Janšin non-paper

Bauk Janšina non-papera kruži "regionom". Sve bruji o "ne-papiru" koji je navodno slovenski premijer Janez Janša poslao predsjedniku Europskog vijeća Charlesu Michelu, a u kojem se kao rješenje za Janšastabilnost i europsku perspektivu Zapadnog Balkana nudi promjena nekadašnjih republičkih, a danas državnih granica BiH, Srbije i Kosova.

Ovaj navodno Janšin "ne-papir" očito je napisan, a i u javnost pušten s namjerom da proizvede "brujanje" oko budućeg nacrta i ustrojstva država Zapadnog Balkana. U njegovu sadržaju može se jasno razabrati Vučićev rukopis s Putinom u pozadini i potpuno je suprotan pismu koje je Predsjedništvu BiH uputio novi američki državni tajnik Anthony Blinken. Blinken najavljuje snažniji američki angažman u BiH, poručuje da nikakvog Daytona 2 neće biti i promovira pristup postupnih promjena unutarnjeg ustrojstva BiH, "ograničene, ali značajne ustavne, izborne, ekonomske i pravosudne reforme". Ukratko, poručuje kako u strateškom smislu SAD neće mijenjati Geopolitikatemeljne odrednice poretka koji je u ovom dijelu Europe uspostavio (nametnuo) Daytonskim mirovnim sporazumom 1995. godine.

Geopolitička rješenja koja nude tzv. Janšin non-paper s jedne, a Blinkenovo pismo s druge strane, izgledaju kao repriza dvaju geopolitičkih modela rješenja ratne postjugoslavenske krize iz kasnog ljeta i rane jeseni 1993. Tada je na pregovaračkom stolu bio takozvani Owen-Stoltenbergov plan, koji je u suradnji s UN-om formulirao tadašnji EU, a koji je unatoč deklarativnoj potpori opstojnosti i cjelovitosti BiH računao i s promjenom granica. A u perspektivi je podrazumijevao i ponovno ujedinjavanje državica nastalih iz bivše Jugoslavije u nekom federalno-konfederalnom obliku prema formuli: bivša Jugoslavija minus Slovenija plus Albanija. Nakon 2000. ta se geopolitička koncepcija nastavila razvijati unutar EU-a, pod britanskim pokroviteljstvom, kao EU politika prema regiji Zapadnog Balkana. Ona je značila očuvanje kontinuiteta versailleskog poretka, s nekom novom inačicom Jugoslavije i nekom novom nesvrstanošću između Istoka i Zapada.

Presudna uloga SAD-a

Svoju dosad jedinu službenu potvrdu o promjeni granica ta je koncepcija dobila u Srpsko-muslimanskoj deklaraciji koju su 16. rujna 1993. u Ženevi, pod pokroviteljstvom EU-a i UN-a (David Owen i Thorvald Stoltenberg) potpisali Momčilo Krajišnik i Alija Izetbegović. Izetbegović je potpisao model raspada BiH: nakon referenduma srpski entitet mogao bi napustiti BiH i pripojiti se Srbiji, dok bi muslimansko-bošnjački entitet naslijedio mjesto BiH u UN-u i BOsnadrugim međunarodnim organizacijama. Izetbegović je istodobno pokrenuo najveću operaciju muslimansko-bošnjačke ABiH "Neretva 93" protiv Hrvata u BiH i HVO-a, a s ciljem da za svoj entitet osigura izlaz na more. Istodobno je javno "brujao" kako drugi žele podijeliti BiH, a osobito hrvatski predsjednik Tuđman. Bošnjački član Predsjedništva BiH Šefik Džaferović, koji danas "bruji" o Janšinom non-paperu (mnogo blažem od Deklaracije Izetbegović-Krajišnik) i proziva sve "retrogradne snage u BiH, bh-okruženju, Evropi i svijetu" da drže ruke dalje od BiH, u to je vrijeme bio Izetbegovićev obavještajac u Zenici koji je integrirao mudžahedine iz islamskog svijeta u ABiH za rat protiv Hrvata, kako bi osvojili teritorij za muslimansko-bošnjačku državu na teritoriju BiH.

