Uz neprofitne investicijske projekte cijena stambenoga kvadrata može se – prepoloviti

Sve većemu broju stanovnika u Hrvatskoj teško je osigurati priuštivo stambeno rješenje zbog ekonomskih problema, a trend rasta cijena nekretnina dodatno su ubrzali pandemija, inflacija, stagnirajuće plaće… Država upravo u ovom mjesecu ponovno po osmi, a kako je najavljeno i posljednji put raspisuje natječaj kojim će se subvencionirati stambeni krediti za mlade obitelji, a već je najavljena nova mjera financiranja cijena najma stanova. Je li to ispravan put stambene politike, prikladan način da se pomogne obiteljima da lakše dođu do stana ili se time dodatno povisuju ionako visoke cijene stambenih kvadrata i najma? No činjenica jest da je stambena politika u Hrvatskoj dovela do situacije u kojoj znatan dio obitelji ne može sebi priuštiti vlastiti dom, a oni koji su to uspjeli troše velik dio svojih prihoda upravo na to.

Branko Kincl

Akademik Branko Kincl, arhitekt i profesor

Stanovanje treba biti na prvom mjestu brige politike

Stoga se nameće pitanje zašto stambena politika ne gleda i ne uzima u obzir status hrvatskih građana i kamo je u svemu tome nestao u europskim zemljama poznati pojam socijalnoga stanovanja – priuštivi stan, koji podrazumijeva da se smještaj pruža po realnim cijenama, što u pravilu znači ispod tržišnih, i koji se dodjeljuje prema određenim pravilima.

O tome smo razgovarali s akademikom Brankom Kinclom, umirovljenim profesorom emeritusom Arhitektonskoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu.

Osvrćući se na sadašnje mjere Vlade o subvencioniranju stambenih kredita, rekao je da su one rezervirane za određeni dio populacije koja ima više prihode. »Te se mjere ne mogu primijeniti na stanovništvo u cjelini jer je četvrtina stanovnika u Hrvatskoj na rubu siromaštva, što se vidi iz plaća i udjela cijena mjesečnih troškova života. Imajući te podatke u vidu, i državnoj i lokalnoj vlasti trebalo bi biti jasno da socijalni problemi vezani uz egzistencijalne potrebe, kao što su stanovanje, prehrana i zdravstvo, trebaju biti na prvom mjestu njihove brige i upravljanja«, rekao je akademik Kincl.

Sve te mjere utemeljene su na principu liberalnoga tržišta i to je glavni razlog tako visoke cijene stana koju čine: zbroj cijena građenja, bankarskih kredita i ostalih usluga vezanih za tržišno poslovanje u koje je ugrađena visoka profitna stopa, a akademik Kincl kaže da nigdje u svijetu nije vidio da se liberalnim tržišnim gospodarenjem može riješiti pitanje stanovanja. »Iako je jasno da je danas u vrijeme nemilosrdnoga tržišta sve orijentirano prema zaradi i određenomu natjecanju, kada je riječ o stanovanju – koje je egzistencijalna potreba – taj tržišni aspekt u sebi mora sadržavati socijalno-tržišne vrijednosti koje proizlaze ne samo iz naših običaja života i koncepata koji su eminentno oslonjeni na iskustvo obitelji, nego se oni danas moraju oslanjati i na Europsku stambenu povelju. Ona kaže da svakomu građaninu Europe mora biti moguće realizirati tzv. priuštivi stan i u tome mu država mora biti na pomoći ako to sam ne može realizirati. Ako bismo to povezali s našim sustavom, svakoj bi socijalnoj službi trebalo biti jasno što joj je činiti, a državi bi trebalo biti jasno kakvu socijalnu službu treba organizirati u domeni stambene politike da bi se to moglo realizirati.«

Do brze promjene stanja ne možemo doći

Zazivajući mjere socijalnoga stanovanja, koje bi dovele do toga da se prodajna cijena stambenoga kvadrata približi cijeni proizvodnje, čime bi se onemogućila izopačenost stvorena liberalnim tržištem, akademik Branko Kincl kaže da za to treba vremena. »Gledajući naše današnje stanje, mi do brze promjene stanja ne možemo doći jer treba najprije organizirati službe i dokumentaciju o stanovanju te ostale sudionike u procesu izgradnje stanova, a onda prići realizaciji. Kada je riječ o pitanjima socijalne intervencije ili pomoći u financijskom smislu, ta stavka mora naći svoje mjesto u proračunima. Stalnim opijanjem globalizacijom i uspjehom na međunarodnom planu u Hrvatskoj imam dojam da zaboravljamo na te naše lokalne probleme koji su vezani za život ljudi, jer uostalom – država postoji radi ljudi, a ne, kako se često čovjeku čini, da je obrnuto.«

