Nakon 140 godina zagrebačka katedrala ponovno stradala u potresu

Najdojmljiviji simbol tragedije koja je 22. ožujka zahvatila Zagreb, slika koja je obišla svijet, bez ikakve je sumnje pad vrha južnoga tornja zagrebačke katedrale. Najslojevitiji spomenik Zagreba, svjedok gotovo cijele njegove duge povijesti od srednjega vijeka do danas, ostao je time okrnjen, i to u jeku restauracije upravo toga dijela crkve. Njegovoj obnovi, odnosno ponovnoj izgradnji, nedvojbeno će se vrlo brzo pristupiti, a na ovome mjestu cilj je tek upozoriti na povijesnu važnost ovoga spomenika.

 Katedrala1

Zagrebačka katedrala nakon potresa 22. ožujka 2020.

Kao i većina europskih srednjovjekovnih katedrala i zagrebačka je doživjela temeljitu obnovu u 19. stoljeću. Ta gotička građevina u baroknim vremenima bila je bogato opremljena i više puta restaurirana, da bi godinu prije velikoga zagrebačkog potresa od 9. studenog 1880. započela njezina pregradnja. Katedrala se u to vrijeme počela smatrati nacionalnim spomenikom, a ne više samo sakralnim objektom, pa se sukladno tomu javila težnja da joj se dade reprezentativnije lice kako bi svjedočila o kulturi i prosvijećenosti hrvatskog naroda.
Dva desetljeća restauracije

Nakon gotovo dva desetljeća rada na restauraciji na rođendan tadašnjega cara i kralja Franje Josipa I. 18. kolovoza 1898. svečano su posvećeni križevi katedrale prije nego što će biti postavljeni na vrhove tornjeva na kojima su se nalazili do potresa 22. ožujka, odnosno na kojemu se sjeverni križ i danas nalazi. Kako je bilo uobičajeno u to vrijeme, arhitekt katedrale Herman Bollé ponosno se fotografirao uz svoje djelo i dok su se križevi nalazili na tlu i nakon što ih je, u rujnu 1898, podigao na vrhove tornjeva. Iako je imao probleme s kretanjem, popeo se na stotinu metara visoke skele prije njihova skidanja kako bi se još jednom ovjekovječio uza svoj tehnički najzahtjevniji rad. Nažalost, taj je dan Zagreb obavila gusta magla pa fotografije nisu sasvim jasne, no vrlo su poetične.

 Bolle katedrala

Herman Bollé uz vrh tornja katedrale nakon njegova podizanja, jesen 1898. / Izvor Nadbiskupija zagrebačka, Riznica zagrebačke katedrale

Bečki arhitekt Friedrich Schmidt i njegov spomenuti zagrebački učenik Herman Bollé vrhove tornjeva zagrebačke katedrale oblikovali su po uzoru na tornjeve srednjoeuropskih monumentalnih katedrala, kelnske, praške, bečke, regensburške... Njihove su vrhove rastvorili tako da izgledaju kao da su izvedeni od kamene čipke.

Otvorenost kapa tornjeva brojnim prozorima, triforama, kvadriforama, sigurno je pridonijela slabijoj otpornosti na potres. Moguće je, doduše, da je južni toranj, kako mi je u razgovoru napomenuo monsinjor Nedeljko Pintarić, bio dodatno oslabljen zbog okolnosti da je njegova restauracija bila u toku, zbog čega je dio kamena sa središnjega dijela kape tornja skinut kako bi se zamijenio boljim kamenom.

Južni toranj jako oštećen i u potresu 1880.

Izvori iz 19. stoljeća svjedoče nam, nadalje, da je taj toranj (u svojemu, dakako, starome obliku), jedini koji je katedrala imala prije Bolléove obnove, bio jako oštećen i u potresu 1880, do te mjere da je cijeli njegov vrh morao biti uklonjen. Svjedoče nam i da su se pri gradnji sjevernog tornja 1892–1893. javile pukotine zbog kojih je tadašnja hrvatska vlada pozvala arhitekte iz Beča u strahu da ne dođe do njegova urušavanja. Iako su se ti stručnjaci složili da su pukotine posljedica uobičajenoga slijeganja nove strukture Bollé je dodatno učvrstio temelje sjevernog tornja i odlučio dodati mu jak potporni stup koji je učinio pročelje katedrale posve simetričnim. Možda su upravo ti zahvati i učinili ovaj toranj otpornijim na jučerašnji potres.

 Jelacic plac

Skidanje kupole tornja zagrebačke katedrale nakon potresa 1880. / Izvor Muzej grada Zagreba

Zašto je vrh južnoga tornja zapravo pao, iako je njegova restauracija tek nedavno dovršena, odgovorit će nam, nedvojbeno, vrlo brzo stručnjaci. Bez obzira, međutim, na to što je razlog urušavanja dobro je podsjetiti na riječi iz povelje koja je stavljena u jabuku upravo toga tornja pri njegovu završavanju 1898. Iako je oštećena, stručnjaci su pročitali da je u njoj izražena nada da će, kada se ponovno nađe, Hrvati biti složni (i slavni i slobodni).

Moramo se složiti da će sloga svima koji žive u Zagrebu i Hrvatskoj sigurno biti potrebna da se ne samo katedrala nego i cijeli grad obnove što kvalitetnije na dobrobit svih koji u njemu žive.

Dragan Damjanović
Vijenac

Pon, 25-05-2020, 07:26:50

Najave

Pon Uto Sri Čet Pet Sub Ned
1
2
3
4
5
6
7
8
9
10
11
12
13
14
15
16
17
18
19
20
21
22
23
24
25
26
27
28
29
30
31

Komentirajte

Zadnji komentari

Kolumne

Telefon

Radi dogovora o prilozima, Portal je moguće kontaktirati putem Davora Dijanovića, radnim danom od 17 do 19 sati na broj +385-95-909-7746.

Poveznice

Snalaženje

Kako se snaći?Svi članci na Portalu su smješteni ovisno o sadržaju po rubrikama. Njima se pristupa preko glavnoga izbornika na vrhu stranice. Ako se članci ne mogu tako naći, i tekst i slike na Portalu mogu se pretraživati i preko Googlea uz upit (upit treba upisati bez navodnika): „traženi_pojam site:hkv.hr".

Administriranje

1 klik na Facebooku za hkv.hr

Pretraži hkv.hr

Kontakti

KONTAKTI

Telefon

Telefon Tajništva
+385 (0)91/728-7044

Elektronička pošta Tajništva
Elektronička pošta Tajništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

 

Elektronička pošta UredništvaElektronička pošta Uredništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

Copyright © 2020 Portal Hrvatskoga kulturnog vijeća. Svi sadržaji na ovom Portalu mogu se slobodno preuzeti uz navođenje autora i izvora,
gdje je izvor ujedno formatiran i kao poveznica na izvorni članak na www.hkv.hr.
Joomla! je slobodan softver objavljen pod GNU Općom javnom licencom.

Naš portal rabi kolačiće radi funkcionalnosti i integracije s vanjskim sadržajima. Nastavljajući samo pristajete na tehnologiju kolačića, ali ne i na razmjenu osobnih podataka.