Ostajemo li na Zapadu ili se vraćamo Istoku?

Kad bi se problem izostanka minimalne suradnje između predsjednika države i predsjednika milanović plenkovićVlade svodio samo na nespojivost karaktera Zorana Milanovića i Andreja Plenkovića, stvarnog problema za državu ni u sljedećemu mandatu zapravo ne bi bilo. Bio bi to tek nastavak predstave koju smo gledali u proteklih pet godina, ‘tvrde kohabitacije‘, koja je u početku izgledala zabavno, a poslije sve zamornije i neodgovorno. No na kraju nije imala dramatične posljedice na funkcioniranje države u vanjskim poslovima, obrani i sigurnosti, za koje su suodgovorni.

Predsjednik Vlade Plenković vodio je vanjske poslove, obranu i sigurnost sa svojih 99 posto premijerskih izvršnih ovlasti (u vezi s tim omjerom, začudo, obojica se slažu), a sa svojih mu je jedan posto ovlasti predsjednik Milanović postao najozbiljnija oporba. Plenković je svoju dionicu odradio u klasičnom sljedbeničkom stilu, najprije kao sljedbenik njemačke kancelarke Angele Merkel, zatim francuskog predsjednika Emmanuela Macrona, vanjskopolitički pozicionirajući Hrvatsku u zapadni europski mainstream u vezi s dva ključna izazova (rusko-ukrajinski rat i bliskoistočni ratovi). Jednako je slijedio zapadni europski manistream i u obrani, održavajući odnose s SAD-om tek na pristojnome minimumu.

Bolje protivnik nego suradnik

Predsjednik Milanović sa svojih se jedan posto koristio da bi izborio utjecaj na kadroviranje u vojsci i sigurnosnom sustavu te oponirao prozapadnoj orijentaciji premijera Plenkovića: izrazito proruskim stajalištima o rusko-ukrajinskom ratu, antiizraelskim stajalištima u bliskoistočnim ratovima i povlaštenim odnosom s Miloradom Dodikom, crnom ovcom sučeljavanjezapadnih politika. Ali sve je to ostalo na razini izričaja, koji je izvan hrvatskih granica malotko uopće primjećivao. Tako je bilo dosad.

Nakon predsjedničkih izbora u igri su, očekivano, ostala dva stara igrača – Plenković i Milanović. Izbor Dragana Primorca kao HDZ-ova predsjedničkoga kandidata od početka je slao poruku da Plenković ne želi promjenu na Pantovčaku. Iznenadila ga je, vjerojatno, težina poraza njegova kandidata, što signalizira koliko je izgubio osjećaj i za stranačku i za biračku bazu. No sa stajališta državnih interesa poraznije je što Plenković nije primijetio da su se vremena promijenila, što mu je draže bilo zadržati protivnika nego dobiti suradnika na Pantovčaku.

Geopolitičko preslagivanje Europe ulazi u novu fazu koju će nova Trumpova administracija ubrzati te učiniti dinamičnijom i neizvjesnijom. Bit će to, vjerojatno, početak novoga bipolarnog poretka, zapadnoga pod vodstvom SAD-a i istočnoga pod vodstvom Kine, a koji će se uobličavati na rusko-ukrajinskome mirovnom procesu i na odnosu prema opstojnosti i sigurnosti Izraela. Kao kolateralni efekt mogu se aktivirati tinjajući sukobi kojima je bremenito hrvatsko istočno susjedstvo (BiH, Crna Gora, Kosovo, Srbija), mogu se probuditi povijesne imperijalne nostalgije i pojačani napori širenja utjecaja na samu Hrvatsku (Srbija, Mađarska, Italija...). I može se dogoditi da Hrvatska u nekoj novoj geopolitičkoj arhitekturi izgubi ono što je u posljednjih tridesetak godina stvorila – poziciju stabilne zapadnointegrirane države.

Neprepoznavanje prilika

Zato bi danas bilo iznimno važno da u državnom vrhu postoji suglasnost o tome da je hrvatski nacionalni interes ostati hrgeointegrirani dio zapadnoga svijeta te kompetencija da se taktičkim političkim potezima taj interes očuva i unaprijedi.

Danas i politička retorika dobiva novu težinu, pa je Zoran Milanović nakon osvajanja novog mandata u zapadnim medijima prepoznat kao – proruski predsjednik. Uskoro bi mogao dobiti i atribut – antiizraelskog predsjednika – iako je njegov utjecaj, kao i ukupan hrvatski utjecaj, na završetak rusko-ukrajinskog ili bliskoistočnih sukoba i dalje ravan nuli. No može postati teret u stvaranju nove geopolitičke karte Balkana. Političko sljedbeništvo, koje je pak zaštitni znak djelovanja Andreja Plenkovića, postaje nedostatno u EU-u, koji će se također mijenjati, u kojem se danas nema koga slijediti. Čvrstom transatlantskom partnerstvu, koje je za ostvarenje hrvatskih strateških ciljeva uvijek bilo presudno, Plenković, a osobito Milanović, dosad nije bio sklon. U takvim okolnostima hrvatski problem u sljedećem razdoblju nisu karakterne razlike između Milanovića i Plenkovića te tvrdoća njihove kohabitacije, već nepostojanje usuglašenog minimuma nacionalnog interesa u geopolitički burnim vremenima – ostajemo li na Zapadu ili se vraćamo Istoku. I neprepoznavanje prilika da se aktivnim djelovanjem ti interesi zaštite ili čak unaprijede.

Višnja Starešina
Lider

Sri, 12-02-2025, 19:04:24

Potpora

Svoju članarinu ili potporu za Portal HKV-a
možete uplatiti i skeniranjem koda.

Otvorite svoje mobilno bankarstvo i skenirajte kod. Unesite željeni novčani iznos. U opisu plaćanja navedite je li riječ o članarini ili donaciji za Portal HKV-a.

barkod hkv

Komentirajte

Zadnji komentari

Telefon

Radi dogovora o prilozima, Portal je moguće kontaktirati putem Davora Dijanovića, radnim danom od 17 do 19 sati na broj +385-95-909-7746.

AKT

Poveznice

Snalaženje

Kako se snaći?Svi članci na Portalu su smješteni ovisno o sadržaju po rubrikama. Njima se pristupa preko glavnoga izbornika na vrhu stranice. Ako se članci ne mogu tako naći, i tekst i slike na Portalu mogu se pretraživati i preko Googlea uz upit (upit treba upisati bez navodnika): „traženi_pojam site:hkv.hr".

Administriranje

Pretraži hkv.hr

Kontakti

KONTAKTI

Telefon

Telefon Tajništva
+385 (0)91/728-7044

Elektronička pošta Tajništva
Elektronička pošta Tajništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

 

Elektronička pošta UredništvaElektronička pošta Uredništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

Copyright © 2025 Portal Hrvatskoga kulturnog vijeća. Svi sadržaji na ovom Portalu mogu se slobodno preuzeti uz navođenje autora i izvora,
gdje je izvor ujedno formatiran i kao poveznica na izvorni članak na www.hkv.hr.
Joomla! je slobodan softver objavljen pod GNU Općom javnom licencom.

Naš portal rabi kolačiće radi funkcionalnosti i integracije s vanjskim sadržajima. Nastavljajući samo pristajete na tehnologiju kolačića, ali ne i na razmjenu osobnih podataka.