U posjetu moliškim Hrvatima

Malo nas je, ali opiremo se! Čuvamo naše tradicije poput Maja i Smrčke, i pokazujemo put mladim generacijama

Tamo dol je na crikvica,

Dvi golube zgužu,
Materu božiju budu,

Ustanisa Mara!
Ti nosu sina na križ,

Iz križa kapje krv,
Anđela ga kupu,

Na nebu ga nosu.

Ovaj moliškohrvatski natpis nalazi se ugraviran u mramorni pod stubišta biskupske palače u Termoliju, gradu na jadranskoj obali Italije, u pokrajini Molise. U zaleđu Termolija uspinje se Apeninsko gorje, a tamo su se smjestila i sela hrvatskih i albanskih pridošlica koji danas čine jednu od najstarijih nacionalnih manjina u Italiji. Posjetili smo moliške Hrvate, porazgovarali o njihovim običajima, tradiciji, jeziku, događajima, udrugama, ali i o tome zašto je sve manje govornika hrvatskog jezika u tom kraju.

Molise1

Moliški Hrvati na 7. MOLIZAIKU održanu u listopadu 2023.

O moliškim Hrvatima zna se dosta. Žive na području talijanske pokrajine u selima Kruč (talijanski naziv Acquaviva Collecroce), Filič (San Felice del Molise), Mundimitar (Montemitro) i Tavela (Tavenna). Iako je glavni grad pokrajine Campobasso, smješten u srcu Apenina, većina Hrvata gravitira prema Termoliju i Vastu, gdje svakodnevno idu na posao i u školu, ili su se pak preselili tamo. Broj Hrvata u spomenutim selima kontinuirano opada. Za razliku od ostalih manjina, poput Grka i Albanaca, Hrvati se lakše „utapaju“ u talijansku većinu zbog katoličke vjere. Stoga je jezik (govor na-našo ili na-našu) glavni označitelj njihova identiteta.

U posjetu Hrvatima iz Kruča

Bartol Kašić pisao je 1613. godine u opisu misionarskog putovanja kroz Italiju o susretu s Hrvatima. Saznaje da su to doseljenici iz Dalmacije koji su potomci izbjeglica pred Turcima. Kašićev zapis ostavlja dojam da su to vrijedni ljudi, stočari i poljoprivrednici, pastiri po običaju dalmatinskih predaka, koji se služe dalmatinskim govorom i rimskim obredom katoličke vjere. Mnogi drugi putopisci i istraživači zabilježili su svoje susrete s moliškim Hrvatima, koji ponajviše dolaze iz makarsko-biokovskoga područja između rijeka Cetine i Neretve. U nekoliko su se navrata iseljavali bježeći pred Turcima, krajem 15. i početkom 16. stoljeća, na područje gdje su gospodarili Malteški vitezovi i gdje su dobili dozvolu za naseljavanje.

Molise2

Moliški Hrvati oživjeli su Smrčku – tradicionalni hrvatski božićni običaj

Sredina jeseni obiluje suncem na talijanskoj obali Jadrana. Termoli, predivan biskupski gradić, stjecište je mnogih turista tijekom godine, ali se čini da je studeni ipak rezeviran za domaće žitelje koji uživaju u klasičnom talijanskom stilu. Iako poprilično zauzet poslom, Oscar Vetta, moliški Hrvat iz Kruča, odvojio je vrijeme za razgovor o tome kako danas Hrvati žive u tom kraju. Oscar je politolog, ali radi u turizmu i ured mu je u biskupskoj palači. Diči se time što svakodnevno putuje iz Kruča u Termoli, što je otprilike 30 minuta vožnje. Kad bi svi tako radili, Kruč bi bio živo mjesto, govori nam. Razgovaramo na mješavini talijanskog, engleskog i hrvatskog jezika, za koji Oscar kaže da ga dobro razumije, ali malo govori.

Oscar je jedan od članova kulturne udruge Naš život koja čuva kulturnu baštinu i tradiciju jezične manjine moliških Hrvata. S obzirom na ne baš brojno članstvo, udruga ima bogatu aktivnost koja se najviše dotiče običaja kroz godinu u tri sela gdje žive Hrvati. Iako su to ruralne sredine, žitelji nazivaju svoja mjesta gradom. Neki od tih običaja ponovno su oživljeni upravo zalaganjem mlađih generacija koje su svoj identitet iznova prepoznale nakon određenog razdoblja zaborava. Paljenje svetog ognja na Badnjak (u Kruču se naziva Smrčka, u Mundimitru Prlj, a u Filiču Prejo) oživljeno je 1990-ih. Narod se okuplja ispred crkve, uz vino i kolače, pripremaju se žive jaslice, a korištenje hrvatskoga govora potaknulo je mnoge mlađe generacije da se počnu zanimati za baštinu svojih predaka.