No, taj je plan već ujesen 1993. pao u vodu sa snažnim ulaskom SAD-a u mirovni proces. Otada do danas SAD presudno sudjeluje u geopolitičkom oblikovanju područja bivše Jugoslavije s dugoročnim ciljem zapadne integracije tog nekoć "nesvrstanog" područja Europe. Cjelovita BiH tek je jedno od sredstava za ostvarenje tog cilja. Hrvatska je SADu tom procesu uz američku potporu iz rata izišla kao zaokružena država u svojim granicama i potom uz istu potporu postala članica NATO-a i EU-a, Kosovo je postalo država, Crna Gora je postala država i članica NATO-a, Sjeverna Makedonija također. Od cijelog zapadnog Balkana, prostor za "igru" sveden je na Srbiju, Kosovo i BiH, pri čemu su i Kosovo i BiH pod presudnim američkim utjecajem.

Proces je imao uspone, zastoje i padove, ali i jednu konstantu u tih četvrt stoljeća: SAD nikada, od 1993. do danas nije dopustio da bilo koja istočna sila (Rusija, Turska) preko svojih saveznika (Srba i Bošnjaka) ovlada bilo kojom ključnom točkom istočnog Jadrana. Kontrola istočnog Jadrana bila je hrvatska strateška prednost u tom procesu. I to ostaje prednost koju u sljedećoj rundi osmišljena hrvatska politika može (is)koristiti za svoje jače državno pozicioniranje, a Hrvati u BiH za svoju opstojnost. Pod uvjetom da prepoznaju proces. Aleksandar Vučić ga je prepoznao pa iz sužene Srbije preko svojih agentura intenzivno izvozi u susjedstvo staru velikosrpsku politiku preodjevenu u moderniji "srpski svet". Prvenstveno u Hrvatsku, bez koje nije bila moguća ni Jugoslavija, niti velika Srbija, a niti je potpun "srpski svet". I Izetbegović mlađi ga je prepoznao pa nastoji što više pobošnjačiti (islamizirati) Federaciju BiH dok njegovi viču: drž'te lopove i snažno "bruje" o Vučićevu, pardon Janšinu non-paperu doturenom Michelu. A taj non-paper danas ima istu političku težinu kao da ja uputim svoj non-paper uredništvu Slobodne Dalmacije. Služi izazivanju brujanja.

Višnja Starešina
Slobodna Dalmacija

Čet, 13-05-2021, 14:23:49

Komentirajte

Zadnji komentari

Kolumne

Telefon

Radi dogovora o prilozima, Portal je moguće kontaktirati putem Davora Dijanovića, radnim danom od 17 do 19 sati na broj +385-95-909-7746.

Poveznice

Snalaženje

Kako se snaći?Svi članci na Portalu su smješteni ovisno o sadržaju po rubrikama. Njima se pristupa preko glavnoga izbornika na vrhu stranice. Ako se članci ne mogu tako naći, i tekst i slike na Portalu mogu se pretraživati i preko Googlea uz upit (upit treba upisati bez navodnika): „traženi_pojam site:hkv.hr".

Administriranje

Pretraži hkv.hr

Kontakti

KONTAKTI

Telefon

Telefon Tajništva
+385 (0)91/728-7044

Elektronička pošta Tajništva
Elektronička pošta Tajništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

 

Elektronička pošta UredništvaElektronička pošta Uredništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

Copyright © 2021 Portal Hrvatskoga kulturnog vijeća. Svi sadržaji na ovom Portalu mogu se slobodno preuzeti uz navođenje autora i izvora,
gdje je izvor ujedno formatiran i kao poveznica na izvorni članak na www.hkv.hr.
Joomla! je slobodan softver objavljen pod GNU Općom javnom licencom.

Naš portal rabi kolačiće radi funkcionalnosti i integracije s vanjskim sadržajima. Nastavljajući samo pristajete na tehnologiju kolačića, ali ne i na razmjenu osobnih podataka.