Papine enciklike pokazala se kao univerzalna vrijednost

Time što je papa Franjo u svojoj novoj enciklici »Fratelli tutti« citirao riječi iz Pisma hrvatskih biskupa u povodu 50. obljetnice završetka Drugoga svjetskoga rata, objavljenoga još 1. svibnja 1995. godine, Stanbićaktualizirana je vrijednost zacijelo jednoga od najvažnijih dokumenata koje je naša konferencija objavila u svojoj 27-godišnjoj povijesti. Ovih je dana više puta isticano da je riječ o dokumentu koji je, s obzirom na vrijeme intenzivne borbe za oslobađanje hrvatskoga teritorija u kojem je objavljen, prošao bez većega odjeka. No sada je preko Papine enciklike na neki način dobio važnost i u razmjerima čitavoga katoličkoga svijeta, postavši baština Katoličke Crkve 21. stoljeća. Ako je Papa prepoznao vrijednost triju rečenica toga dokumenta za sveopću Crkvu, neupitna je njegova važnost i za današnju Crkvu i društvo u Hrvatskoj.

Sada se poruke pisma hrvatskih biskupa nakon 25 godina preko Papine enciklike vraćaju u domovinu. Okrjepljujuća je njihova jasnoća za razumijevanje hrvatske povijesti i sadašnjosti, prokazujući i ono što je okivalo hrvatsko društvo iznutra i izvana, a pismo je zaslužilo da ga se ponovno aktualizira. Ono je dragocjena baština jer donosi načela za postavljanje zdravih temelja i za odnose između Hrvatske i Srbije na međudržavnom planu, a na vjerskom planu između Katoličke Crkve i Srpske pravoslavne Crkve. Iako je sloboda izborena u Domovinskom ratu temelj hrvatske državnosti, nemoguće je razloge zbog kojih je do toga rata FRanjouopće došlo gledati a da se zanemari zločinački naum usmjeren prema hrvatskomu narodu koji se ostvarivao uoči, tijekom i nakon Drugoga svjetskoga rata.

Sve dok se s agresijom na Hrvatsku u Domovinskom ratu ne dovede u izravnu vezu ugnjetavanje hrvatskoga naroda pogotovo tijekom komunizma i velikosrpske ideologije koja se razbuktavala i prije devedesetih, nemoguće je doći do istine koja oslobađa buduće narašta-je od utega prošlosti. Upravo je papa Franjo u svojoj enciklici citirao dio pisma hrvatskih biskupa koje govori o tome. Biskupi su, naime, još 1995. napisali da će uz 50. obljetnicu »ponizno pred Bogom i iskreno pred ljudima, odati kršćansku počast svim žrtvama, u prvom redu žrtvama Drugo-ga svjetskog rata, ali i žrtvama današnjim, kao i onima koje su prethodile Drugome svjetskom ratu na našim prostorima te ispunile krvlju i suzama gotovo čitavo naše dvadeseto stoljeće«.

U pismu nadalje stoji: »Pravo na život i dostojanstvo svake osobe pod Božjom je zaštitom. Stoga svakoj nevinoj žrtvi dugujemo jednako poštovanje. Tu ne može biti razlike ni rasne ni nacionalne, ni konfesionalne, ni stranačke. Temeljna jednakost u dostojanstvu svih ljudi proizlazi iz same naravi čovjeka, stvorena na sliku i priliku Božju.« Dosad nije bilo u Hrvatskoj političke volje da se sve žrtve sagledaju u povezanosti zločinačkih ideologija 20. stoljeća. Radije se pristupalo parcijalnom seciranju pojedinih povijesnih razdoblja, što je omogućavalo različitim zadojenicima ideologija, pogotovo komunizma, da izvrću istinu i nameću tumačenja koja isključivo njima idu na ruku.

Time je hrvatski narod stavljen u klopku, svodeći ozbiljne teme na jeftinu polemiku između »ustaša« i »partizana«. StepinacTakav pristup redovito se potencira kad god se netko previše približi povijesnoj istini, pogotovo o odgovornosti »otčeva i sinova«, bez obzira na njihov ideološki predznak.vDrugo, da su predstavnici Srpske pravoslavne Crkve dobronamjerno prihvatili jasna kršćanska stajališta o kojima, uz ostala nebrojena nastojanja, svjedoči i pismo hrvatskih biskupa, i da nisu poticali na stvaranje mitova o Crkvi u Hrvatskoj rješavajući tako svoje unutarnje probleme, ekumenski dijalog danas bi posve drukčije izgledao.

