dostojanstva. Moramo se vratiti na izvorno značenje ljudskoga dostojanstva.

Demokracija prihvaća različitosti

Kakva je uloga vjere u društvu? Je li moguće živjeti i provoditi kršćanska načela u politici? U Hrvatskoj se od vremena do vremena nameće razgovor o sekularnosti, odvojenosti Crkve i države. Koji je Vaš odgovor na te komentare?

Nema neutralnoga društva, vjerujem u odvojenost Crkve i države, ali ne vjerujem u odvojenost vjere i društva. To bi Prilagodba»Novi koncept pod nazivom »razumna prilagodba« vrlo je važan za slobodu kršćana. Razumna prilagodba javlja se u direktivama i zakonima Europske unije i obično je usmjerena na jednakost pri zapošljavanju jer ne dopušta diskriminaciju. Primjerice, osobe s invaliditetom ne smiju biti diskriminirane zbog svojega invaliditeta, nego je nužno učiniti prikladnu preinaku koja nije neprimjereno opterećenje i koja osigurava uživanje svih ljudskih prava i temeljnih sloboda na ravnopravnoj osnovi s drugima.«uvijek trebalo imati na umu. Temeljeći svoje djelovanje na kršćanskim vrijednostima, političar razvija i političke vrijednosti. Temeljeći svoje djelovanje na činjenici da vjerujemo da smo stvoreni na sliku i priliku Božju, dobivamo pokretačku snagu za djelovanje i uključenost u politiku. Postoje mnogi primjeri kada su kršćanske vrjednote Biblijastavljene u prvi plan političkoga djelovanja: borba protiv ropstva zasluga je političara kršćanskih vrijednosti Williama Wilberforcea. Vjerujem da kršćani trebaju biti uključeni u politiku. Ako pogledamo Bibliju, možemo vidjeti što to znači biti dobar političar u biblijskom pogledu. Treba imati Josipove pragmatične vještine, Mojsijevu strast, Jošuine strateške vještine, Danijelov integritet, Davidovu vjeru, Salomonovu mudrost, Nehemijine projektne sposobnost, Esterine diplomatske sposobnosti. Svi su oni voditelji i političari u Bibliji. Da nisu bili u toj poziciji, ljudskim rječnikom govoreći, Izraelci bi bili uništeni.

Čuju se i komentari da kršćani žele nametati svoje vrjednote u donošenju državnih zakona. Je li Vam poznat takav argument?

Sekularisti žele svoje vrijednosti formalizirati kroz zakone pa je pravo pitanje tko zapravo želi nametati svoje vrijednosti u zakonodavne okvire. Sekularisti pokušavaju nametnuti svoju ideologiju. Iako tvrde da su vrlo tolerantni, čim se suoče s onima s kojima ne dijele iste vrijednosti, pokažu drukčije lice, ali demokracija se temelji na poštivanju različitih stajališta – sviđala se ona nekomu ili ne.

Prestati s etiketiranjem

Hrvatska je više desetljeća bila pod komunističkom diktaturom i često u javnom političkom diskursu spomen Katoličke Crkve ima negativno značenje. Kako nadići taj stereotip? Jeste li doživjeli marginalizaciju zbog svojih uvjerenja i kršćanskih načela?

Na susretu u Europskom parlamentu sa sekularistima razgovarali smo o liječničkom pravu na slobodu savjesti kod pobačaja, no s druge strane sam dobio odgovor: Što imamo razgovarati s desnim ekstremistima, kršćanima? Upitao sam se što možemo učiniti kako bismo kao kršćani bili shvaćeni ozbiljnije u raspravi. Tu nam u pomoć opet dolazi Biblija koja pokazuje kako Isus komunicira. Treba prestati s etiketiranjem, razgovarati o argumentima, naučiti se debatirati. U Svetom pismu toliko je opozicije i debata, naš Gospodin Isus stalno je raspravljao. Može se vidjeti da odgovarajući na njihova pitanja nikada nije nasjedao na zamke onih koji su ga napadali, niti se branio. Ali ljudima koji su zaista bili zainteresirani Isus je posvetio vrijeme, pokušao ih razumjeti i ponuditi im odgovore. Zato mislim da mi kao kršćani često činimo pogrješku: pokušavamo napadati lidere sekularizma, koji nas pokušavaju na smicalice uvući u raspravu, pokušavamo se braniti i obrazlagati, ali oni nisu zainteresirani za to. No Isusov nauk uvijek spominje i suosjećajnost prema drugima.

