Pred apokaliptičnim udarom ratnih katastrofa ili pod obradom velikih promidžbenih operacija?

Pratite li vijesti, zasigurno ste primijetili da su ovih dana nad nama najmanje tri velike katastrofe. S neba nas udara ‘Zeus‘. Navodno najviše tuče po jugu Španjolske i Italije. Ali ne bi Hrvati bili Hrvati da se nisu pogurali barem u odvojak toga nebeskog udara. Sa sjeveroistoka se na zemaljski udar duž cijele istočne granice NATO-a sprema Vladimir Putin. Pa je i general Micael Bydén, šef Glavnog stožera švedske vojske, u iščekivanju punopravnog članstva u NATO-u upozorio Šveđane da se mentalno pripreme za mogući rat jer je ‘ruski rat protiv Ukrajine samo jedan korak, ali ne i kraj priče‘.

Slična je upozorenja odaslao i švedski ministar obrane, ali i visoki civilni i vojni dužnosnici NATO-a, vladini i vojni dužnosnici UK-a, Njemačke, Poljske, Nizozemske… Istodobno na jugoistočnom prilazu Europi, na Bliskom istoku, Zapad posljednjih mjeseci sa zemlje, iz vode i zraka napadaju različite, mahom proiranske islamističke grupe i milicije. A nakon napada na američku bazu u Jordanu, pri čemu je ubijeno troje američkih vojnika, mediji nastoje riješiti dvojbu: hoće li sukobom između Irana i SAD-a početi treći svjetski rat? Ili je već počeo? Pa jesmo li zbilja pred apokaliptičnim udarom velikih prirodnih i ratnih katastrofa? Ili smo samo pod obradom velikih promidžbenih operacija?

Povratak u grubu prošlost

‘Zeus‘ je najlakše riješiti. Kao da je izgubio snagu i uvjerljivost dok je preko Sredozemlja putovao do južne Europe…. Taj najavljivani toplinski udar koji će nas navodno spržiti (na minus pet stupnjeva ujutro), a preživjele dokrajčiti lijepi sunčani dani, malokoga više može impresionirati. Uostalom, epoha ultrazelenoga globalizma, koja je štitila svemir od čovjeka i krava, primiče se kraju – nakon što se pokazala geopolitički i ekonomski neodrživom. Iz izmišljene budućnosti vraćamo se u prizemnu i grubu prošlost u kojoj se povijest ispisuje ratovima.

No jesmo li baš na rubu rata s Rusijom? General Valdemaras Rupšys, glavni zapovjednik litavske vojske, stavio je u realne okvire seriju dramatičnih upozorenja s najviših adresa NATO-a i država članica. Pomalo ljutit što NATO-ovi nato vojnicisaveznici udaljeni od granice s Rusijom dižu ratne tenzije, šef litavske vojske ustvrdio je kako ruske snage ‘zasad nisu akutna prijetnja‘, ali i upozorio: ‘Ako se Rusija ne zaustavi u Ukrajini, baltičke države mogle bi biti sljedeće na redu.‘ Dodamo li tomu da je upravo ovih dana počela NATO-ova najveća vojna vježba od završetka hladnog rata, ‘Steadfast Defender 2024‘ (‘Nepokolebljivi branitelj‘), koja će trajati do svibnja i čiji je cilj pokazivanje transatlantskoga jedinstva u obrani Europe (od Rusije), dobivamo okvir za iščitavanje dramatičnih upozorenja o ruskoj ratnoj prijetnji. Ona su kratkoročno psihološka potpora NATO-ovoj vojnoj vježbi, a na dulji rok priprema Europe za novu, ojačanu obrambenu politiku prema Rusiji koja podrazumijeva jačanje nacionalnih vojski i novi zamah vojne industrije.

Buduće granice europske obrane trasiraju se pak preko nove mreže plinovoda i prometnih koridora koji će interno povezati tzv. novu (postkomunističku) Europu i povezati je s tzv. starom Europom te istodobno dokinuti njezinu ovisnost o ruskom plinu. To su koridori uz koje će oni koji planiraju budućnost vezati dugoročne poslovne planove. A u toj novoj obrambenoj koncepciji stratešku važnost i razvojnu priliku dobivaju hrvatski LNG terminal na Krku i na njega vezana mreža budućih plinovoda (uključujući dalmatinske kao i bosanskohercegovačke interkonekcije) koji će u perspektivi energetski povezivati Jadran i Baltik, kao i mreža novih prometnih koridora (uključujući koridor Vc) koji će taj prostor povezivati prometno. Upozorenja o opasnosti od ruskog napada u tom su kontekstu u službi mentalne pripreme stanovništva, upozorenje o tome što bi se moglo dogoditi ako se opasnost ne shvati ozbiljno.

Razumljivo podizanje tenzija

A izravni rat između Irana i SAD-a kao uvod u treći svjetski rat? Pa oni još od 7. listopada, od napada Hamasa na hamassIzrael, pokazuju koliko izravan međusobni rat žele izbjeći. I kad je SAD odmah zanijekao uključenost Irana u Hamasov napad, i kad je Iran obuzdavanjem Hezbolaha spriječio totalni rat protiv Izraela, i kad je SAD upozorio Teheran da ISIS priprema teroristički napad u Kermanu (Iran)...

Umjesto velikoga, potencijalno nuklearnog rata SAD i Iran već ratuju dronovima i/ili uz pomoć svojih saveznika i eksponenata. Ni treća velika katastrofa dakle nije izgledna. Ali itekako je razumljivo podizanje tenzija u bitci za kontrolu nad Bliskim istokom i pomorskim opskrbnim pravcima.

Višnja Starešina
Lider

Sub, 13-07-2024, 14:27:47

Potpora

Svoju članarinu ili potporu za Portal HKV-a
možete uplatiti i skeniranjem koda.

Otvorite svoje mobilno bankarstvo i skenirajte kod. Unesite željeni novčani iznos. U opisu plaćanja navedite je li riječ o članarini ili donaciji za Portal HKV-a.

barkod hkv

Komentirajte

Zadnji komentari

Telefon

Radi dogovora o prilozima, Portal je moguće kontaktirati putem Davora Dijanovića, radnim danom od 17 do 19 sati na broj +385-95-909-7746.

AKT

Poveznice

Snalaženje

Kako se snaći?Svi članci na Portalu su smješteni ovisno o sadržaju po rubrikama. Njima se pristupa preko glavnoga izbornika na vrhu stranice. Ako se članci ne mogu tako naći, i tekst i slike na Portalu mogu se pretraživati i preko Googlea uz upit (upit treba upisati bez navodnika): „traženi_pojam site:hkv.hr".

Administriranje

Pretraži hkv.hr

Kontakti

KONTAKTI

Telefon

Telefon Tajništva
+385 (0)91/728-7044

Elektronička pošta Tajništva
Elektronička pošta Tajništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

 

Elektronička pošta UredništvaElektronička pošta Uredništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

Copyright © 2024 Portal Hrvatskoga kulturnog vijeća. Svi sadržaji na ovom Portalu mogu se slobodno preuzeti uz navođenje autora i izvora,
gdje je izvor ujedno formatiran i kao poveznica na izvorni članak na www.hkv.hr.
Joomla! je slobodan softver objavljen pod GNU Općom javnom licencom.

Naš portal rabi kolačiće radi funkcionalnosti i integracije s vanjskim sadržajima. Nastavljajući samo pristajete na tehnologiju kolačića, ali ne i na razmjenu osobnih podataka.