Strateško isključivanje seoskih obitelji

Višednevnim prosvjedima hrvatskih poljoprivrednika na hrvatskom istoku svratila se pozornost na ozbiljne probleme onih koji žive od stočarstva i ratarstva. Izazvani prijepornim mjerama koje je vlast donijela nakon mahom sporadične pojave afričke svinjske kuge, ponovno su na vidjelo došli poraz državne politike prema svinjogojcihrvatskomu selu i brojne propuštene šanse jer metoda kojom su se dosad rješavali problemi seljaka još nije postigla strateške uspjehe. Štoviše, ta metoda isplaćivanja raznih proračunskih poticaja nije bila razmjerno učinkovita u zaustavljanju odljeva stanovništva i nije se odrazila na vraćanje života na hrvatsko selo, a ponekad je čak i više uspjeha pokazala u koruptivnim radnjama za koje se već vode neki sudski procesi. Slično se sada događa i s novim odštetama. Lik države kao mecene koji u zamjenu za »eutanazirano« grlo stoke šakom i kapom plaća odštetu poljoprivrednicima (gotovo da se i ne govori o visinama iznosa odšteta koji su završili na računima velikih igrača) groteskan je prikaz novovjekoga feudalca koji umjesto da potiče na rad i na pravednu plaću, umjesto da samoinicijativno suzbija korupciju i afirmira pravila poštene igre, šalje poruku da novca ima u izobilju i da se zadovoljstvo seljaka može kupiti.

Poticaji i naknade mogu donekle ublaži-ti krizu seoskih gospodarstava, no istinsko je zadovoljstvo hrvatsko-ga seljaka uvijek bilo u radu i u životu koji se temelji na uživanju plodova svojega rada.

Najlakše je u novonastaloj krizi ozbiljne probleme gurnuti u dnevno-politički tor pa proglasiti da iza prosvjeda seljaka stoji oporba ili oporbi jednostavno reći da podupire prosvjede. Igra oko toga tko koga ucjenjuje i gdje će se održati sastanak vladajućih i prosvjednika – uz neki traktor ili za lakiranim stolom u Zagrebu – posve je predvidiva. Sve to prate i metode stvaranja razdora između predstavnika seoskih udruženja i difamiranja glasnih prosvjednika, kao i forsiranje medijskih slika prljavih životinjskih nastamba i usmrćenih životinja – što u široj javnosti smanjuje empatiju prema seljacima i problemima sela uopće.

Unatoč tomu što novca za dijeljenje nikad nije bilo više, razdor je prisutan, nezadovoljstvo seljaka raste, a život se na hrvatsko selo ne vraća. Zašto je tako upućenima je poznato već više godina. Glavna je pogrješka (bolje rečeno: grijeh) svih politika to što su se mjere koje su s državne razine dolazile prema hrvatskomu selu usredotočile mahom na financijske poticaje od kojih su najviše koristi imale velike tvrtke i prehrambeni kombinati (npr. slučaj Agrokor), a da Slavonijase pri-tom nije osnaživala ključna stanica seoskoga društva – obitelj. Iako mnoga ruralna područja na području EU-a bilježe pad stanovništva, porazno je to što su prema službenim europskim statistikama u razdoblju 2015. – 2020. ruralne regije s najvećim stopama depopulacije bile upravo hrvatske regije Vukovarsko-srijemske i Požeško-slavonske županije.

Sudeći i po nedavno objavljenim zaključcima Vijeća Europske unije, promjena u pogledu osnaživanja obitelji na ruralnim područjima nema. Kada su 24. studenoga u Vijeću donijeli Zaključke o europskoj strategiji za razvoj sela do 2040. godine (donesenoj još 2021.) u odužem dokumentu ni na jednom mjestu nisu spomenuli obitelj, roditelje, djecu – kao da europska sela nastanjuju samo pojedinci, polja, farme, digitalne i zelene tehnologije prema kojima je čitava strategija i usredotočena. Uz takvu europsku politiku koja isključuje osnaživanje obitelji, teško se i hrvatske vlasti mogu drugačije postaviti. A moralo bi biti suprotno jer prema podatcima demografa sve hrvatske županije u proteklih deset godina bile su suočene s velikim smanjenjem populacije, dok vrišti podatak da je u istom razdoblju zatvoreno više od stotinu područnih škola, pogotovo na selima. Federacija katoličkih obiteljskih udruženja u Europi (FAFCE) još je 2021. objavila odličan dokument za osnaživanje sela diljem Europe koje bi išlo preko obitelji, no to je, očito ne slučajno, prošlo bez odjeka. Stoga je pravo pitanje žele li vlasti doista vratiti život na hrvatsko selo i osnažiti seljake ili ih samo još neko vrijeme trpjeti, strpljivo čekajući dok poticaje ne počnu isplaćivati – same sebi.

Branimir Stanić
Glas Koncila

Pon, 15-07-2024, 01:57:17

Potpora

Svoju članarinu ili potporu za Portal HKV-a
možete uplatiti i skeniranjem koda.

Otvorite svoje mobilno bankarstvo i skenirajte kod. Unesite željeni novčani iznos. U opisu plaćanja navedite je li riječ o članarini ili donaciji za Portal HKV-a.

barkod hkv

Komentirajte

Zadnji komentari

Telefon

Radi dogovora o prilozima, Portal je moguće kontaktirati putem Davora Dijanovića, radnim danom od 17 do 19 sati na broj +385-95-909-7746.

AKT

Poveznice

Snalaženje

Kako se snaći?Svi članci na Portalu su smješteni ovisno o sadržaju po rubrikama. Njima se pristupa preko glavnoga izbornika na vrhu stranice. Ako se članci ne mogu tako naći, i tekst i slike na Portalu mogu se pretraživati i preko Googlea uz upit (upit treba upisati bez navodnika): „traženi_pojam site:hkv.hr".

Administriranje

Pretraži hkv.hr

Kontakti

KONTAKTI

Telefon

Telefon Tajništva
+385 (0)91/728-7044

Elektronička pošta Tajništva
Elektronička pošta Tajništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

 

Elektronička pošta UredništvaElektronička pošta Uredništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

Copyright © 2024 Portal Hrvatskoga kulturnog vijeća. Svi sadržaji na ovom Portalu mogu se slobodno preuzeti uz navođenje autora i izvora,
gdje je izvor ujedno formatiran i kao poveznica na izvorni članak na www.hkv.hr.
Joomla! je slobodan softver objavljen pod GNU Općom javnom licencom.

Naš portal rabi kolačiće radi funkcionalnosti i integracije s vanjskim sadržajima. Nastavljajući samo pristajete na tehnologiju kolačića, ali ne i na razmjenu osobnih podataka.