Kako molitveni doručci ujedinjuju političare?

Bili ste uključeni u organizaciju prvoga molitvenoga doručka u Jeruzalemu prošle godine. Zašto je za Vas, ali i za Vašu grupaciju važno organizirati takva okupljanja koja su se proširila i do Hrvatske?

V Molitva je najvažnija stvar u svakom poslu. Može se raditi naporno, no ako se ne moli, to je kao plivanje protiv struje. Biblijski lik Nehemije, graditelja jeruzalemskih zidina, tek nakon duge molitve otkriva što je po službi i kako ima pristup kralju. I prije negoli je dao odgovor kralju zazivao je Boga te je bio dobar organizator jer je uspio okupiti mnoge izraelske obitelji. Smatram da te dvije stvari – molitva i planiranje – idu zajedno, iako su danas molitvene mreže u krizi. Organizacija molitvenih doručaka počela je pedesetih godina prošloga stoljeća u Sjedinjenim Američkim Državama za vrijeme predsjednika Dwight D. Eisenhowera te okuplja političare različitih stranaka i udruženja kako bi molili za domovinu. Svjedok sam da molitveni doručci ujedinjuju političare jer obično taj događaj organiziraju predsjednik države ili predstavnik parlamenta. Nakon SAD-a molitveni je doručak priređen u Berlinu, u Engleskoj, u Bruxellesu, ali i u Hrvatskoj te se proširio po mnogim zemljama. U Izraelu smo molitveni doručak pokrenuli prošle godine u posebnom trenutku pedesete obljetnice ujedinjenja Jeruzalema. Više stotina političara, predstavnika vjerskih zajednica i nevladina sektora iz 56 zemalja sudjelovalo je u programu, tijekom kojega nas je primio i predsjednik Izraela, posjetili smo Knesset, organizirana je večer slavljenja.

Ivan Tašev
Glas Koncila

Uto, 22-05-2018, 17:41:54

Najave

Pon Uto Sri Čet Pet Sub Ned
1
2
3
4
5
6
7
8
12
13
15
19
20
21
22
23
24
25
26
27
30
31

Komentirajte

Zadnji komentari

Kolumne

Telefon

Radi dogovora o prilozima, Portal je moguće kontaktirati putem Davora Dijanovića, radnim danom od 17 do 19 sati na broj +385-95-909-7746.

Poveznice

Snalaženje

Kako se snaći?Svi članci na Portalu su smješteni ovisno o sadržaju po rubrikama. Njima se pristupa preko glavnoga izbornika na vrhu stranice. Ako se članci ne mogu tako naći, i tekst i slike na Portalu mogu se pretraživati i preko Googlea uz upit (upit treba upisati bez navodnika): „traženi_pojam site:hkv.hr".

Administriranje

1 klik na Facebooku za hkv.hr

Pretraži hkv.hr

Lijepa Naša

0066_Veliki_Tabor.jpg
Copyright © 2018 Portal Hrvatskoga kulturnog vijeća. Svi sadržaji na ovom Portalu mogu se slobodno preuzeti uz navođenje autora i izvora,
gdje je izvor ujedno formatiran i kao poveznica na izvorni članak na www.hkv.hr.
Joomla! je slobodan softver objavljen pod GNU Općom javnom licencom (GPL).