Nečuvena diskriminacija

Priličnu pozornost medija i šire javnosti privukao je Prijedlog zakona o zabrani i sprečavanju obavljanja neregistrirane djelatnosti koji je Vlada uputila u saborsku proceduru a kojim se želi suzbiti tzv. siva ekonomija koja, kako izjavljuju predlagao toga zakona, tvori 20 do 30% hrvatskoga gospodarstva. HrvatskaTzv. siva ekonomija, tj. aktivno sudjelovanje u privredi bez plaćanja doprinosa, poreza i drugih uobičajenih nameta državi, bez sumnje je gorući problem te je suočavanja s tim problemom ne samo poželjno nego i nužno. No kad se govori o 20 do 30% hrvatskoga gospodarstva u tzv. sivoj zoni, je li zaista u prvom redu riječ o malim poslovnim odnosima i sitnim povremenim poduzetnicima?

Zabrana i sprečavanje obavljanja neregistrirane djelatnosti po sebi ne bi trebali biti sporni jer bi se provođenjem takvoga zakona mogla spriječiti nelojalna konkurencija (koja je uvijek i neetička), mogla bi se vjerojatno zajamčiti i kvalitetnija, premda i skuplja usluga, što uključuje i mogućnost traženja popravka ili dorade ako nešto nije dobro urađeno, no taj zakon ipak ne bi smio biti zapreka za prijateljsko i humano pomaganje među ljudima. Taj zakon ticat će se relativno manjeg broja pojedinaca koji svojim naplaćenim sitnim uslugama zarađuju za svoju egzistenciju i za egzistenciju svoje obitelji odnosno zarađuju sitnu dopunu na svoju često skromnu plaću, pa je nevjerojatno da bi se u takvim sitnim uslugama moglo vrtjeti 20 do 30% hrvatskoga gospodarstva. Premda je kažnjavanje i suzbijanje neregistrirane djelatnosti normalno i uobičajeno za normalne i stabilne demokratske i gospodarski prosperitetne države, ne može se previdjeti snažan dojam da se tim zakonom državne vlasti u Hrvatskoj na svoj način okomljuju na tzv. maloga čovjeka koji često zbog prebrojnih nameta u registriranoj djelatnosti ne bi mogao gospodarski preživjeti. Ne bi li predlagači toga zakona trebali ponuditi i olakšice koje bi pomogle da se legalno održe razni obrti i djelatnosti koji su pred izumiranjem? VodstvoNe pokazuju li državne vlasti premalo pozornosti i razumijevanja za sitne gospodarstvenike, bilo u proizvodnom, kao što je poljoprivreda, bilo u uslužnom sektoru, a od kojih bi mogle pristojno živjeti cijele obitelji?

Dok postoji politička volja za treniranje strogoće prema tzv. malim ljudima, kojima se, ako kasne s uplatom potraživanja različitih javnih poduzeća ili porezne uprave odmah nabijaju visoke zatezne kamate, tolerira se tzv. velikim igraćima, najjačim tvrtkama, očito nepoštivanje i neprovođenje hrvatskih zakona, premda je zbog takvoga ponašanja državni proračun oštećen godišnje za dvocifrene milijarde kuna. Naprimjer prema nalazu Državne revizije za 2005. godinu, Porezna uprava naplatila je ukupno 74% od ukupnih potraživanja za poreze i doprinose za čiju je naplatu ona zadužena. Zbog takvoga nevjerojatnog promašaja, nenaplate čak 26% potraživanja za poreze i doprinose, nitko od odgovornih u Ministarstvu financija nije odgovarao. Prema tom nalazu Državne revizije, ta nenaplaćena potraživanja za poreze i doprinose na kraju 2005. Godine iznosila su 23 milijarde, 492 milijuna i 828 tisuća kuna, što znači da je za tolike milijarde oštećen državni proračun. No, masku s lica vladajućih koji ne provode hrvatske državne zakone do kraja skida sljedeći podatak iz izvješća Državne revizije: »U poslovnim knjigama i financijskim izvještajima državnoga proračuna koncem 2005. nisu iskazana potraživanja za doprinose i poreze u iznosu od 23.492.828.000,00 kn za čiju naplatu je zadužena Porezna uprava. Potraživanja nisu iskazana ni u poslovnim knjigama Porezne uprave.«

