Promjene u Brazilu i Njemačkoj

Na predsjedničkim izborima u Brazilu pobijedio je konzervativni Jair Bolsonaro, kojeg i pobornici i protivnici, s oprečnim emocijama dakako, doživljavaju kao latinoameričkog Trumpa. Na lokalnim Starešinaizborima u njemačkoj pokrajini Hessen, CDU je pretrpio još jedan u nizu padova i prisilio Angelu Merkel da najavi povlačenje s čelnog mjesta u stranci na stranačkom kongresu početkom prosinca.

S Bolsonarovim izborom u Brazilu, Latinska Amerika je zaokružila politički zaokret kontinenta od lijevih političkih vodstava s globalističkom agendom prema desnima s konzervativnom, suverenističkom agendom. Oduševljen brazilskim izborom, Donald Trump je najavio osobitu suradnju s novim predsjednikom u vojnim pitanjima i trgovini.

U prvoj se najavi mogla prepoznati Venezuela sa svojim revolucionarno-mafijaškim poretkom, a u drugoj Kina sa svojom globalnom ekspanzijom. No ključne teme na kojima je Bolsonaro dobio izbore bile su: klijentelizam i korupcija državne administracije te porast kriminala i nesigurnosti. Prema najavama i prvim potezima, u Brazilu slijedi: povratak svjetonazorskog konzervativizma i proces demontaže klijentelistički umreženog establišmenta u svim državnim institucijama i svim društvenim sferama.

Instaliranje štićenika

Daljnji pad CDU-a na lokalnim izborima u Hessenu, koji je prinudio Angelu Merkel na povlačenje iz politike, otvara proces ubrzanih promjena na njemačkoj političkoj sceni i sukladno tome izvjesnu promjenu odnosa snaga u EU-u, koja bi mogla postati osobito vidljiva nakon izbora za EU parlament sljedećeg proljeća. Koliko god Merkel nastojala Bolsonarkontrolirati proces, na način da u buduće vodstvo CDU-a instalira svoje političke štićenike i tako pokuša odraditi kancelarski mandat do kraja, mali su izgledi da će u tome uspjeti.

Merkel je, naime, sa svojom politikom vođenja Njemačke i EU došla do samog zida, do razbijanja tradicionalne njemačke političke scene. To su trenuci kada se traži radikalna promjena, kada se brani opstanak. A on nije izgledan s namještenim štićenicima palog vođe. Zato nije čudno da se nakon Merkeline najave povlačenja kao njezin izvjesni nasljednik na čelu CDU-a ubrzano profilira Friedrich Merz, njezina sušta suprotnost i veliki oponent njezine politike.

Već davno prije migrantske krize se zalagao za restriktivniju politiku prema migracijama, konzervativniju financijsku MerkelKonzervativizamBolsonarov i Merzov neokonzervativizam dijeli cijeli Atlantski ocean. Europski uglađeni konzervativac Merz nikada si ne bi dopuštao tako diskriminirajuće izjave prema ženama, gay populaciji, manjinskim grupama kao što je to u političkoj kampanji činio bivši vojnik Bolsonaro. Ali svako podneblje ima svoje specifičnosti političkog izričaja, svoje granice između dopuštenog i zabranjenog. No ono što im je zajedničko jest naglasak na sigurnosti, povratak tradicionalnim državnim i društvenim konceptima, afirmacija pravne države i pravne sigurnosti i neprijateljstvo prema filozofiji globalizma u kojoj su trgovina, profit i naddržavne strukture glavni upravljači svijetom. Latinska Amerika je pošla tim putom. Uz promjene u Njemačkoj i EU bi pošla u tom smjeru.i gospodarsku politiku, a oduvijek za snažnu transatlantsku orijentaciju. Zbog neslaganja s kancelarkom svojedobno se i povukao iz visoke politike i izgradio zavidnu karijeru u biznisu. F. Merz je pripadnik one Kohlove „zlatne mladeži“ CDU-a, koja se politički kalila na padu Berlinskog zida, na ujedinjenju Njemačke u Europi, ali i na njemačkoj politici međunarodnog priznanja Hrvatske ujesen 1991.

Međutim, Angela Merkel, Kohlova „djevojčica“ iz bivšeg DDR-a, koja se uspela na čelo CDU-a zadavši posljednji udarac svome političkom ocu, u nastavku učvršćivanja svoje vlasti doslovce je eliminirala iz političkog života najužu jezgru nekadašnjih Kohlovih „zlatnih dječaka“, okružila se svojim političkim štićenicima i promijenila CDU. Merzova kandidatura ima snažnu poruku povratka CDU-a u dane stare slave. A njegova pobjeda na stranačkim izborima početkom prosinca imala bi potencijal političkog pokreta, značila bi izvjesno izvanredne parlamentarne izbore u Njemačkoj i izvjestan zaokret prema neokonzervativnom pogledu na budućnost EU-a.

Upravljači svijetom

Bolsonarov i Merzov neokonzervativizam dijeli cijeli Atlantski ocean. Europski uglađeni konzervativac Merz nikada Eu SADsi ne bi dopuštao tako diskriminirajuće izjave prema ženama, gay populaciji, manjinskim grupama kao što je to u političkoj kampanji činio bivši vojnik Bolsonaro. Ali svako podneblje ima svoje specifičnosti političkog izričaja, svoje granice između dopuštenog i zabranjenog. No ono što im je zajedničko jest naglasak na sigurnosti, povratak tradicionalnim državnim i društvenim konceptima, afirmacija pravne države i pravne sigurnosti i neprijateljstvo prema filozofiji globalizma u kojoj su trgovina, profit i naddržavne strukture glavni upravljači svijetom. Latinska Amerika je pošla tim putom. Uz promjene u Njemačkoj i EU bi pošla u tom smjeru.

A Hrvatska? Simbolično ali službena Hrvatska je baš sad pošla u Kinu. Nakon što je dala javnu potporu klijentelizmu. Kao modelu kojim će nas spašavati od naše volje i nas samih.

Višnja Starešina
Slobodna Dalmacija

Sri, 14-11-2018, 15:26:43

Komentirajte

Zadnji komentari

Kolumne

Telefon

Radi dogovora o prilozima, Portal je moguće kontaktirati putem Davora Dijanovića, radnim danom od 17 do 19 sati na broj +385-95-909-7746.

Poveznice

Snalaženje

Kako se snaći?Svi članci na Portalu su smješteni ovisno o sadržaju po rubrikama. Njima se pristupa preko glavnoga izbornika na vrhu stranice. Ako se članci ne mogu tako naći, i tekst i slike na Portalu mogu se pretraživati i preko Googlea uz upit (upit treba upisati bez navodnika): „traženi_pojam site:hkv.hr".

Administriranje

1 klik na Facebooku za hkv.hr

Pretraži hkv.hr

Copyright © 2018 Portal Hrvatskoga kulturnog vijeća. Svi sadržaji na ovom Portalu mogu se slobodno preuzeti uz navođenje autora i izvora,
gdje je izvor ujedno formatiran i kao poveznica na izvorni članak na www.hkv.hr.
Joomla! je slobodan softver objavljen pod GNU Općom javnom licencom (GPL).