Tri protuteže

Dok se pozornost javnosti s pravom usredotočuje na velike događaje poput ratnih eskalacija na Bliskom istoku, na promjenu političke karte u zemljama Europske unije, u Hrvatskoj na čudne prijetnje koje se šire s kustićistoka, a u Crkvi na početak sinode koja će se baviti i nekim za nauk vrlo osjetljivim pitanjima, postoje događaji važnoga karaktera koji imaju golem potencijal nade, a tek se naoko čine manje važnima.

Baš početkom listopada bilo je nekoliko tih zbivanja koja, shvati li ih se ozbiljno, mogu postati protuteža ozračju straha i neizvjesnosti koji se šire i među vjernicima. Svi se ti događaji tiču glasovitih crkvenih ljudi koji se upravo ovih dana izvlače iz zaborava.

Istoga dana, igrom slučaja, u Zagrebu su se 1. listopada dogodile dvije promocije. Na Kaptolu je prikazan dokumentarni film o svećeniku kojega zovu Stepinčevim Šimunom Cirencem – Josipu Vranekoviću. Riječ je o krašićkom župniku koji ne samo da je u svakidašnjici bio desna ruka zatočenomu kardinalu Alojziju Stepincu, nego je pisao i dnevnike koji su postali jednim od temelja za utvrđivanje Stepinčeve svetosti. Malo pak dalje, u Donjem gradu, u prostorima Novinarskoga doma, predstavljena je knjiga o don Živku Kustiću, dugogodišnjem glavnom uredniku Glasa Koncila. I Kustić i Vraneković dio su života proveli kao suvremenici te su obojica iskusila represivni politički aparat iza kojega je sve vrijeme zapravo dobrim dijelom stajala i velikosrpska ideologija. Župnik Vraneković umro je na glasu svetosti 1964., ostavivši iza sebe neprocjenjivu pisanu baštinu u obliku dnevnika, a nekako u to vrijeme Kustić se počeo afirmirati kao pisac koji je bitno utjecao na život Crkve u Hrvata i na hrvatsko društvo. Upravo ta dvojica svećenika pokazuju da svako vrijeme ima svojega pisca čije stvaralaštvo može osvjetlati obraz čitavoga naroda i biti mu putokaz čak i u budućnosti. Vranekovićevi će dnevnici biti umnogome ključni i za željeni postupak Stepinčeva proglašenja svetim, kada jednoga dana pred cijelim svijetom zablista ne samo Stepinčev značaj, nego i žrtva koju je podnosio zajedno sa svojim vjernim narodom. Zato je, u doba kada ne jenjavaju podmetanja protivnika Stepinčeve kanonizacije, važna svijest o velikoj ulozi župnika Vranekovića kao krunskoga svjedoka svetačkoga života hrvatskoga blaženoga kardinala. Važan je u sličnom smislu i Kustić jer, kako se čulo na predstavljanju knjige, on je utvrđivanjem naroda u vjeri, to jest inkulturiranjem vjere u narod, uvelike potaknuo da se počnu širiti pukotine kroz koje su se mogle širiti tolerancija i sloboda.

I danas, u doba kada će na vjetrometini novih zbivanja narodi opstati u mjeri u kojoj su ukorijenjeni u kršćanske vrjednote, Kustićeva će baština zacijelo biti blagotvoran lijek ne samo kad je riječ o udarima s istoka.

Treći, i nikako manje važan događaj, tiče se beatifikacije bosonoge karmelićanke Ane od Isusa (1545. – 1621.), koju je vatikanpapa Franjo blaženom proglasio posljednje rujanske nedjelje. Riječ je o redovnici kojoj je bila povjerena zadaća osobno prikupiti rukopise sv. Terezije od Isusa, poznatije u narodu kao Terezije Avilske, nakon njezine smrti. Zasigurno je i to pridonijelo da se Crkvom na svim kontinentima čudesno proširio obnoviteljski duh sv. Terezije. U doba novih sinodskih previranja u Crkvi mnogo će značiti da je u početak završnih zasjedanja sinode na neki način uvela beatifikacija redovnice koja je zbog vjernosti crkvenomu nauku i baštini sv. Terezije čak tri godine bila zatočena u ćeliji, i to po odluci crkvenih ljudi iz svojega okruženja. Bl. Ana od Isusa izdržala je kaznu te kasnije pridonijela da se Crkvom širi autentičan karmelski duh, sve do – opet znakovito – Bruxellesa u kojem je i preminula. I njezina je beatifikacija, poput Stepinčeve, nekoliko stoljeća bila u čekaonici. Ponovno se pokazuje da se sveti i blaženi proglašavaju kad je to najpotrebnije Crkvi.

Branimir Stanić
Glas Koncila

Uto, 11-02-2025, 06:02:24

Potpora

Svoju članarinu ili potporu za Portal HKV-a
možete uplatiti i skeniranjem koda.

Otvorite svoje mobilno bankarstvo i skenirajte kod. Unesite željeni novčani iznos. U opisu plaćanja navedite je li riječ o članarini ili donaciji za Portal HKV-a.

barkod hkv

Komentirajte

Zadnji komentari

Telefon

Radi dogovora o prilozima, Portal je moguće kontaktirati putem Davora Dijanovića, radnim danom od 17 do 19 sati na broj +385-95-909-7746.

AKT

Poveznice

Snalaženje

Kako se snaći?Svi članci na Portalu su smješteni ovisno o sadržaju po rubrikama. Njima se pristupa preko glavnoga izbornika na vrhu stranice. Ako se članci ne mogu tako naći, i tekst i slike na Portalu mogu se pretraživati i preko Googlea uz upit (upit treba upisati bez navodnika): „traženi_pojam site:hkv.hr".

Administriranje

Pretraži hkv.hr

Kontakti

KONTAKTI

Telefon

Telefon Tajništva
+385 (0)91/728-7044

Elektronička pošta Tajništva
Elektronička pošta Tajništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

 

Elektronička pošta UredništvaElektronička pošta Uredništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

Copyright © 2025 Portal Hrvatskoga kulturnog vijeća. Svi sadržaji na ovom Portalu mogu se slobodno preuzeti uz navođenje autora i izvora,
gdje je izvor ujedno formatiran i kao poveznica na izvorni članak na www.hkv.hr.
Joomla! je slobodan softver objavljen pod GNU Općom javnom licencom.

Naš portal rabi kolačiće radi funkcionalnosti i integracije s vanjskim sadržajima. Nastavljajući samo pristajete na tehnologiju kolačića, ali ne i na razmjenu osobnih podataka.