Dva strateška cilja dublje integracije – euro i Schengen
Predsjednik Vlade Andrej Plenković predstavio je u Hrvatskom saboru rad i zaključke Europskog vijeća iz 2021. godine, tj. podnio godišnje izvješće o sastancima Europskoga vijeća.
Između ostaloga je rekao:
„Činjenica da smo u godini koja je iza nas, 2021. kao i sve ostale članice bili u situaciji da nakon 2020., koju je obilježio COVID-19, najveća pandemija u zadnjih 100 godina, koja je uzrokovala ne samo zdravstvene poteškoće, već financijske, ekonomske poteškoće, kako za cijelu Europsku uniju tako i za Hrvatsku, da se nađemo u poziciji da zajedničkim rješenjima, uz borbu protiv pandemije, nastojimo dignuti hrvatsko gospodarstvo.“
O Schengenu i euru
„Godina 2021. u političkom smislu s aspekta Hrvatske u odnosu prema EU imala je proces vrednovanja, i to krucijalni proces vrednovanja, ispunjavanja naših zadanih okvira, kriterija, stepenica, prema Schengenu i europodručju i temeljem, po mom sudu, zaista detaljno provjerenih podataka svjedočili smo pozitivnom izvješću Komisije glede članstva Hrvatske u Schengenskom prostoru, vidjeli smo njihovu komunikaciju o reformi Schengenskog prostora, koja, praktički, bez ikakvih dodatnih zareza podržava članstvo Hrvatske u Schengenskom prostoru i sada je, nakon ove odluke Vijeća koja je bila donesena na Vijeću za pravosuđe i unutarnje poslove početkom prosinca, preostalo da se daljnja procedura vodi između dvije institucije, Parlamenta i Vijeća i da tijekom ove godine donese se odluka o članstvu Hrvatske u Schengenskom prostoru.
Drugi korak je, naravno, europodručje. A kada je riječ o europodručju, tu mogu reći da smo učinili maksimalne napore kroz godinu i sedam mjeseci otkad smo ušli u europski tečajni mehanizam II, otkad smo ušli u bankovnu uniju. Kao što znate, Hrvatska kroči prema europodručju.
Vidjeli ste da smo u ponedjeljak predstavili, prije nego što će u javno savjetovanje, konture Zakona o euru, koji će, naravno, usvajati Hrvatski sabor kroz dva čitanja.
Smatramo da smo u dobroj situaciji da nam sve razine, europodručje i sama Europska unija i Europski parlament daju pozitivne odluke sredinom ove godine i da u miru pripremimo tehnički završne korake za zamjenu hrvatske kune eurom i, ponavljam, još jednom ću reći i ovdje: u ovo doba dogodine ukoliko ne bude ne znam kakvih nepredviđenih okolnosti, mi bismo svi trebali ići u dućan s eurima i plaćati eurima, uz prethodne mogućnosti zamjene hrvatske kune bez ikakve naknade, jednako kao i cijelu 2023. godinu, a potom, neograničeno, kome god slučajno ostanu kune negdje gdje su ih zaboravili, mogu ih bez naknade promijeniti u Hrvatskoj narodnoj banci.“
O pandemiji, rastu cijena energenata
U nastavku govora, spomenuo je kako je horizontalna tema o kojoj se non-stop govorilo bilo cijepljenje i COVID-19, da je omogućeno besplatno cijepljenje svima koji to žele te da su ukupni troškovi pandemije u prošloj godini za Hrvatsku bili 40 milijarda kuna.
Osvrnuo se i na rast cijene energenata obećavajući kako će se pokušati rasteretiti građane u slučaju povećanja cijena plina tako da HEP preuzme dio dodatnih troškova:
„Mislim da tu imamo prostora i načina kako da s takvom ulogom, jednom premosnicom, imali smo premosnice zadnje dvije godine zbog COVID-a, imat ćemo i ovdje, da putem pametnoga postavljanja HEP-a u vremenu pred nama, napravimo iskorak i ublažimo efekt rasta cijena.“
Vanjskopolitičke teme - BiH
Među vanjskopolitičkim temama, dotaknuo se i situacije u BiH:
„Razgovarali smo više puta, i na razini Vijeća, ja sam imao veliku intervenciju na temu situacije u BiH, upravo u prosincu na ministarskoj razini, na drugim razinama, gdje smo ukazali našim partnerima na kompleksnost okolnosti koje se trenutno zbivaju. A to je ta završna faza pregovora oko eventualno limitiranih ustavnih promjena, kao i reforme izbornog zakona, gdje želimo da se postigne rješenje kojim bi se dugoročno radi dobrog funkcioniranja zemlje, dobrog osjećaja svih konstitutivnih naroda pa i ostalih, eliminirala anomalija koja postoji od 2006., a to je da Hrvatima na teritoriju Federacije člana Predsjedništva, što je jasno iz svih statističkih podataka, biraju građani BiH koji nisu Hrvati nego su ili Bošnjaci ili ostali, kako god se, uz sve poštovanje, oni osjećaju.
Mi smatramo da to nije dobro, nije pravedno, nije tako bilo zamišljeno u Daytonu i pokazalo se da je to jedna praksa koja ne pridonosi dobrom funkcioniranju. Ista stvar je i s načinom izbora u Dom naroda.
S te strane vode se razgovori na razini uloge američko-europske diplomacije kao pomagača prije svega, političkim strankama i predstavnicima u BiH, i tu smo jako angažirani da se postigne rješenje koje će biti dobro i korisno, a opet poštujući suverenitet BiH, njenu samostalnost i našu želju da pomognemo, što smo pokazali na brojnim primjerima gospodarske suradnje, prometne infrastrukture pa do političke podrške u brojnim formama“, rekao je Plenković.
(hkv)