Novo poskupljenje sa starim obrazloženjem

Od ožujka Zagrepčanima stiže poskupljenje usluge vodoopskrbe i odvodnje za 15 %. Poskupljenje se opravdava obnovom dotrajale gradske vodoopskrbne mreže. No i do sada je cijena vode pretpostavljala održavanje vodovodne mreže pa smo pokušali otkriti nudi li nova vlast na čelu s Možemo neko smisleno objašnjenje novoga poskupljenja.

„Obnova vodoopskrbne mreže u Zagrebu najvećim će se dijelom (70 %) financirati iz EU fondova, s čak 1,8 mlrd. kn. ViO mora osigurati 30 % sredstava, a Grad ga ne smije subvencionirati. Poskupljenje usluge je jedini način da se osigura tih 30 % i iskoristi 1,8 mlrd. iz EU fondova“, tumače iz Grada Zagreba i stranke gradonačelnika Tomaševića.

ViO je Vodoopskrba i odvodnja d.o.o., poduzeće koje među svojim glavnim djelatnostima ima gradnju i sanaciju vodoopskrbnoga i kanalizacijskoga sustava te svih objekata vodoopskrbe i odvodnje. To bi poduzeće trebalo osigurati 30 % sredstava koje spominju gradske vlasti, a ono to prebacuje na građane poskupljenjem usluge.

Istovremeno, gradonačelnik Tomašević izjavljuje da je svakodnevno pucanje cijevi neizdrživo te da se u infrastrukturu nije ulagalo od šezdesetih godina prošloga stoljeća. Postavlja se onda pitanje kamo uopće odlazi novac koji zagrebački građani plaćaju za vodoopskrbu i odvodnju ako to ne pokriva i održavanje infrastrukture, koja je među glavnim djelatnostima poduzeća.

Treba li tu malo pogledati radi li se o neracionalnom poslovanju Vodoopskrbe i odvodnje? Treba li pogledati koliki iznosi odlaze na plaće njegovih zaposlenika? Koliko Vodoopskrba ima rukovodećih i administrativnih djelatnika u odnosu na one koji se fizički bave održavanjem sustava? Sve su to pitanja čiji bi odgovori mogli dati objašnjenje zašto bi eventualno trebalo ponovno poskupjeti zagrebačku vodu.

Na pitanje zašto Grad ne može subvencionirati ViO, odgovaraju da prema zakonu javna vodoopskrbna poduzeća moraju biti financijski samoodrživa, mogu jedino povećati svoje prihode, te da ih lokalna uprava ne smije subvencionirati. Dakle, građanima se nameće novo poskupljenje kako bi ViO demonstrirao svoju samoodrživost ili možda povećao svoje prihode. U tim objašnjenjima riječ je doslovno o pretakanju iz šupljega u prazno, točno kako funkcioniraju cijevi ispod Zagreba.

Rekordan zagrebački proračun

Poskupljenje još jedne usluge Zagrepčanima dolazi u godini u kojoj je predstavljen rekordan zagrebački proračun. Proračun u iznosu od 16,6 milijardi kuna (2,2 milijarde eura) navodno je, kako to tumače zagrebačke vlasti, usmjeren prema razvoju, „prije svega kroz racionalno upravljanje i podizanje iskorištenosti EU fondova“. Proračun za 2022. godinu iznosio je 15,8 milijardi kuna (2,1 milijardu eura).

„Investicije će se iskoristiti za izgradnju društvene infrastrukture i unaprjeđenje usluga za građane. Ključna područja ulaganja odnose se na poslijepotresnu obnovu, škole, vrtiće, zdravstvo, socijalne usluge, prometnu infrastrukturu, zbrinjavanje otpada, kulturu, te sportsku infrastrukturu”, rekao je na predstavljanju proračuna za 2023. godinu gradonačelnik Grada Zagreba Tomislav Tomašević.

Očito je i obnova vodoopskrbne mreže u svrhu „racionalnoga upravljanja i podizanja iskorištenosti EU fondova“ te za „izgradnju društvene infrastrukture i unaprjeđenje usluga za građane“, samo što će to nesigurno „unaprjeđenje usluga“ građani platiti iz svojega džepa. Ukratko, iz svega proizlazi zaključak da će Zagrepčani plaćati skuplju vodu kako bi se pokrio nemar poduzeća koje godinama nije obavljalo posao koji je trebalo. A s ekipom iz Možemo ništa se tu, naravno, ne će promijeniti.

(hkv)