Šokantna Tajanijeva izjava

Antonio Tajani je, nakon što je uzviknuo "živjela talijanska Istra" i "živjela talijanska Dalmacija", Jovićte nakon burnih hrvatsko-slovenskih reakcija, izjavio kako mu je žao ako ga je netko krivo shvatio, da bi dva dana poslije iz taktičkih razloga ipak procijedio nekakvu ispriku. No, nitko ga nije krivo shvatio, jer je bio kratak, jasan i nedvosmislen.

Različitim su intenzitetom svi politički čimbenici u Hrvatskoj, LondonskiJoš od konca 19. stoljeća pa preko Londonskog ugovora 1915. i Rimskog sporazuma 1924. do 1941. i 1991. traju usklađeni nasrtaji i s istočne i sa zapadne strane. Antifašistički pokret u Dalmaciji i Istri treba cijeniti kao otpor talijanskoj okupaciji, ali taj se pokret u cjelini tijekom vremena pretvorio u staljinizam, a ideja samostalne države posve se izgubila za račun srbijanske hegemonije.od Plenkovića i Kolinde do Bernardića, Ruže Tomašić, Picule i Jakovčića, od HDZ-a do SDP-a i IDS-a, osudili nastup visokog talijanskog političara koji je podsjetio na doba fašizma.

Kao i svaki put kad zaprijeti agresija izvana ili prirodna nepogoda, i ovaj put je pokazan visok stupanj nacionalnog jedinstva i samo zbog toga je Tajanijeva provokacija dobrodošla. Dobrodošla je i kao opomena da ono što nam se čini prošlim može uvijek iznenada uskrsnuti, ono što je zatrpano dubokim pepelom može se naglo razgorjeti.

Tajani je ugrozio najvažnije "europske vrijednosti", mir i poštovanje granica, ali iz Europe se, osim iz Slovenije i TajaniHrvatske, nije čuo ni jedan glas prosvjeda. Bi li bilo tako da je neki njemački političar uzviknuo "živjeli njemački Elsas i Lorena", "živjeli njemački Sudeti", "živjela njemačka Austrija", ili kad bi neki hrvatski političar (ne Dražen Keleminac) uzviknuo "živjela Hrvatska do Drine", "živjeli hrvatski Boka i Zemun", ili da je neki austrijski političar, ruku na srce s daleko više temelja, izustio "živio austrijski Južni Tirol"?

Da, i Milorad Pupovac je osudio šokantnu izjavu, ali on ne bi bio on kad ne bi uzroke potražio u hrvatskom revizionizmu, misleći na različita tumačenja povijesti Drugog svjetskog Pupovacrata. No, postoji spoznajni revizionizam, koji se odnosi na preispitavanje nekih dogmi u skladu s novim saznanjima, i revizionizam koji se odnosi na promjenu političkih odnosa i na prekrajanje političkih karata.

Već stoljeće i pol iz zemlje koju Pupovac smatra svojom matičnom domovinom odjekuje ono zlokobno "srpska Slavonija", "srpski Dubrovnik", "srpska Bosna", "srpska Banovina", "srpska Dalmacija" itd., i nije, kao što znamo i kao što se sjećamo, ostalo samo na riječima.

Još od konca 19. stoljeća pa preko Londonskog ugovora 1915. i Rimskog sporazuma 1924. do 1941. i 1991. traju usklađeni nasrtaji i s istočne i sa zapadne strane. Antifašistički pokret u Dalmaciji i Istri treba cijeniti kao otpor talijanskoj okupaciji, ali taj se pokret u cjelini tijekom vremena pretvorio u staljinizam, a ideja samostalne države posve se izgubila za račun srbijanske hegemonije.

Josip Jović
Slobodna Dalmacija

Pet, 20-09-2019, 14:54:05

Najave

Pon Uto Sri Čet Pet Sub Ned
1
2
3
4
5
6
7
8
9
10
11
12
13
14
15
16
17
18
19
20
21
22
23
24
25
26
27
28
29
30
31

Komentirajte

Zadnji komentari

Kolumne

Telefon

Radi dogovora o prilozima, Portal je moguće kontaktirati putem Davora Dijanovića, radnim danom od 17 do 19 sati na broj +385-95-909-7746.

Poveznice

Snalaženje

Kako se snaći?Svi članci na Portalu su smješteni ovisno o sadržaju po rubrikama. Njima se pristupa preko glavnoga izbornika na vrhu stranice. Ako se članci ne mogu tako naći, i tekst i slike na Portalu mogu se pretraživati i preko Googlea uz upit (upit treba upisati bez navodnika): „traženi_pojam site:hkv.hr".

Administriranje

1 klik na Facebooku za hkv.hr

Pretraži hkv.hr

Kontakti

KONTAKTI

Telefon

Telefon Tajništva
+385 (0)1/481-0047

Elektronička pošta Tajništva
Elektronička pošta Tajništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

 

Elektronička pošta UredništvaElektronička pošta Uredništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

Copyright © 2019 Portal Hrvatskoga kulturnog vijeća. Svi sadržaji na ovom Portalu mogu se slobodno preuzeti uz navođenje autora i izvora,
gdje je izvor ujedno formatiran i kao poveznica na izvorni članak na www.hkv.hr.
Joomla! je slobodan softver objavljen pod GNU Općom javnom licencom.

Naš portal rabi kolačiće radi funkcionalnosti i integracije s vanjskim sadržajima. Nastavljajući samo pristajete na tehnologiju kolačića, ali ne i na razmjenu osobnih podataka.