EuroBudući da za to jednostavno prešućivanje nenaplaćenih gotovo 24 milijarde kuna 2005. godine nitko nikada nije odgovarao, može li biti razloga da bi se vjerovalo kako se tako nije događalo i sljedećih godina? Nije li vjerojatno da su se sljedećih godina na takav prešutan način, bez ikakve odgovornosti prema državi i građanima, takva potraživanja još povećavala, da su opraštane još veće milijarde? Nije li zastrašujuće što je istodobno država, ne mareći za naplatu svojih zakonitih potraživanja, podizala nove kredite doma i u inozemstvu? Ako si vladajući čak mogu dopustiti takvo nečuveno razbacivanje s milijardama kuna, nameće se pitanje ima li Hrvatska opoziciju. Zašto opozicija nije zbog takvih strahovitih i nedopustivih propusta odnosno očitih kršenja pozitivnih zakonskih propisa zatražila ostavku barem ministra financija, ako ne i čitave Vlade? Upravo to nepostupanje opozicije nameće krajnje dramatično pitanje: Razaraju li to te političke skupine, bile na vlasti ili u opoziciji, na taj način udruženim snagama samu državu, sam njezin opstanak i budućnost? Budući da te silne milijarde državnom proračunu nisu ostali dužni građani niti sitni poslodavci, nameće se pitanje: Koji su to »krupni igraći« koji tako očevidno krše zakone, stvaraju nelojalnu konkurenciju i prisiljavaju vlasti da tolikim nametima i tako visokim porezom na dodanu vrijednost opterećuju sve građane i sitnije tvrtke? Ne otkriva li prešućivanje opozicije toga zastrašujućeg problema, koji doslovno lomi hrvatsko gospodarstvo, da se ni ona, kad bi bila na vlasti, ne bi drugačije odnosila prema tim nečuveno povlaštenim »poduzetnicima«? Kako to da godišnji gubitak tolikih milijarda nije nimalo povod za sumnju u korupciju u Ministarstvu financija i vjerojatno šire? Nije li znakovito da se mediji sa svom žestinom bave određenom koruptivnom hobotnicom koja može biti odgovorna za stotine milijuna, a da uopće ne mare za gubitke milijarda? Ne iskazuju li to i politika i mediji nečuvenu diskriminaciju između tzv. velikih »poduzetnika« i malih poduzetnika i građana?

Ivan Miklenić
Glas Koncila

Sri, 12-05-2021, 04:28:21

Komentirajte

Zadnji komentari

Kolumne

Telefon

Radi dogovora o prilozima, Portal je moguće kontaktirati putem Davora Dijanovića, radnim danom od 17 do 19 sati na broj +385-95-909-7746.

Poveznice

Snalaženje

Kako se snaći?Svi članci na Portalu su smješteni ovisno o sadržaju po rubrikama. Njima se pristupa preko glavnoga izbornika na vrhu stranice. Ako se članci ne mogu tako naći, i tekst i slike na Portalu mogu se pretraživati i preko Googlea uz upit (upit treba upisati bez navodnika): „traženi_pojam site:hkv.hr".

Administriranje

Pretraži hkv.hr

Kontakti

KONTAKTI

Telefon

Telefon Tajništva
+385 (0)91/728-7044

Elektronička pošta Tajništva
Elektronička pošta Tajništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

 

Elektronička pošta UredništvaElektronička pošta Uredništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

Copyright © 2021 Portal Hrvatskoga kulturnog vijeća. Svi sadržaji na ovom Portalu mogu se slobodno preuzeti uz navođenje autora i izvora,
gdje je izvor ujedno formatiran i kao poveznica na izvorni članak na www.hkv.hr.
Joomla! je slobodan softver objavljen pod GNU Općom javnom licencom.

Naš portal rabi kolačiće radi funkcionalnosti i integracije s vanjskim sadržajima. Nastavljajući samo pristajete na tehnologiju kolačića, ali ne i na razmjenu osobnih podataka.