Fešta do Maja

Čuvaju se i sjećanja i običaji koji obilježavaju dolazak Hrvata na prostore današnje Italije. Tako postoji vjerovanje da su preci moliških Hrvata stigli jednoga petka u mjesecu svibnju, a kako se ne zna koji je to petak, svaki petak u svibnju posebno se obilježava svetom misom i procesijom. Primjerice, u Mundimitru se slavi prvi petak, a zadnjeg petka je procesija kroz selo s kipom svete Lucije. Tada se slavi i Fešta do kapele, vezana za lik svete Lucije jer je prema vjerovanju njezin drveni kip narod toga svibanjskoga petka donio iz pradomovine preko mora. Ipak, postoje dokazi da se Mundimitar zvao Santa Lucia prije dolaska Hrvata.

Oscar je osobito ponosan na obnovu Fešte do Maja ili, kako se u Kruču kaže, Maj. Održava se u svibnju kao svečanost početka proljeća i obnavljanja prirode, ali je također protkan vjerovanjem o dolasku Hrvata prvoga petka u mjesecu svibnju, s one bane mora. Sastoji se od ophoda selom, a na čelu povorke je Majo, snažniji mladić koji na sebi nosi konstrukciju od granja, trave i cvijeća, praćen pjesmom i svirkom. Dobivaju blagoslov svećenika i obilaze selo želeći obilan urod. Dobivaju darove u hrani, a s prozora žene zalijevaju Maju vodom, kao simbol obnavljanja vegetacije i buđenja prirode. Fešta do Maja je u svakom smislu vrlo slavenski običaj koji se ističe među talijanskim tradicijama, pa je prerasla u turističku atrakciju.

Gubitak jezika

O svemu tome, ali i o velikom izazovu pred moliškim Hrvatima govori nam profesor Giovanni Piccoli. Broj govornika hrvatskoga jezika opada zabrinjavajućom brzinom. I stanovništvo hrvatskih sela jenjava. Prije samo pedesetak godina bilo je 1800 žitelja Kruča, a danas ih ima svega 500, mahom starijeg stanovništva. „Grad je napušten. Dio je odselio u Termoli, Rim i druga mjesta, a dio je otišao na drugi svit“, govori nam Piccoli. Kako se gube ljudi, gubi se i jezik. Kad je on bio mali, učio je talijanski jer se kod kuće govorilo hrvatski. Sada mlade generacije ne govore uopće na-našu. Primjerice, u Filiču postoji možda 20 osoba koje znaju ponešto hrvatski jezik. Posljedično se osjeća određen pesimizam kod moliških Hrvata. Bitka za očuvanje jezika je, za velik broj njih, izgubljena. Nije samo smanjeno zanimanje za učenje hrvatskog jezika, već je sama činjenica malog broja govornika poražavajuća. Primjerice, iako postoji program hrvatskog jezika u lokalnoj školi, niti jedan profesor hrvatskog jezika se nije odazvao pozivu hrvatske vlade za predavanje u Moliseu.

Molise3

Oscar Vetta i Giovanni Piccoli čuvari su moliškoga hrvatskog govora

n više za talijanske regije u kojima se tradicionalno ne govori talijanski, kao što je Južni Tirol. Zakon o jezičnim manjinama u Italiji nije predvidio sredstva za očuvanje jezika, već samo za usluge prevođenja i usmenog prevođenja, no posljednjih godina mali dio sredstava uključen je za kulturne aktivnosti, ali to nije dovoljno. Uz to, sva je službena komunikacija na talijanskom. Status moliškog hrvatskoga jezika nije službeno prepoznat. Hrvati su tek povijesna jezična manjina u Italiji. Moderno zanimanje za hrvatski jezik započeo je Aldo Vitta sa svojom disertacijom u Napulju, a Giovanni Piccoli slijedio ga je 1963. godine u Rimu, s rječnikom govora u Kruču. Potom su se pridružili školi stranih slavista u Zagrebu i Zadru. Nadahnuti tim iskustvom, pokrenuli su novine Naš jezik, koje su izlazile dvaput godišnje u organizaciji Hrvatske matice iseljenika. Na temelju tih inicijativa, stvorena je i udruga Naš život.

