Jesensko zasjedanje Sabora

Zastupnici u utorak ponovno sjedaju u saborske klupe, nakon dvomjesečne ljetne stanke Hrvatski sabor počinje jesensko zasjedanje koje po Ustavu traje do sredine prosinca.

Zasjedanje počinje „aktualnim prijepodnevom” u kojemu će pitanja članovima Vlade postaviti 39 zastupnika, prvi će to učiniti Veljko Kajtazi (NZ) a posljednja Katica Glamuzina (Socijaldemokrati).

Sabor će bez prekida zasjedati do 27. listopada, nakon čega će napraviti stanku u tjednu kada je blagdan Svih Svetih. Novu sjednicu nastavit će 8. studenoga, koja će trajati do ustavnog roka.

Zastupnike očekuje dinamična jesen uoči superizborne 2024. godine, tijekom koje će vjerojatno sve češće koristiti saborsku govornicu za predizborna obećanja i govore.

Zastupnici trebaju raspraviti brojne zakone i izvješća, na dnevnom redu 18. sjednice je 201 točka od kojih je 167 ostalo neraspravljeno od prethodne sjednice, a 34 su nove.

Uz to, Sabor ove jeseni očekuje i Godišnje izvješće o radu Vlade koje premijer usmeno podnosi jedanput godišnje, prošle godine to je učinio u listopadu.

U jednosatnom govoru premijer se obično osvrne na rad Vlade unatrag godinu dana, a zna najaviti i neke novosti, poput besplatnih obroka u školama, povećanje plaća i sl.

U prvom tjednu zastupnici će raspraviti konačne prijedloge izmjena Zakona o izbornim jedinicama, kao i seta poreznih zakona.

Mijenjaju se izborne jedinice

Zakon o izbornim jedinicama za izbor zastupnika u Hrvatski sabor, koji je na dnevnom redu u srijedu, mijenja se temeljem odluke Ustavnoga suda kojom aktualni zakon prestaje vrijediti 1. listopada.

Predloženim, kao i dosad, ostaje deset izbornih jedinica (plus dvije koje se odnose na izbor zastupnika nacionalnih manjina i državljana s prebivalištem izvan Republike Hrvatske) u kojima se bira po četrnaest zastupnika.

Novih deset izbornih jedinica pritom su određene na način da je broj birača u zakonskom okviru od +/- 5 posto, odnosno niti u jednoj izbornoj jedinici odstupanja nisu veća +/- 2,20 posto. Kao polazište broja birača u svakoj izbornoj jedinici uzeti su podaci iz registra birača.

Set od devet poreznih zakona, koji je na dnevnom redu u četvrtak, dio je paketa porezne reforme koja će stupiti na snagu 1. siječnja.

Prirez će od 1. siječnja biti ukinut za sve kategorije dohotka, njih pet, a jedinicama lokalne samouprave će biti omogućeno da kompenziraju dotadašnji prihod od prireza većim stopama poreza na dohodak, i to samo kada je riječ o kategorijama dohotka od nesamostalnog rada i dohotka od samostalne djelatnosti.

U odnosu na prvo čitanje najznačajnije se promjene odnose na povećanje poreznog opterećenja dohotka od kapitala i imovine.

Ostalim poreznim izmjenama, Vlada diže osnovni odbitak na 560 eura, potom osnovicu osobnog odbitka za uzdržavane članove obitelji, a podiže se i prag za primjenu više stope s 47.780 na 50.400 eura godišnje te se smanjuje osnovica za mirovinsko osiguranje u prvom stupu.

U paketu su i izmjene Zakona o lokalnim porezima, koje uključuju povećanje raspona u kojem gradsko ili općinsko vijeće može utvrditi visinu poreza na vikendice od 60 centi do pet eura po četvornom metru. Kada je o napojnicama riječ, one će se moći ostavljati i putem kartica.

(hkv)