Stručnjaci pozdravili demografske smjernice Svjetskoga saveza mladih Hrvatska

Bolje institucionalno pozicioniranje demografske politike, snažnija državna zaštita obitelji, demografijapoboljšanje radnoga položaja mladih, rješavanje stambenoga pitanja mladih obitelji, stvaranje poticajne okoline za povratak iseljenika i uspostavljanje migracijske politike – šest je smjernica za demografsku revitalizaciju koje su na okruglom stolu »Quo vadis, demografija?«, održanu u sklopu projekta »Mreža 2050 – Demografija, od izazova do odgovora« u utorak 11. srpnja u Matici hrvatskoj u Zagrebu, iznijeli predstavnici udruge Svjetski savez mladih Hrvatska. O preliminarnim rezultatima analize društvenoga utjecaja smjernica uz predsjednicu SSMH-a Matiju Boras te voditelja projekta Ivana Majstorića na Svjetski su dan stanovništva raspravljali i izv. prof. dr. Marin Strmota sa zagrebačkoga Ekonomskoga fakulteta te doc. dr. Stjepan Šterc s Fakulteta hrvatskih studija Sveučilišta u Zagrebu. Dvojica demografa svojski su poduprla prijedloge sadržane u smjernicama, ali i pred auditorijem, iz kojega su vidno izostali predstavnici i vlasti i oporbe, razjasnila ozbiljne političke i ideološke zaprjeke njihovu ostvarenju.

Danski model dječjega doplatka i irski model stambenoga zbrinjavanja

Dr. Strmota rekao je da su zakoni koji utječu na demografsku politiku doslovce razbacani po tijelima državne uprave te se od državnih tijela lišenih zakonskih alata ne mogu očekivati demografski pomaci. Stoga je nužnim procijenio sabiranje demografskih pitanja pod nadležnost jednoga potpredsjednika Vlade koji bi bio nadređen ministrima prema stanizraelskom modelu. Govoreći o državnoj zaštiti obitelji, Strmota je podsjetio da su se demografske mjere posljednjih desetljeća uglavnom svodile na financijske potpore obiteljima, pri čemu proračunska osnovica prema kojoj se izračunavaju nije povećana čak 20 godina. Kao primjer mjere ugrožene takvom zastarjelošću temelja socijalne politike naveo je dječji doplatak. »Od 590 000 djece u Hrvatskoj i uz ovako je nisku proračunsku osnovicu doplatkom obuhvaćeno njih 42 posto, što pokazuje zabrinjavajuće nisku financijsku moć obitelji s djecom«, rekao je.

Strmota je ukratko predstavio i danski model državnih naknada za djecu koji rješava problem potpunoga »ispadanja« iz mjere s kojim se roditelji često suoče nakon minimalnoga povećanja plaće. Podsjetivši potom na izrabljivanje studentskih ugovora na tržištu rada, kao najvažniju točku demografske politike istaknuo je stambeno pitanje, čije rješenje ne vidi u poticanoj stanogradnji, nego u irskom modelu javnoga stambenoga zbrinjavanja. »Nakon trećega djeteta roditelji dobivaju mogućnost stanovanja u javno financiranom smještaju uz nisku participaciju, a stan postaje trajnim nasljedstvom koje se ne može prodati.«

Stihijska imigracija i zanemarivanje emigracije

U svojem je obraćanju Majstorić kritizirao neaktivnost Vladina Vijeća za demografsku revitalizaciju, a dr. Šterc i medijsko marginaliziranje demografskih tema, pogotovo u svjetlu najnovijih statističkih podataka. »Hrvatska u dvije Iseljavanje RHgodine prirodno izgubi više nego što je brojnost stanovništva Ličko-senjske županije… Prošlo je sedam godina mandata Vlade, a mi nemamo demografsku ni imigracijsku strategiju, nego stihijsku imigraciju koju vode poslodavci i MUP bez ikakve koncepcije u kolikoj će mjeri nova radna snaga sudjelovati u revitalizaciji Hrvatske.«

Upozorivši da se pozitivna migracijska bilanca nakon 2021. uopće ne odražava na prirodni rast stanovništva, Šterc je upozorio i na manjkavost politike povratka hrvatskih iseljenika. »Nema povratka hrvatskih iseljenika bez njihovih investicija u Hrvatsku… Hrvatsko iseljeništvo najvažniji je potencijal demografske i ekonomske revitalizacije.« Razlog za tako nezavidno stanje demografske politike Strmota je prepoznao u kontinuiranom pogoršavanju hrvatskih političkih kadrova, a za izlazak iz njega Šterc je predložio usvajanje irskoga modela politike prema iseljeništvu, mađarskoga modela populacijske politike koji kreditnim i stambenim rješenjima potiče stupanje mladih u brak te slovenskoga modela poticanja raspodjele stanovništva poreznim rasterećenjima.

Lom vrijednosnoga sustava vodi u demografsku destrukciju

Na pitanje Glasa Koncila može li se uopće poticati demografska revitalizacija uz obezvrjeđivanje mnogobrojnih obitelji kakvo je rašireno u javnosti osobito nakon ukidanja mjere roditelj odgojitelj, Šterc je odgovorio: »Ako polomimo vrijednosni sustav zbog interesne ideologije, napravili smo temelje za novu depopulaciju i demografsku destrukciju.« Strmota se na nj nadovezao sažimljući golemu demografsku odgovornost vjerskih zajednica u dvije točke: poboljšanje odnosa prema mladima i pokazivanje vlastitim primjerom da »nije zadrto govoriti o obitelji i djeci«. Koliko će pak demografski vapaji doprijeti do donositelja odluka, vidjet će se nažalost tek u idućoj »superizbornoj« godini, složni su stručnjaci.

Luka Tripalo
Glas Koncila

Sri, 21-02-2024, 06:25:04

Potpora

Svoju članarinu ili potporu za Portal HKV-a
možete uplatiti i skeniranjem koda.

Otvorite svoje mobilno bankarstvo i skenirajte kod. Unesite željeni novčani iznos. U opisu plaćanja navedite je li riječ o članarini ili donaciji za Portal HKV-a.

barkod hkv

Komentirajte

Zadnji komentari

Telefon

Radi dogovora o prilozima, Portal je moguće kontaktirati putem Davora Dijanovića, radnim danom od 17 do 19 sati na broj +385-95-909-7746.

Poveznice

Snalaženje

Kako se snaći?Svi članci na Portalu su smješteni ovisno o sadržaju po rubrikama. Njima se pristupa preko glavnoga izbornika na vrhu stranice. Ako se članci ne mogu tako naći, i tekst i slike na Portalu mogu se pretraživati i preko Googlea uz upit (upit treba upisati bez navodnika): „traženi_pojam site:hkv.hr".

Administriranje

Pretraži hkv.hr

Kontakti

KONTAKTI

Telefon

Telefon Tajništva
+385 (0)91/728-7044

Elektronička pošta Tajništva
Elektronička pošta Tajništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

 

Elektronička pošta UredništvaElektronička pošta Uredništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

Copyright © 2024 Portal Hrvatskoga kulturnog vijeća. Svi sadržaji na ovom Portalu mogu se slobodno preuzeti uz navođenje autora i izvora,
gdje je izvor ujedno formatiran i kao poveznica na izvorni članak na www.hkv.hr.
Joomla! je slobodan softver objavljen pod GNU Općom javnom licencom.

Naš portal rabi kolačiće radi funkcionalnosti i integracije s vanjskim sadržajima. Nastavljajući samo pristajete na tehnologiju kolačića, ali ne i na razmjenu osobnih podataka.