Hrvatski duh nikada nije bio kapitulantski, nego emancipatorski
„U svibnju 1945. s područja NDH nisu se na Zapad izvlačili samo vojska i političko vodstvo, već i desetci tisuća civila, među kojima brojni intelektualci: novinari, umjetnici, znanstvenici, sveučilišni profesori. Oni koji su imali sreću ne biti ubijeni od partizana pred nekom jamom ili rovom, raspršiše se po Europi, najviše Italiji, Austriji, Francuskoj, Češkoj, Španjolskoj, da bi zatim većina utočište našla u Južnoj Americi, gdje će Buenos Aires postati glavnim sijelom intelektualnog života, dok će dio izbjeglica završiti u Sjedinjenim Državama i Kanadi.“
Iz tih struktura osnovana je Hrvatska akademija Amerike.
Kada je osnovana Hrvatska akademija Amerike i tko ju je osnovao?
Osnovana je 1953. godine, okupivši elitu hrvatske inteligencije u Sjevernoj Americi. Među utemeljiteljima i vodećim ljudima najčešće se navode novinar Karlo Mirth, koji je još 1947. u Rimu bio pokrenuo bilten Croatia Press, dominikanac Hijacint Eterović, povjesničar Jere Jareb, književnik Antun Nizeteo, sociolog Clement S. Mihanovich, filozof i publicist Stanko Vujica, književnik i filolog Vinko Grubišić, pravnik Fedor Cicak.
Koji je bio njezin glavni projekt?
Glavni njezin projekt bio je znanstveni časopis Journal of Croatian Studies (Časopis hrvatskih studija), pokrenut 1960. (kao i Studia Croatica na španjolskome jeziku) težnjom, rekosmo, da hrvatsko pitanje dođe na stol akademskim zajednicama engleskoga jezika, ali i političkim gremijima koji vedre i oblače sudbinama naroda i svijeta. Journal of Croatian Studies je znanstveni godišnjak na engleskom jeziku koji izdaje Hrvatska akademija Amerike (The Croatian Academy of America) sa sjedištem u New Yorku.
Što se posebno ističe u preambuli akta o osnivanju?
Ističe se sljedeće: „Nadahnuti ustrajnom željom hrvatskog naroda za njegovim pravim dostojanstvom pred svim ljudima, shvaćajući da niti jedan narod ne može dati odgovoran doprinos mirnom i demokratskom svijetu, a da nije slobodno samoodređen, tj. obdaren pravom izbora vlastite suverene države, prisjećajući se da je hrvatska sloboda stoljećima bila suzbijana tiranijom izvana i iznutra, svjesni da uskraćivanje slobode kod kuće zahtijeva očuvanje nacionalnog genija u inozemstvu, svjesni da je prijateljsko skrbništvo nad pravednim težnjama ljudi uvijek bilo nadahnućem američkog gostoprimstva, ovime osnivamo i konstituiramo Hrvatsku akademiju Amerike.“
O čemu je pisao časopis Journal of Croatian Studies?
Časopis za kroatistiku znanstvena je publikacija posvećena hrvatskoj povijesti i kulturi. Pokriva širok raspon područja, uključujući povijest, književnost, likovnu umjetnost, glazbu, filologiju, filozofiju i politologiju. Također objavljuje dokumente od povijesnog i kulturnog značaja za američke Hrvate i njihove potomke.
Tko je sve pisao u časopisu Journal of Croatian Studies?
U časopisu Journal of Croatian Studies pisao je širok krug istaknutih hrvatskih i stranih intelektualaca, povjesničara, jezikoslovaca i književnika. Časopis je tijekom godina ugostio radove mnogih stručnjaka iz Hrvatske, ali i iz dijaspore, čime je postao jedan od najvažnijih izvora informacija o hrvatskim temama na engleskom jeziku.
Neki od najznačajnijih suradnika i autora čiji su radovi objavljivani u godišnjaku su:
Urednici i pokretači: Jere Jareb i Karlo Mirth, koji su desetljećima oblikovali sadržaj časopisa.
Povjesničari i znanstvenici: James J. Sadkovich, Tomislav Galović, Nikša Stančić, Ljubo Boban i Mirjana Gross.
Jezikoslovci i književni teoretičari: Stjepan Babić, Ante Kadić, Christopher Spalatin, Vinko Grubišić, Dalibor Brozović i Radoslav Katičić.
Ostali značajni doprinositelji: Zdenka Gredel-Manuele (međunarodna politika), Vjera Katalinić i Hana Breko (povijest glazbe i muzikologija), William A. Everett (opereta i glazbeno naslijeđe), Antun Nizeteo, Cvijeta Pavlović, Srebrenka Bogović i Stephen Krešić, i Vesna Bosanac (teme vezane uz Domovinski rat).
Koji bi članak iz časopisa Journal of Croatian Studies trebalo istaknuti kao svijetli primjer iz njegove dugogodišnje povijesti u Hrvatskoj akademiji Amerike?
Trebalo bi istaknuti članak Jere Jareba iz 1997. godine pod naslovom Hrvatska nacija tijekom Drugog svjetskog rata, 1941.-1945., koji je objavljen na stranicama 115. do 143.
U tom radu o hrvatskom narodu tijekom Drugog svjetskog rata (1941.-1945.), Jere Jareb analizira složene političke i društvene uvjete koji su doveli do uspostave Nezavisne Države Hrvatske (NDH) i njezina kasnijeg sloma.
Koji bi danas trebao dati putokaz časopis Journal of Croatian Studies Hrvatima za budućnost?
Uz suvremene tehnološke mogućnosti Hrvatskoj ništa (osim nas samih) ne stoji na putu da postane „neograničenom“.
Marko Jareb, prof.