Sjednica tehničke Vlade
Premijer Andrej Plenković na sjednici tehničke Vlade komentirao je aktualna politička zbivanja. Osvrnuo se na obilježavanje Dana Europe. Naglasio je da je Vlada realizirala brojne projekte kojima je pokazan doprinos Hrvatske Europskoj uniji. Poručio da će se o daljnjim koracima o sastavu nove Vlade razgovarati sljedećih dana, prenosi HRT.
Hrvatska je u plusu 14,6 milijardi eura
Premijer Plenković kazao je u uvodnom obraćanju da će uskoro biti 11 godina otkako je Hrvatska u EU-u, a četvrti put će hrvatski građani birati zastupnike u Europskom parlamentu.
- Mi smo radeći kao Vlada nastojali učiniti sve ono što članstvo podrazumijeva - jačanje demokracije, jačanje vladavine prava, korištenjem proračuna nastojali pridonijeti ekonomskom razvoju Hrvatske, realiziranju brojnih infrastrukturnih projekata. Mi smo prije par dana kazali kako smo prošli preko 20 milijardi eura uplata iz europskog proračuna u odnosu na naše članarine. Mi smo u plusu 14,6 milijardi eura, naglasio je Andrej Plenković.
- Kako traje europski tjedan, mi smo zahvaljujući ministru Grliću Radmanu bili na obilježavanju knjige o 75 godina Vijeća Europe, u prvi plan stavili smo i značaj ove organizacije u kojoj je Hrvatska još od 1996. koja je važna zbog svoje konvencije o ljudskim pravima, zbog Europskog suda za ljudska prava, zbog čitavog konvencijskog sustava i dio je bila velikog procesa međunarodnog pozicioniranja Hrvatske, dodao je.
Spomenuo je i obilježavanje Dana Grada Vukovara gdje je istaknuo da su "govorili o postignućima, potpori, razgovarali s gradonačelnikom i vijećnicima" te napomenuo "vrlo je bitno da smo našu prvu sjednicu vlade van Zagreba, još 17. studenog 2016. održali u Vukovaru".
Dotaknuo se i otvaranja Istarskog narodnog kazališta u Puli koje se obnovilo, kao i drugih važnih projekata i aktivnosti.
Manje cijene goriva; ulaganje u vinarstvo i vinogradarstvo
Kazao je da je održana telefonska sjednica Vlade.
- Pojeftinile su cijene benzina i dizela, i plavoga dizela što je jako dobro i na taj način omogućujemo našim građanima i gospodarstvu povoljnije troškove kada je riječ o ovim naftnim derivatima, rekao je Plenković.
Važnim je istaknuo i sastanak s predstavnicima vinara i vinogradara.
- Zahvaljujem ministrici Vučković, gdje smo uoči Vinistre, koja počinje u petak, razgovarali sa svim geografskim područjima hrvatskih vinara i vinogradara. Govorili o donošenju zakona o vinu, a isto tako i o nizu mjera koje se odnose na autohtone sorte, na regionalne organizacije, i na taj način mislim da smo približili stajalište o tome što trebamo još učiniti za hrvatsko vinarstvo i vinogradarstvo, kazao je.
Proširenje kapaciteta LNG terminala na Krku
- Mi smo odlučili investirati 25 milijuna eura i osigurali sredstva iz mehanizma za oporavak otpornosti, i to onoga dijela koji se odnosi na Repower EU, i to je odobreno od strane Europske komisije. S ovom investicijom povećat ćemo kapacitet LNG Hrvatska, sa svojom odgovarajućom opremom s 3,1 na 6,1 milijarda kubika plina godišnje, uz one velike investicije koje idu iz plinovoda, koji su sutra pogodni da se njima transportira i vodik, rekao je.
Dodao je da je Vlada napravila "dugoročno izrazito kvalitetan potez za hrvatsku ulogu kao regionalnog energetskog čvorišta".
Osvrnuo se i brojne aktivnosti poput boravka u Jastrebarskom gdje je otvorena i modernizirana tvornica, što je investicija vrijedna 13 milijuna eura, te je otvoreno novih 40 radnih mjesta.
Sljedećih dana o formiranju Vlade
O formiranju parlamentarne većine i Vlade samo je kratko rekao:
- O daljnjim koracima u vezi s formiranjem buduće Vlade ćemo razgovarati sljedećih dana, poručio je Plenković.
