Trump, slobodno tržište i protekcionizam

Ako u današnjem svijetu nije vijest da su radnicima u Meksiku koji rade u autoindustriji, Trumpmahom američkih i njemačkih tvrtki koje su tamo delokalizirale proizvodnju zbog niske cijene rada, minimalne satnice dignute za petsto posto, onda ne znam što jest. To je uistinu revolucija.

Ako mislite da je to djelo nekog socijalista, komunista ili TrumpDa, tzv. slobodno tržište, da još jednom spomenem Smitha, imalo bi smisla samo u uvjetima savršene konkurentnosti. A to je nemoguće. Trump novim trgovinskim ugovorom s Meksikom ne samo što je razbio taj mit slobodnog tržišta nego je i u svjetsku ekonomiju unio revolucionaran pomak, pa očekujte da se javi neka nova šiparica u medijima koju je silio na seks. No budite sigurni da je jedino izvjesno u tom slučaju da ta dama ne radi u meksičkoj autoindustriji za dva dolara po satu. Možda radi u automobilu, na zadnjem sjedištu... U uvjetima savršene konkurentnosti, na slobodnom tržištu laži, privida i manipulacija.socijaldemokrata, u debeloj ste zabludi. Naime, ljevica se odavno bavi homoseksualnim pravima i problemima, a ne radničkim. Ne, autor tog dizanja minimalne satnice je idiot, kako ga prikazuju mediji, Donald Trump. U novom trgovinskom sporazumu SAD-a s Meksikom piše da se radniku mora osigurati minimalna satnica od 16 umjesto dosadašnje satnice od prosječno dva dolara. K tomu, prvi se put u povijesti u američkom kontekstu uvodi zaštita radnika u obliku kolektivnih ugovora. Eto, Trumpa mediji ne vole, ali ga vole radnici, on je "populist" koji sirotinju spašava od izrabljivanja multinacionalki. Time je Trump jednim udarcem ubio dvije muhe. Prva je da je kontra globalističkog socijalnog dampinga, koji ide preko leđa radnika u tzv. Trećem svijetu, spriječio gubitak radnih mjesta u SAD-u zbog premještanja proizvodnje radi jeftine radne snage. I druga, ako želiš ići s proizvodnjom iz SAD-a, idi, ali u uvjetima jednake plaće za radnike, a ne preko socijalnog i ekološkog dampinga, jer ti u EU-u i SAD-u cijena proizvoda raste zbog toga što moraš poštovati ekološke norme, koje koštaju, u Meksiku ili Kini ne moraš.

Razbijanje mita

Trump ima problema samo zato što razbija mit tzv. slobodnog tržišta, koje je zapravo izgovor za globalističku mafiju i Adam Smithdarvinistički zakon jačeg. Nobelovac Krugman, a ne Trump, zato zagovara protekcionizam kontra globalizma. Nije dobro kada ima previše (nacionalne) države, kao kod nas, ali je jednako loše kada je ima premalo. To sam ovako prokomentirao prije pola godine u Slobodnoj: Eto, dok nije bilo Trumpa, nije bilo protekcionizma, nije bilo zaštite domaćeg tržišta, sve se ravnalo "providnošću" koju je Adam Smith nazvao "nevidljiva ruka", sintagma koja govori kako ljudska sebičnost na tržištu na kraju ima dobre posljedice za sve, da se tržište samo regulira, da je poput pape - nezabludivo. No Adam Smith, moralni filozof, nije vjerovao u tržište, kako mu lažno pripisuju današnji tržišni fundamentalisti. Kako nisam ekonomist, nego također moralni filozof kao Smith, ali sam kao mazohist išao čitati Smithove ogromne knjižurine - ni on sam ne gleda na tržište apsolutno, kao na samoregulatora, kao "nevidljivu ruku", on to dopušta, ali kada bi postojali uvjeti "savršene konkurentnosti". No u stvarnosti to nije moguće, pa bi jače države požderale slabije, pa i njegovu Škotsku, tada ne baš bogatu. Slikovito govoreći, nevidljivu ruku nikada nitko nije vidio, pa ni sam Smith, ali svi o njoj govore kada govore o tržišnoj utakmici, pogotovo globalistički anacionalni tržišni fundamentalisti. Smith nije bio glup, njegova djela i misli, za razliku od njegovih interpreta i globalista, pa i kada je nevidljiva ruka u pitanju, prepuna su "ali" i "ako". "Protekcionizam" je, i prema zloupotrebljavanom i krivo interpretiranom Smithu, dio "slobodnog" tržišta, osim kada ga zagovara tip poput Trumpa.

Revolucionarni pomak

Evo nekoliko službenih podataka kada je "slobodno tržište" u pitanju danas, i Trump, koji, vidi gada, želeći štititi Ekonomijasvoje ("Prvo Amerika"), uvodi nikada viđeni protekcionizam. Prema podatcima Instituta Euler Hermes (Allianz grupa), u razdoblju od 2014. do 2017. razne države uvele su ukupno 3439 protekcionističkih mjera. Najviše SAD u vrijeme Obame, ukupno 401 mjeru (!?). Trump do sada 90. Indija je u tom razdoblju uvela 393 protekcionističke mjere, Rusija 247, Njemačka 185..., da dalje ne nabrajamo.

Da, tzv. slobodno tržište, da još jednom spomenem Smitha, imalo bi smisla samo u uvjetima savršene konkurentnosti. A to je nemoguće. Trump novim trgovinskim ugovorom s Meksikom ne samo što je razbio taj mit slobodnog tržišta nego je i u svjetsku ekonomiju unio revolucionaran pomak, pa očekujte da se javi neka nova šiparica u medijima koju je silio na seks. No budite sigurni da je jedino izvjesno u tom slučaju da ta dama ne radi u meksičkoj autoindustriji za dva dolara po satu. Možda radi u automobilu, na zadnjem sjedištu... U uvjetima savršene konkurentnosti, na slobodnom tržištu laži, privida i manipulacija.

dr. sc. Ivica Šola
Glas Slavonije

Čet, 13-12-2018, 08:49:07

Komentirajte

Zadnji komentari

Kolumne

Telefon

Radi dogovora o prilozima, Portal je moguće kontaktirati putem Davora Dijanovića, radnim danom od 17 do 19 sati na broj +385-95-909-7746.

Poveznice

Snalaženje

Kako se snaći?Svi članci na Portalu su smješteni ovisno o sadržaju po rubrikama. Njima se pristupa preko glavnoga izbornika na vrhu stranice. Ako se članci ne mogu tako naći, i tekst i slike na Portalu mogu se pretraživati i preko Googlea uz upit (upit treba upisati bez navodnika): „traženi_pojam site:hkv.hr".

Administriranje

1 klik na Facebooku za hkv.hr

Pretraži hkv.hr

Copyright © 2018 Portal Hrvatskoga kulturnog vijeća. Svi sadržaji na ovom Portalu mogu se slobodno preuzeti uz navođenje autora i izvora,
gdje je izvor ujedno formatiran i kao poveznica na izvorni članak na www.hkv.hr.
Joomla! je slobodan softver objavljen pod GNU Općom javnom licencom (GPL).