vlasništvo

Investitori stanova i studentski centri

U Hrvatskoj takav model socijalnoga stanovanja ne postoji. Naš sugovornik, koji je upoznat s nizom mjera socijalnoga stanovanja u europskim zemljama, objasnio je kako se može realizirati takva socijalna dimenzija. »To se ponajprije realizira kroz dva aspekta: jedan su neprofitne organizacije, poput zaklada, udruga i drugih uključenih u izgradnju stanova koje grade projekte za poznatoga korisnika i za optimalnu cijenu. Neprofitna organizacija traži za svoj projekt najpovoljnijega, uključujući i što jeftinijega izvođača, te bez profita gradi stanove. Ako ostvari višak sredstava, obvezna je zakonom upotrijebiti ga u sljedećoj takvoj građevinskoj aktivnosti. Tržište u tom slučaju utječe na cijenu najpovoljnijom i najnižom ponudom. Takve neprofitne investicijske projekte obično prati i država i lokalna zajednica na način da ih oslobodi niza davanja, pa se tako za minimalnu cijenu ili posve besplatno dobivaju zemljišta, izvodi se kompletna komunalna i prometna infrastruktura, uređuje okoliš. Na taj način, pokazali su određeni proračuni, cijena stambenoga kvadrata može se – prepoloviti. Drugi način ‘kontroliranja’ cijene kvadrata stana jest model u kojem se izgradnjom gradskih stanova i iznajmljivanjem gradske strukture vodi politika kojom drže cijenu najma stana na način da da ne postaju roba na tržištu bez bilo kakvih ograničenja, nego se plaćanjem najma može i dugoročno otplatiti stan i tako prijeći u privatno vlasništvo.«

Iznio je i primjere kako se to realizira u nekim zemljama koje imaju velik fond socijalnih stanova. Tako je u Finskoj najveći investitor stanova za mlade neprofitna udruga Studentski centar. Grad Beč, gradeći gradske stanove već od vremena nakon Prvoga svjetskoga rata, osnovao je fond od blizu 300 tisuća gradskih stanova različite tipologije i suvremenoga arhitektonskoga izričaja koje lokalna zajednica po financijski prihvatljivoj cijeni daje u najam. U Nizozemskoj pak dugi niz godina, zahvaljujući bazi podataka o socioekonomskom stanju svakoga domaćinstva na razini države, uspostavljeno je pravilo da oni s nižim primanjima dobivaju povoljnije kredite na duži rok otplate, a onima s visokim primanjima ne izlazi se ususret i ne mogu dobiti takve kredite za stambenu izgradnju.

Za stanovanje ne više od 30 % prihoda

Bez datoteka o socioekonomskom statusu obitelji (koji se sastoji od niza podataka kao što su mjesečna primanja, vlasništvo nad drugim nepokretnim i pokretnim vrijednostima, broj i struktura članova obitelji, što sve čini financijski potencijal domaćinstva) socijalna politika stanovanja ne može se efikasno i pravedno primijeniti, uvjeren je akademik Kincl. Istaknuo je da treba u skladu s popisom stanovništva izraditi socioekonomsko stanje svakoga domaćinstva.

»Na taj bi način – znajući socioekonomske mogućnosti svakoga domaćinstva – socijalna služba mogla postaviti koncept realizacije stana: od samostalne izgradnje kuća do kuća u nizu ili višestambenih zgrada i onda bi se preko najma ili kupnje ostvarila mogućnost ili pravo na priuštiv stan. Na to se treba nasloniti kriterij da svako domaćinstvo ne bi trebalo više od 30 posto od ukupnoga iznosa ostvarenih mjesečnih prihoda potrošiti za stanovanje, najam ili otplatu kredita. Nadalje, ni u kojem slučaju ne bi se trebalo dopuštati da se ljudi naseljavaju i stambeno pitanje rješavaju neadekvatnim stanovima u odnosu na broj članova kućanstva, posebice kada je riječ o djeci«, kaže akademik Kincl.

velika obitelj

Europska konfederacija velikih obitelji: Europa i lokalne vlasti ne čine dovoljno

»Europa i lokalne vlasti ne čine dovoljno kako bi održale životno okruženje za obitelji, u kojem će mladi ljudi moći graditi vlastitu budućnost, ali se nadamo da će se uz Europsku mrežu obiteljski i prijateljski nastrojenih općina razviti nova kultura potpore. Posjedovanje kuće odgovarajuće veličine ključni je faktor za rađanje djece. Stoga potpora stambenomu zbrinjavanju obitelji s djecom i mladih parova koji planiraju imati djecu treba biti veliki prioritet«, poručili su iz Europske konfederacije velikih obitelji (ELFAC).