Trag Hrvata može se vidjeti u prezimenima. Zahvala na tome ide svećenicima koji su nakon Tridentskog koncila počeli zapisivati prezimena župljana. Tako danas imamo obitelji koje se prezivaju Mirko, Papićo, Markovićo, Jureša u Tavelu koji se prezivaju Giorgetta u Mundimitru, a danas bi se vjerojatno zvali Jurić, zbog spomenutog deminutiva. Osim pojedinih običaja i jezika, malo toga odvaja Hrvate od Talijana. Prije pola stoljeća moglo se vidjeti još poneke starije ljude koji su nosili bilu košulju, bičve i podvez, ali se zasebna hrvatska nošnja većinom izgubila.

Budućnost moliških Hrvata

Za očuvanje hrvatskog identiteta bitna je i uloga kardinala Franje Šepera nakon što je došao na čelo Kongregacije za nauk vjere u Vatikanu. Između 1968. i 1981. četiri je puta posjetio moliške Hrvate koji su tražili od kardinala da im dovede hrvatske svećenike. Prvo su 1981. godine u Kruč došle dvije časne sestre, a potom je za župnika 1983. postavljen Petar Milanović, franjevac iz Splita, koji je ostao u Kruču do 1996. godine. Fra Milanović imao je lijepu suradnju s Hrvatskom, pa čak i iseljenim moliškim Hrvatima u Australiji (gdje se, ironično, više govori na-našu nego u Kruču), kao i sa svećenikom Benittom Giorgettom, moliškim Hrvatom iz Termolija koji je svoju biskupiju povezao s Hrvatskom, osobito u vrijeme Domovinskog rata. Danas nema hrvatskih svećenika u Moliseu, osim povremenih posjeta.

Jednadžba budućnosti moliških Hrvata je jasna. Potrebno je više ljudi u moliškim naseljima, što se postiže otvaranjem novih radnih mjesta. Jezik je živa stvar i potrebni su govornici koji će ga razvijati i čuvati. Stoga se valja nadati većoj financijskoj pomoći talijanske i hrvatske vlade, ponovnom pokretanju online časopisa i portala, dolasku hrvatskih svećenika i časnih sestara koji bi uz dušobrižništvo mogli stvarati nove inicijative, razmjeni učenika i studenata i posjetu na drugu stranu Jadrana.

Možda je zaključna poruka Oscara Vitte ovdje najvažnija: „Malo nas je, ali opiremo se! Čuvamo naše tradicije poput Maja i Smrčke, i pokazujemo put mladim generacijama.“

Vedran Obućina
Vijenac

Sri, 12-02-2025, 19:05:01

Potpora

Svoju članarinu ili potporu za Portal HKV-a
možete uplatiti i skeniranjem koda.

Otvorite svoje mobilno bankarstvo i skenirajte kod. Unesite željeni novčani iznos. U opisu plaćanja navedite je li riječ o članarini ili donaciji za Portal HKV-a.

barkod hkv

Komentirajte

Zadnji komentari

Telefon

Radi dogovora o prilozima, Portal je moguće kontaktirati putem Davora Dijanovića, radnim danom od 17 do 19 sati na broj +385-95-909-7746.

AKT

Poveznice

Snalaženje

Kako se snaći?Svi članci na Portalu su smješteni ovisno o sadržaju po rubrikama. Njima se pristupa preko glavnoga izbornika na vrhu stranice. Ako se članci ne mogu tako naći, i tekst i slike na Portalu mogu se pretraživati i preko Googlea uz upit (upit treba upisati bez navodnika): „traženi_pojam site:hkv.hr".

Administriranje

Pretraži hkv.hr

Kontakti

KONTAKTI

Telefon

Telefon Tajništva
+385 (0)91/728-7044

Elektronička pošta Tajništva
Elektronička pošta Tajništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

 

Elektronička pošta UredništvaElektronička pošta Uredništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

Copyright © 2025 Portal Hrvatskoga kulturnog vijeća. Svi sadržaji na ovom Portalu mogu se slobodno preuzeti uz navođenje autora i izvora,
gdje je izvor ujedno formatiran i kao poveznica na izvorni članak na www.hkv.hr.
Joomla! je slobodan softver objavljen pod GNU Općom javnom licencom.

Naš portal rabi kolačiće radi funkcionalnosti i integracije s vanjskim sadržajima. Nastavljajući samo pristajete na tehnologiju kolačića, ali ne i na razmjenu osobnih podataka.