Veliki gospodarski pad u istočnoj Europi

Nigdje na svijetu korona virus nije bjesnio toliko koliko u Europi. Pogleda li se dobro zemljovid epidemije, uočava se žarišta da su uglavnom na zapadu i jugu kontinenta. Na istoku brojke zaraženih nisu toliko dramatične. No valja biti oprezan jer epidemija se još širi, a osim toga u područjima u kojima se provodi malo Ekonomijatestiranja, otkrije se i manji broj slučajeva. Ali velike probleme susjedima i važnim trgovinskim partnerima Njemačke stvaraju i nevidljivi virusi: i u zdravstvu, i u politici, i gospodarstvu.

Čak ni 30 godina od pada Željeznog zavjese tamo demokratska pravila igre nisu još dovoljno uvježbana, državne institucije koje bi trebale osigurati podjelu vlasti su slabe, a korupcija i nepotizam i dalje su rašireni. Te slabosti sustava dodatno otežavaju obranu od neočekivanog vanjskog šoka. Jesu li izvanredne mjere ispravno sredstvo tek će se pokazati, pa tako i u neliberalnim demokracijama pod autoritarnim vodstvom kao u Mađarskoj, gdje premijer Viktor Orban ne samo da vlada bez parlamenta, nego je čak uspostavio timove vojnika koji bi trebali provoditi kontrolu u više od 100 važnih poduzeća, od državnih poduzeća za vodoopskrbu pa sve do privatnih IT kompanija.

Ratno gospodarstvo u vremenu korone ne znači samo da bi proizvođači tekstila trebali proizvoditi zaštitne maske umjesto košulja. Ma koliko pod krizom trpi parlamentarna demokracija, izravne posljedice za zdravlje ljudi još su Covidveće. Čak i u „normalnim uvjetima“ zdravstveni sustavi u mnogim zemljama istočne i jugoistočne Europe na granici su svojih kapaciteta.

Jedan od razloga takvog stanja jest i to da su tisuće njihovi liječnika i medicinskih sestara emigrirali u Njemačku i Austriju. Zbog toga je njima teže boriti se s masovnom epidemijom negoli Italiji ili Španjolskoj. Iznenadni povratak stotina tisuća gostujućih radnika – ne samo iz Italije u Rumunjsku – povećava ranjivost nacionalnih društava i stavlja nacionalnu i europsku solidarnost na novu kušnju.

Već sada u Bugarskoj Savez sindikata poziva bugarske gostujuće radnike da pričekaju kraj epidemije u zemljama u kojima se nalaze. Nacionalni propisi o karanteni, ograničavanja kretanja, zatvaranje granica očito su izbacili iz ravnoteže inače dobro podmazani mehanizam europske raspodjele rada. To najbolje ilustriraju kilometarske kolone teretnih vozila na granicama. Posljedice tih zastoja na vlastitoj koži osjećaju tisuće građana koji mnoge namirnice ne mogu nabaviti u kvartovskim trgovinama, i mali poljoprivrednicima kojima propadaju šparoge jer ih nema tko brati.

Posljedice korona krize istočne članice osjećaju u jednakoj mjeri kao i države na periferiji. Ne samo što se moraju Padpobrinuti za povratnike iz inozemstva, nego im još nedostaju i doznake u eurima koje su dosada osiguravale važan dio domaće potražnje. Osim toga, nema ni turista koji su u mnogim dijelovima važan izvor prihoda. Nadalje, tvornice su posvuda ugašene jer su proizvođači automobila u Njemačkoj i Francuskoj obustavili proizvodnju. Ali dok se u tim zemljama radnici mogu osloniti na rad na skraćeno vrijeme, a proizvođači na pomoć države, tvornice koje im isporučuju dijelove, primjerice one u Sjevernoj Makedoniji, ostaju praznih ruku jer tamošnja vlada ne može osigurati paket pomoći u iznosu od deset posto BDP-a.

Središnje banke učinile su što su mogle kako bi osigurale tok novca: smanjile su osnovne kamatne stope, ponovo su aktivirale programe kupnje državnih obveznica prihvaćajući pad vrijednosti nacionalnih valuta za 10 do 15 posto. Ipak, glavni teret prilagodbe moraju nositi drţave. Sada će se Poljskoj, Češkoj, Mađarskoj i Slovačkoj, s kojima Njemačka ima veću trgovinsku razmjenu nego s Kinom, isplatiti to što su proteklih godina vodile konzervativnu proračunsku politiku. Njihov je javni dug razmjerno nizak, ali je upitno hoće li im to omogućiti dovoljno prostora za veliko porezno rasterećenje. Mnogim državama na istoku i jugoistoku Europe prijeti veliki gospodarski pad – koji će za njih imati sagledive gospodarske posljedice, ali zato imati nesagledive posljedice za sve slabije europsko jedinstvo. Jer tko razmišlja o pružanju više pomoći južnim članicama, primjerice Italiji i Španjolskoj, nikako ne smije zaboraviti istok i jugoistok EU-a. 

Andreas Mihm
F. A. Z.

Pon, 25-05-2020, 05:43:45

Najave

Pon Uto Sri Čet Pet Sub Ned
1
2
3
4
5
6
7
8
9
10
11
12
13
14
15
16
17
18
19
20
21
22
23
24
25
26
27
28
29
30
31

Komentirajte

Zadnji komentari

Kolumne

Telefon

Radi dogovora o prilozima, Portal je moguće kontaktirati putem Davora Dijanovića, radnim danom od 17 do 19 sati na broj +385-95-909-7746.

Poveznice

Snalaženje

Kako se snaći?Svi članci na Portalu su smješteni ovisno o sadržaju po rubrikama. Njima se pristupa preko glavnoga izbornika na vrhu stranice. Ako se članci ne mogu tako naći, i tekst i slike na Portalu mogu se pretraživati i preko Googlea uz upit (upit treba upisati bez navodnika): „traženi_pojam site:hkv.hr".

Administriranje

1 klik na Facebooku za hkv.hr

Pretraži hkv.hr

Kontakti

KONTAKTI

Telefon

Telefon Tajništva
+385 (0)91/728-7044

Elektronička pošta Tajništva
Elektronička pošta Tajništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

 

Elektronička pošta UredništvaElektronička pošta Uredništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

Copyright © 2020 Portal Hrvatskoga kulturnog vijeća. Svi sadržaji na ovom Portalu mogu se slobodno preuzeti uz navođenje autora i izvora,
gdje je izvor ujedno formatiran i kao poveznica na izvorni članak na www.hkv.hr.
Joomla! je slobodan softver objavljen pod GNU Općom javnom licencom.

Naš portal rabi kolačiće radi funkcionalnosti i integracije s vanjskim sadržajima. Nastavljajući samo pristajete na tehnologiju kolačića, ali ne i na razmjenu osobnih podataka.