U okviru NPOO-a dosad Hrvatskoj uplaćeno 3,6 milijardi eura
Hrvatskoj je dosad uplaćeno 3,6 milijardi eura u okviru Nacionalnog plana oporavka i otpornosti (NPOO), a u iduće dvije i pol godine bit će uplaćeno još više sredstava, koja će biti velike poluge za investiranje i realizaciju projekata, rekao je premijer.
Plenković je u izvješću o provedbi Nacionalnog plana oporavka i otpornosti (NPOO) kazao da bi Hrvatska u okviru NPOO trebala dobiti ukupno oko 10,5 milijardi eura, pri čemu je jedan dio bespovratna pomoć, a drugi su zajmovi.
- Do sada smo primili četiri rate, sukladno dinamici ispunjavanja svih kriterija i indikatora, uz dva avansa, kazao je.
Prvi avans iznosio je 818, a drugi 585 milijuna eura. Jedna je rata iznosila oko 160 milijuna eura, dok su tri rate iznosile više od 700 milijuna eura svaka.
- Do sada je Hrvatskoj ukupno uplaćeno 3,67 milijardi eura. Prije manje od mjesec dana poslali smo i zahtjev za uplatu pete rate od 822 milijuna eura, istaknuo je Plenković.
Dodao je da će sljedeće rate biti čak i veće. Šesta će iznositi 836 milijuna eura, a sedma i osma više od 900 milijuna eura. Zadnja, 10. rata iznosit će više od milijardi eura.
- Sva ta sredstva pristizat će u Hrvatsku do kraja 2026. godine. Dakle, u iduće dvije i pol godine doći će ogromna sredstva i bit će to velike poluge za investiranje i realizaciju projekata, zaključio je Plenković.
Kazao je i kako je Hrvatska, kada je riječ o ispunjavanju NPOO, sasvim u vremenskim okvirima. Ispunjeno je, kako je naveo, 157 od 157 zadanih indikatora, a oni u sebi sadrže 122 reforme i 35 investicija.
- Sada smo u fazi ispunjavanja tih istih indikatora za šestu ratu, a njih je već do sada ispunjeno devet, kazao je.
Hrvatska druga najuspješnija u EU u provedbi NPOO-a
Hrvatska je, kako je rekao Plenković, druga najuspješnija zemlja u EU u provedbi Plana oporavka i otpornosti, jer je druga u EU koja je poslala zahtjev za isplatom 5. rate. Prva je Italija.
Što se tiče realizacije (natječaji, pozivi, izravne dodjele, financijski instrumenti) u okviru NPOO-a, kumulativno od početka provedbe do 30. travnja ove godine Hrvatska je realizirala i u potpunosti je završeno 27 posto, a u tijeku je 28 posto od ukupne alokacije.
- Dakle, 5,6 milijardi eura je povučeno ili se trenutno apsorbira kroz različite natječaje, pozive, izravne dodjele i financijske instrumente. Dodatne 2,4 milijarde eura su u pripremi i do kraja ove godine ćemo biti kumulativno na skoro 80 posto, rekao je Plenković.
Naveo je i primjere važnih investicija iz NPOO-a - 1,2 milijarde eura za vodno gospodarstvo i gospodarenje otpadom, za razvoj prometnog sustava osigurano je gotovo 900 milijuna eura od čega 60 milijuna eura za modernizaciju tramvajskog prometa te nabavku 30 niskopodnih tramvaja za Zagreb i Osijek. Tu je i 11 milijuna eura ulaganja u luke za javni promet, primjerice Split i Brač, te devet milijuna eura u sustav prihvata, otpreme i napajanja zrakoplova u Zračnoj luci Zadar.
Tu je i reforma obrazovnog sustava za koju je osigurano 1,7 milijardi eura, zatim ulaganja u zdravstveni sustav za što je osigurano 340 milijuna eura, u pravosuđe više od 100 milijuna eura, u sustav socijalne skrbi više od 100 milijuna eura, investicije u poljoprivredu od 131 milijun eura, od čega primjerice 80 milijuna eura za izgradnju i opremanje logističko-distributivnih centara za voće i povrće, te dvije milijarde eura za obnovu zgrada od potresa i energetsku učinkovitost.
NPOO je temeljni dokument za korištenje sredstava dostupnih Hrvatskoj u okviru instrumenta EU Nove generacije. Taj je instrument osmišljen kako bi se europska gospodarstva što prije oporavila od posljedica uzrokovanih pandemijom COVID-19.
(hkv)