U malom istraživanju koje su proveli u 13 općina u Italiji, Poljskoj i Portugalu – a preliminarno su ih iznijeli za Glas Koncila – pokazalo se da je u njih šest postojala mogućnost pružanja socijalnoga stanovanja. Potvrdili su da je stanovanje velik problem za velike obitelji, koje su često prisiljene živjeti u prenapučenim kućama ili stanovima zbog visokih cijena i nedostatka mjesta, odnosno kuća i stanova za veća kućanstva. »Europska konfederacija velikih obitelji i druge udruge velikih obitelji pokušavaju podsjetiti vlade različitih država da velike obitelji postoje i da im je potrebna potpora čak i ako nemaju vrlo niske prihode jer je teško pronaći mjesto za stanovanje pogodno za život po dobrim cijenama za velika kućanstva«, rekla je predsjednica ELFAC-a Maria Regina Maroncelli Florio.

Zastupaju stajalište da prilikom izgradnje zgrada za stanovanje određeni broj treba rezervirati za višečlane obitelji jer se sada stanovi uglavnom grade kao jednosobni ili dvosobni smještaji, što je premaleno za veće obitelji. ELFAC također često ističe da pri određivanju kriterija za dodjelu socijalnoga stanovanja treba voditi računa o broju članova obitelji.

Kao primjere razvojne politike predsjednica ELFAC-a istaknula je Italiju i Mađarsku. »U nekim dijelovima Europe, kao u Italiji u Trentinu, nastoji se pomoći mladima da napuste obiteljski dom i imaju vlastiti. Postoji nekoliko projekata zajedničkoga stanovanja u kojima su obitelji s djecom pozvane živjeti besplatno na razdoblje od tri do četiri godine u kućama koje su osigurale općine, tako da djeca iz obitelji mogu pomoći u dostizanju potrebnoga broja djece kako bi usluge kao što su vrtić ili lokalna škola ostale otvorene. Vrlo dobra stambena politika postavljena je u Mađarskoj, gdje bračnim parovima rođenjem trećega djeteta može doći do ukidanja hipoteke«, rekla je predsjednica ELFAC-a.

Ivan Tašev
Glas Koncila

Sri, 21-02-2024, 21:34:25

Potpora

Svoju članarinu ili potporu za Portal HKV-a
možete uplatiti i skeniranjem koda.

Otvorite svoje mobilno bankarstvo i skenirajte kod. Unesite željeni novčani iznos. U opisu plaćanja navedite je li riječ o članarini ili donaciji za Portal HKV-a.

barkod hkv

Komentirajte

Zadnji komentari

Telefon

Radi dogovora o prilozima, Portal je moguće kontaktirati putem Davora Dijanovića, radnim danom od 17 do 19 sati na broj +385-95-909-7746.

Poveznice

Snalaženje

Kako se snaći?Svi članci na Portalu su smješteni ovisno o sadržaju po rubrikama. Njima se pristupa preko glavnoga izbornika na vrhu stranice. Ako se članci ne mogu tako naći, i tekst i slike na Portalu mogu se pretraživati i preko Googlea uz upit (upit treba upisati bez navodnika): „traženi_pojam site:hkv.hr".

Administriranje

Pretraži hkv.hr

Kontakti

KONTAKTI

Telefon

Telefon Tajništva
+385 (0)91/728-7044

Elektronička pošta Tajništva
Elektronička pošta Tajništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

 

Elektronička pošta UredništvaElektronička pošta Uredništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

Copyright © 2024 Portal Hrvatskoga kulturnog vijeća. Svi sadržaji na ovom Portalu mogu se slobodno preuzeti uz navođenje autora i izvora,
gdje je izvor ujedno formatiran i kao poveznica na izvorni članak na www.hkv.hr.
Joomla! je slobodan softver objavljen pod GNU Općom javnom licencom.

Naš portal rabi kolačiće radi funkcionalnosti i integracije s vanjskim sadržajima. Nastavljajući samo pristajete na tehnologiju kolačića, ali ne i na razmjenu osobnih podataka.