Britanski planovi širenja utjecaja na području jugoistočne Europe

Stalno se govori o slobodi i nezavisnosti medija, pogotovo na Zapadu, no u praksi su i njihova sloboda i nezavisnost vrlo rijetke. Upravo obratno, na medije se gleda kao na sredstvo za širenje svojega utjecaja, i to često od onih koji se najviše kunu u novinarske slobode.

Isto tako nije novost da je jugoistočna Europa neprestano pod povećalom svjetskih političkih sila koje nastoje na sve medijimoguće načine proširiti svoj utjecaj među državicama na tom području i umjesto njih odlučiti o njihovim političkim sudbinama, njihovu razvoju i usmjerenju. Posebice se to odnosi na države za koje se uvriježio zajednički naziv Zapadni Balkan, tj. one koje još nisu članice EU-a. Upravo na njima nekoliko velikih država pokazuje svoje mišiće i pokušava svojim prikrivenim aktivnostima na tim područjima utjecati na njihovo političko opredjeljenje. Jugoistočna Europa premrežena je obavještajnim službama moćnih država, financiraju se aktivnosti kojima je cilj jačanje utjecaja pojedine sile, javno i tajno utječe se na percepciju stanovništva prema pojedinoj državi, zakupljuju se mediji, lobira se među političarima, prekraja se politika... Smjenjuju se utjecaji SAD-a, Rusije, EU-a, Velike Britanije...

Među nedavno otkrivenim i objavljenim dokumentima koji su „procurili“ iz Velike Britanije posebice je zanimljiv britanski tajni plan trajnoga odvajanja Kosova od Srbije višemilijunskim financiranjem aktivnosti i programa koji utječu na percepciju stanovništva prema takvim promjenama. Ideja je bila uključiti u to nacionalne i regionalne medije, društvene organizacije – financiranjem i mentoriranjem, utjecajne ljude na društvenim mrežama, a posebice kosovsku mladež te preko njih prikriveno provoditi svoje planove. Opširno je o tom pisao istraživački novinar Kit Klarenberg (v. Leaked files expose London’s cloak-and-dagger scheming to secure the permanent divorce of Kosovo from Serbia).

Sigurno vrijedi u pogledu utjecaja Velike Britanije na zemlje jugoistočne Europe sagledati i završno izvješće „Western naslovna WB6 LondonBalkans Target Audience Analysis“ koje su 9. siječnja 2019. izradile tvrtke za istraživanje i savjetovanje WYG i Ipsos. Tim je tvrtkama zadatak bio analizirati ciljanu publiku na tzv. Zapadnom Balkanu koja artikulira percepciju i stajališta pojedinaca prema političkim, društvenim i ekonomskim okolnostima u pojedinoj državi u okružju, prema stranim i domaćim političkim akterima i prema vanjskim silama koje su aktivno uključene u procese na tom području (posebno prema Velikoj Britaniji, NATO-u, Rusiji, Turskoj i Kini) te prema medijima i njihovoj potrošnji.

U istraživanju provedenom krajem 2018. godine u šest zemalja jugoistočne Europe, tzv. Zapadnoga Balkana (WB6): Albaniji, Bosni i Hercegovini, Kosovu, Makedoniji, Crnoj Gori i Srbiji, s pomoću anketa u kojim je sudjelovalo 7162 ispitanika te nakon praćenja medija i održanih 36 rasprava među odabranim skupinama (6 skupina u svakoj državi, 6-8 ispitanika) otkriveno je kakva je postojeća percepcija stanovništva na tom području o pojedinim temama i identificirani ključni utjecaji u smislu izvora medija. Navodi se kako je to dokazna baza za buduće aktivnosti HMG-a (Vlada Ujedinjenoga Kraljevstva) jer se preko informiranja pokušava poboljšati strateška komunikacija i razmjena poruka HMG-a na području tih država. Naglašava se kako je potrebno boriti se protiv percepcije da će se nakon Brexita smanjiti uloga Velike Britanije na tom području te kako je nužno povećati pozitivnu percepciju o Velikoj Britaniji među općom populacijom.

U izvješću se navodi kako među državama tzv. Zapadnoga Balkana postoji snažan entuzijazam za članstvo u EU-u, unatoč rastućoj zabrinutosti zbog zarobljavanja države, korupcije, kriminala i regionalne nestabilnosti. Objašnjavaju to ekonomskim težnjama poput otvaranja novih radnih mjesta i boljega životnog standarda u vremenu kad je zadovoljstvo domaćim vladama i povjerenje u državne institucije veoma nisko.