Jasno je da nema ništa sporno za ekumenski dijalog u sljedećim riječima hrvatskih biskupa iz 1995.: »Spomenut ćemo se žrtava srpske nacionalnosti i Srpske pravoslavne Crkve u Hrvatskoj. Spomenut ćemo se žrtava Židova, Roma i svih kod nas ubijenih u Drugom svjetskom ratu samo zato što su druge nacije, druge konfesionalne pripadnosti ili drugoga političkog uvjerenja.« Dok se poziva na nastavak dijaloga između Katoličke Crkve i Srpske pravoslavne Crkve, pogotovo u kontekstu kanonizacije bl. Alojzija Stepinca, taj dijalog ne može uroditi plodom ako se ne prihvati činjenica da je Crkva u Hrvatskoj ponosna kad ju se naziva i »Stepinčevom Crkvom«.

Zanimljiva je podudarnost pisma hrvatskih biskupa u kojem se poziva na bratstvo s Papinom enciklikom kojoj je sličan poziv i u naslovu. Hrvatski su biskupi 1995. napi-sali: »Sve ljude, a posebno one koji se zajedno s nama obraćaju Bogu kao Ocu, nazivamo braćom. Zajedno s njima molimo: ‘Otpusti nam duge naše kako i mi otpuštamo dužnicima našim.’ U čežnji za Božjim oproštenjem i mi ljudi uzajamno opraštamo jedni drugima. Ono što pohranjujemo u svojoj povijesnoj memoriji nisu nepodmireni računi koji rađaju namisli osvete.

Pamtimo zlo koje se dogodilo a nije se smjelo dogoditi. Učimo kako ne po-navljati grijeh i kako ustrajati u dobroj odluci. No, sadržaju našega povijesnoga pamćenja pripada i sve ono što su činili ljudi Crkve kada su osuđivali zločin te svesrdno zaštićivali i pomagali ugrožene u vrijeme dok je bjesnio Drugi svjetski rat. Ta kršćanska odlučnost i požrtvovnost, posebno katoličkih biskupa u Hrvatskoj, nadahnuće su i poticaj današnjem naraštaju.«

Moglo bi se reći da se mukotrpno nošenje s bolju koju su narod i Crkva u Hrvatskoj proživljavali tijekom 20. stoljeća i njihova hrabrost da tu bol preobraze u snagu za budućnost preko Papine enciklike pokazala kao univerzalna vrijednost. Hoće li se ta vrijednost napokon uspjeti kapitalizirati u istinsko oslobođenje Hrvatske?

Branimir Stanić
Glas Koncila

Ned, 25-10-2020, 01:04:37

Komentirajte

Zadnji komentari

Kolumne

Telefon

Radi dogovora o prilozima, Portal je moguće kontaktirati putem Davora Dijanovića, radnim danom od 17 do 19 sati na broj +385-95-909-7746.

Poveznice

Snalaženje

Kako se snaći?Svi članci na Portalu su smješteni ovisno o sadržaju po rubrikama. Njima se pristupa preko glavnoga izbornika na vrhu stranice. Ako se članci ne mogu tako naći, i tekst i slike na Portalu mogu se pretraživati i preko Googlea uz upit (upit treba upisati bez navodnika): „traženi_pojam site:hkv.hr".

Administriranje

1 klik na Facebooku za hkv.hr

Pretraži hkv.hr

Kontakti

KONTAKTI

Telefon

Telefon Tajništva
+385 (0)91/728-7044

Elektronička pošta Tajništva
Elektronička pošta Tajništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

 

Elektronička pošta UredništvaElektronička pošta Uredništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

Copyright © 2020 Portal Hrvatskoga kulturnog vijeća. Svi sadržaji na ovom Portalu mogu se slobodno preuzeti uz navođenje autora i izvora,
gdje je izvor ujedno formatiran i kao poveznica na izvorni članak na www.hkv.hr.
Joomla! je slobodan softver objavljen pod GNU Općom javnom licencom.

Naš portal rabi kolačiće radi funkcionalnosti i integracije s vanjskim sadržajima. Nastavljajući samo pristajete na tehnologiju kolačića, ali ne i na razmjenu osobnih podataka.