»Čedo« demokracije

Kada se proglase završni rezultati predsjedničkih izbora, tek tada sve je zapravo gotovo. No već u Milanović i Primoracizbornoj noći nakon »izlaznih anketa« u drugi plan padaju i svi protukandidati, svi izborni programi i sve dotadašnje ankete. Sve oči bivaju uprte u novoizabranoga predsjednika, i kurtoazno, u drugoga kandidata čiji evidentirani gubitak izbora potvrđuje pobjedu njegova suparnika.

U noći sa 12. na 13. siječnja iščezava poput snijega usred južine to da su hrvatski građani nanovo na predsjedničkim izborima (bili) primorani birati »manje zlo«, a znakovita je poruka koju šalju i oni koji iz dubokih moralnih razloga ne pristupaju izborima ili »križaju« listiće, uključujući i one koji su zbog nagomilanih razočaranja sreću odlučili potražiti otišavši iz domovine.

S obzirom na difamaciju pojedinih kandidata u prvom krugu, uključujući i kreiranje raspada iznutra u redovima tzv. desnice, i na kava-kampanju koja je šarala po ljevici s još nejasnom motivacijom, priča se najzad svela na dva slova. Mnogi katolički vjernici, koliko god računali u sučeljavanju uoči drugoga kruga izbora na predvidljive odgovore kad je riječ primjerice o pobačaju, morali su ostati zatečeni čuvši da se kandidat »lijevoga« SDP-a, pravnik po struci, protivio legalizaciji eutanazije, a kandidat »desnoga« HDZ-a i liječnik u tom pitanju izriče stajalište da on slijedi »pravo na izbor svakoga čovjeka«. Takve izjave i ponašanja mnoge su mogli učvrstiti u isticanim stajalištima u javnosti da vladajućima zapravo odgovara pozicija u kojoj jedna osoba iz iste grupacije dominira područjem izvršne i zakonodavne vlasti; da su izboriobojica kandidata, kao i stranke koje ih podupiru, previše slična; a nevjericu izaziva to da su obojica kandidata do drugoga kruga došla s teretom partijskih knjižica…

Do izbora je u raspravama bilo važno isticati kakav je kandidat dosad bio jer biralo se mahom po kriteriju čovjekove prošlosti i retoričke spretnosti u sadašnjosti, a odsad će biti važno kakav će čovjek novoizabrani predsjednik postati i što će od njega na kraju biti. Na neki način riječ je o demokratskom novorođenčetu, novom »izabraniku« hrvatskoga naroda. Taj potencijal novoizabranoga predsjednika, dakle ono što je još neviđeno, hrvatskim građanima paradoksalno postaje jedina nada jer je na mnogo toga u prošlosti i sadašnjosti teško osloniti se. Minimum koji se očekuje od »čeda s Pantovčaka« jest da ne će izdati domovinu i njezine ljude, da ne će osramotiti svoju zastavu, da ne će u skladu sa svojim ipak nemalim ovlastima Hrvatsku prepustiti grabeži iznutra i izvana te da će štititi život od začeća do naravne smrti i neprolazne vrjednote gdje god da se one ugrožavaju – jer bez života i vrjednota nema dugoročno ni društva, ni države, pa ni ustava.

Mnogo je toga tijekom predsjedničke kampanje dužnost objaviti, pogotovo kad je riječ o financiranju. I kandidati zasigurno računaju na sredstva, to jest na donacije. No nije sigurno koliko su svjesni da novoizabrani predsjednik pojedine države baštini i molitvu Crkve. Ta je služba toliko važna da je završila među molitvama obreda Muke Gospodnje, na Veliki petak, kada svećenik zaufano moli: »Svemogući vječni Bože, u tvojoj su ruci srca ljudi i prava hr zastavanaroda. Milostivo pogledaj na one što nama upravljaju: da se tvojim darom po svem svijetu učvrsti blagostanje naroda, siguran mir i sloboda vjere.«

Pred novoizabranim je predsjednikom petogodišnja budućnost u kojoj će zasigurno nastupiti mnogi događaji u kojima će moći potvrditi razlog svojega izabranja. No svaki čovjek zna da je u poslanju koje mu je darovano postojao ključan događaj međaš koji je mogao preusmjeriti osobnu povijest, a u slučaju predsjednika ta se povijest širi na budućnost čitave domovine. Crkva će, dakle vjernici, za novoga predsjednika moliti da barem u tom ključnom izboru koji će se tražiti od njega stane na ispravnu stranu. Kukavičluk je mnogima privlačan, ali od predsjednika se traži više: iznimna hrabrost da posluša glas svoje savjesti, koja je Božje svetište u čovjeku, vođen pritom općim dobrom. Za početak je možda dovoljna hrabrost odlučiti biti – slobodan čovjek.

Branimir Stanić
Glas Koncila

Sri, 12-02-2025, 19:13:09

Potpora

Svoju članarinu ili potporu za Portal HKV-a
možete uplatiti i skeniranjem koda.

Otvorite svoje mobilno bankarstvo i skenirajte kod. Unesite željeni novčani iznos. U opisu plaćanja navedite je li riječ o članarini ili donaciji za Portal HKV-a.

barkod hkv

Komentirajte

Zadnji komentari

Telefon

Radi dogovora o prilozima, Portal je moguće kontaktirati putem Davora Dijanovića, radnim danom od 17 do 19 sati na broj +385-95-909-7746.

AKT

Poveznice

Snalaženje

Kako se snaći?Svi članci na Portalu su smješteni ovisno o sadržaju po rubrikama. Njima se pristupa preko glavnoga izbornika na vrhu stranice. Ako se članci ne mogu tako naći, i tekst i slike na Portalu mogu se pretraživati i preko Googlea uz upit (upit treba upisati bez navodnika): „traženi_pojam site:hkv.hr".

Administriranje

Pretraži hkv.hr

Kontakti

KONTAKTI

Telefon

Telefon Tajništva
+385 (0)91/728-7044

Elektronička pošta Tajništva
Elektronička pošta Tajništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

 

Elektronička pošta UredništvaElektronička pošta Uredništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

Copyright © 2025 Portal Hrvatskoga kulturnog vijeća. Svi sadržaji na ovom Portalu mogu se slobodno preuzeti uz navođenje autora i izvora,
gdje je izvor ujedno formatiran i kao poveznica na izvorni članak na www.hkv.hr.
Joomla! je slobodan softver objavljen pod GNU Općom javnom licencom.

Naš portal rabi kolačiće radi funkcionalnosti i integracije s vanjskim sadržajima. Nastavljajući samo pristajete na tehnologiju kolačića, ali ne i na razmjenu osobnih podataka.