Većina ispitanika u provedenom istraživanju WYG-a i Ipsosa vjeruje da njihova zemlja ide u pogrješnom smjeru (52 Zapadni Balkan%). Kao najveće brige identificirane u ispitivanju javnoga mišljenja navedeni su nezaposlenost, nizak životni standard i korupcija, a najpozitivnijim su ocijenjeni otvaranje novih radnih mjesta i infrastrukturni projekti. Čak 69 % ispitanika iskazalo je nezadovoljstvo prema svojim vladama navodeći kako nisu ispunile njihova očekivanja. Vojska i policija uživaju najveće institucionalno povjerenje, a znatno je manje povjerenje u političke stranke, parlamente i sindikate.

Prema anketama provedenim u listopadu i studenom 2018. godine, u pet od šest zemalja WB6 više od 60 % ispitanika reklo je da bi glasovalo za pridruživanje EU-u ako se sutra održi referendum. Jedina je iznimka bila Srbija gdje je 49 % reklo da će glasovati za članstvo u EU-u, a 37 % protiv. Ujedinjeno Kraljevstvo ne smatra se glavnim igračem na Zapadnom Balkanu. Nadmašuju ga Njemačka, EU, Rusija i Turska.

EU se smatra najvažnijim za doprinose u gospodarstvu (24 % ispitanika navodi EU, a 19 % Njemačku, što odražava njezin gospodarski utjecaj i doprinose doznaka iz dijaspore), 11 % navelo je SAD, a 9 % Rusiju kao države koje najviše pridonose ekonomijama njihovih zemalja. Velika Britanija nalazi se na 9. mjestu sa 1,5 %, iza Kine i Turske sa 8 % i arapskih zemalja Perzijskoga zaljeva sa 2 %.

Rusija (18 %) smatra se državom koja najviše pridonosi svjetskomu miru, stabilnosti i sigurnosti, a slijede ju EU (17 %), NATO (17 %), SAD (16 %), Njemačka (9 %), Kina (4 %), Turska (3 %). UK je na 8. mjestu.

Smatra se da Turska (27 %) ima najveći kulturni utjecaj, a iza nje slijedi SAD (21 %). Rusija općenito ima nizak kulturni utjecaj (7 %), osim u Srbiji (21 %). UK (4 %) nalazi se na 6. mjestu.

Četiri od 10 osoba na Zapadnom Balkanu neutralne su ili neodlučne u pogledu doprinosa Velike Britanije na tom području, što – ističe izvješće – stvara veliku priliku za povećanje vidljivosti i percepcije Velike Britanije, posebno među mladima u urbanim sredinama.

Pozitivno mišljenje o Velikoj Britaniji ima 41 % ispitanika, a negativno 18 %. Velika Britanija ima snažnu podršku na Kosovu (70 %) i u Albaniji (53 %), s manje entuzijazma u Makedoniji (42 %), Crnoj Gori (34 %) i Bosni i Hercegovini (31 %). Jedino je među ispitanicima u Srbiji bilo više onih s negativnim mišljenjem (38 %) nego s pozitivnim (19 %). Ključni razlozi povoljnih mišljenja prema Velikoj Britaniji uključuju percepciju da je Ujedinjeno Kraljevstvo „prijateljsko“ prema njihovoj zemlji ili da bi moglo biti važan gospodarski partner. Ipak, smatra se da je utjecaj Velike Britanije više politički nego ekonomski, a na politiku se gleda kao na podjelu (strani utjecaj na izborima, slučaj neovisnosti Kosova...) dok ekonomija ujedinjuje i rješava najveće brige stanovništva.

WYG i Ipsos na koncu nude četiri programske preporuke HMG-u, temeljene na analizi ciljane publike, koje pružaju potencijalne putove kojim bi vlada Ujedinjenoga Kraljevstva potaknula pozitivnu percepciju o Velikoj Britaniji na području WB6. Prva preporuka odnosi se na promicanje medijske pismenosti među mladima na Zapadnom Balkanu, a to bi, dakako, išlo u korist Velike Britanije, druga se odnosi na pravnu podršku neovisnim medijima, preko kojih bi se zatim, naravno, širio utjecaj Velike Britanije, treća savjetuje financiranje javno dostupnih istraživanja o širenju lažnih vijesti na Zapadnom Balkanu (tu se posebno apostrofira Rusija), a posljednja preporuka naglašava važnost promicanja povijesnih „prijateljskih“ veza između Velike Britanije i Zapadnoga Balkana.

Naravno, sve ovo što smo ovdje opisali samo je dio jedne veće priče. Naime, ne treba sumnjati kako se utjecaji na medije izvode i raznim drugim kanalima, koji nisu uključeni u britansko izvješće. Dovoljno je u Hrvatskoj malo pažljivije pratiti medije kako bi se zapazili utjecaji stranih čimbenika.

(hkv)

Naš portal rabi kolačiće radi funkcionalnosti i integracije s vanjskim sadržajima. Nastavljajući samo pristajete na tehnologiju kolačića, ali ne i na razmjenu osobnih podataka.