Summit Inicijative tri mora

Još jedan summit inicijative Tri mora koji je ovih dana održan u Sloveniji za Hrvatsku nije značajan ni po čemu što se ondje reklo, dogovorilo ili dogodilo. Značajan je zbog spoznaje na koji način funkcionira Starešinahrvatska državna politika, koliko je dorasla geostrateškim i sigurnosnim izazovima koji nas okružuju i kako ih koristi za međunarodno pozicioniranje države.

Prije četiri godine Hrvatska je zajedno s Poljskom bila Tri moraInicijativa Baltik-Jadran bila je najveća prilika za Hrvatsku nakon osamostaljenja države, da postane značajna na energetskoj karti Europe, a to na sebe veže daljnji razvoj. U prvo vrijeme službeni Bruxelles je prema inicijativi bio indiferentan. Njemačka, vođena državnim interesima kako ih vidi administracija Angele Merkel, a koji podrazumijevaju njemačko-ruski javni energetski pakt, nije skrivala protivljenje i prezir prema Inicijativi.pokretač inicijative Baltik-Jadran, koja je zapravo bila u novo ruho presvučena stara američka ideja poljskog podrijetla o čvršćem povezivanju država srednje Europe, kako bi snažnije zastupale vlastite interese u EU-u, a osobito kako bi bile zaštićene od rastućeg ruskog utjecaja. Kao vezivno sredstvo tog povezivanja predviđeni su zajednički instrastrukturni projekti, prije svega energetski i prometni. Zaštitni znak Inicijative postao je LNG – terminal za ukapljeni plin. Mreža LNG-a koja će premrežiti Europu, osobito Novu Europu. Izgradnja LNG-a na Krku bila je jedna od ključnih točaka te inicijative.

Naime, najsnažnije sredstvo ruskog utjecaja u Europi danas više nisu topnički niti nuklearni potencijali već - ruski plin. Tri moraPutinova Rusija želi ostvariti monopol na opskrbu i dovesti Europu, a osobito ranjive države bivšeg komunističkog bloka, u potpunu ovisnost. I u tome računa na njemačku suradnju koja se najvidljivije manifestira kroz zajednički projekt izgradnje plinovoda Sjeverni tok 2, unatoč nesklonosti službenog Bruxellesa i izrazitog protivljenja SAD-a. Američki odgovor na taj izazov bila je inicijativa Baltik-Jadran u koju je spremno, kao promotorica na državnoj razini, uskočila tada tek izabrana hrvatska predsjednica Kolinda Grabar- Kitarović.

Po svome potencijalu, inicijativa Baltik-Jadran bila je najveća prilika za Hrvatsku nakon osamostaljenja države, da postane značajna na energetskoj karti Europe, a to na sebe veže daljnji razvoj. U prvo vrijeme službeni Bruxelles je prema inicijativi bio indiferentan. Njemačka, vođena državnim interesima kako ih vidi administracija Angele Merkel, a koji podrazumijevaju njemačko-ruski javni energetski pakt, nije skrivala protivljenje i prezir prema Inicijativi.

Predsjednica Grabar-Kitarović pokazala se kao vrlo vješta i uspješna promotorica Inicijative. Jedino joj nije uspjelo promovirati je u hrvatskoj vladi i nevladinim gremijima koji upravljaju vladama. U Hrvatskoj su najprije ismijavali, a potom ignorirali njezinu „uspravnicu“ Baltik-Jadran. Jedni zato što nisu znali što to zapravo znači. Drugi zato što su jako dobro znali da to dovodi u opasnost njihove već uhodane poslove s ruskim energetskim kompanijama i izdašne osobne provizije i da bi moglo funkcionalno vratiti Hrvatsku u srednju Europu i odvojiti je od „regiona“. Treći u strahu da bi to moglo ugroziti njihovo mjesto u srcu Mutti Merkel, a time i njihove briselske ambicije i aspiracije.

Milanovićeva je vlada otvoreno opstruirala izgradnju LNG-a na Krku koji je bio ključna i početna točka hrvatskog angažmana u Inicijativi. Oreškovićeva je vlada pokušala pokrenuti projekt s mrtve točke u svome kratkom trajanju. LNGPrema upućenima, i to je bio jedan od razloga njezina rušenja i posljedičnog pada. Plenkovićeva se vlada pravi da ne opstruira LNG, a ključeve opstrukcije trajno drži njegov koalicijski partner HNS, čiji šef Ivan Vrdoljak u upućenim krugovima slovi kao najistureniji igrač ruskog energetskog lobija u Hrvatskoj.

I što se dogodilo? Koje su posljedice? Inicijativa Baltik - Jadran je zaživjela, postala nezaobilazna i proširila se u inicijativu Triju mora. Nekadašnju hrvatsku vodeću ulogu u Inicijativi i sudjelovanju u njezinim projektima je, uz Poljsku, preuzela Rumunjska. Projekti inicijative su službeno prihvaćeni od strane EK. Na njezine summite danas dolazi i njemački vanjskopolitički ministar. Države, koje razmišljaju o svojoj energetskoj sigurnosti se umrežavaju i grade ili planiraju izgraditi svoje LNG terminale. Rusija, čiji je energetski lobi povezan s domaćom klijentelističkom mrežom bio glavna kočnica LNG terminala na Krku, lani je postala najveći opskrbljivač europskih LNG-a ukapljenim plinom! Što pokazuje da nije cilj onemogućiti rusku opskrbu Europe plinom, već onemogućiti ruski monopol na opskrbu. LNG na Krku, koji je trebao postati zamašnjak hrvatskog razvoja, sutra će uistinu postati neisplativ. Ili će profit ubirati drugi. Umjesto da postane jedno od europskih plinskih čvorišta, Hrvatska u tom novom energetskom preslagivanju postaje - europska energetska crna rupa.

Višnja Starešina
Slobodna Dalmacija

Uto, 18-06-2019, 19:59:06

Komentirajte

Zadnji komentari

Kolumne

Telefon

Radi dogovora o prilozima, Portal je moguće kontaktirati putem Davora Dijanovića, radnim danom od 17 do 19 sati na broj +385-95-909-7746.

Poveznice

Snalaženje

Kako se snaći?Svi članci na Portalu su smješteni ovisno o sadržaju po rubrikama. Njima se pristupa preko glavnoga izbornika na vrhu stranice. Ako se članci ne mogu tako naći, i tekst i slike na Portalu mogu se pretraživati i preko Googlea uz upit (upit treba upisati bez navodnika): „traženi_pojam site:hkv.hr".

Administriranje

1 klik na Facebooku za hkv.hr

Pretraži hkv.hr

Kontakti

KONTAKTI

Telefon

Telefon Tajništva
+385 (0)1/481-0047

Elektronička pošta Tajništva
Elektronička pošta Tajništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

 

Elektronička pošta UredništvaElektronička pošta Uredništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

Copyright © 2019 Portal Hrvatskoga kulturnog vijeća. Svi sadržaji na ovom Portalu mogu se slobodno preuzeti uz navođenje autora i izvora,
gdje je izvor ujedno formatiran i kao poveznica na izvorni članak na www.hkv.hr.
Joomla! je slobodan softver objavljen pod GNU Općom javnom licencom.

Naš portal rabi kolačiće radi funkcionalnosti i integracije s vanjskim sadržajima. Nastavljajući samo pristajete na tehnologiju kolačića, ali ne i na razmjenu osobnih podataka.