Nema razloga za beznađe

 

Najnoviji slučaj odnosno medijski pokušaj diskreditiranja sadašnjega hrvatskog Predsjednika - ne ulazeći ni u pitanje vjerodostojnosti ni u pitanje mogućeg političko-retoričkog odnosno politikantskog kameleonstva - otkriva da netko želi da hrvatsko društvo i dalje bude sustavno izloženo "slučajevima" i "aferama", da se i dalje što je moguće više prlja i ocrnjuje gotovo sve u današnjoj Hrvatskoj da se - u konačnici ubije svaka pomisao na hrvatski ponos, na nadu u bolje sutra. U takvoj sustavno podržavanoj atmosferi javnoga linča sve manje ima prostora za dobronamjernu i konstruktivnu kritiku pojedinih pojava negativnosti, zlokobnih fenomena ili nedopustivo neodgovornoga ponašanja odgovornih, pa se stječe dojam kako se hrvatsku naciju svim sredstvima gura u - beznađe.

No treba li se zaista hrvatska nacija prepustiti beznađu? Činjenica je, a toga je svjesna gotovo cjelokupna hrvatska nacija, da u današnjoj Hrvatskoj ima puno teških problema koje nije lako riješiti, da su akutne krize na veoma brojnim područjima društvenoga života i da se te krize i ti problemi presporo rješavaju. Također je činjenica da Hrvatska ima svoje neprijatelje koji su joj spremni na sve moguće načine nauditi i da oni djeluju katkad grublje, katkad suptilnije, ali neumorno i sustavno. Činjenica je također da s takvim pojavama i problemima nije u sadašnjem svijetu suočena samo Hrvatska ili samo hrvatsko društvo nego i još mnoge druge zemlje i njihovi građani odnosno činjenica je da su stanoviti oblici krize temeljna odrednica općeljudske i nacionalnih povijesti. Krize su, naime, stanja, koja potiču, zahtijevaju promjene nabolje, rasplet, akciju... pa stoga sama činjenica što ima vrlo teških problema i vrlo dubokih kriza ne smije biti razlog za beznađe. Problemi i krize u sadašnjem hrvatskom društvu također nipošto nisu razlog za beznađe, nego, naprotiv, poziv na novo promišljanje, odgovornije odlučivanje i uspješnije djelovanje na svim područjima društvenoga života. 

U hrvatskoj javnosti premalo se zna o pozitivnostima, o dobrim postignućima pojedinaca, ustanova i skupina - jer to kreatorima hrvatskoga javnog mišljenja nije važno osim ako su u pitanju političari. Naime, krojitelji javnoga mnijenja, kao u doba prošloga režima, veliku pozornost posvećuju samo političarima neprestano ih usmjereno ispitujući o svemu i svačemu kao da je u sadašnjem hrvatskom društvu važno jedino ono što političari kažu ili misle. Tim medijskim gospodarima očito nimalo ne smeta što hrvatski građani imaju najmanje povjerenja i najgore misle baš o političarima. U hrvatskoj javnosti premalo se zna o stvarnim potencijalima, o sposobnim i časno uspješnim ljudima, o neovisnim kreativnim djelatnicima na svim područjima društvenoga života od poljoprivrede do znanosti, a upravo takvi ljudi već sada polažu temelje boljoj budućnosti hrvatskoga društva. Još kad bi političari, oslobođeni svojih interesnih i drugih okova, smogli snage da - stvaranjem stvarnoga europskog pravnoga i poslovnoga okvira i poštivanja zakonitosti - podupru sve te kreativne ljude i njihove projekte, hrvatsko bi društvo relativno brzo procvalo. Koliko npr. zlatnih i drugih odličja s međunarodnih smotra ili natjecanja donose hrvatski inovatori, nije li to temelj opravdanog ponosa čitave nacije? 

U sadašnjoj Hrvatskoj postoje dakle svi preduvjeti da ona bude i stabilna i perspektivna zemlja, samo treba zaustaviti ili barem staviti pod nadzor sve kreatore kaosa, uspostaviti dorečeni, pravedni i stvarnim prilikama primjereni pravni sustav pred kojim će baš svi hrvatski građani biti stvarno ravnopravni, jednako tretirani i jednako odgovorni za svako kršenje zakona. Hrvatskoj je kao temeljni preduvjet za stvarni prosperitet, kako za unutarnje odnose tako i za međunarodne, najpotrebnija dosljedna principijelnost, kako glede unutarnjega tako i međunarodnoga pravnog poretka. 

U današnjem hrvatskom društvu čak se i povremene glasove iz naše Crkve koji pokušavaju upozoriti na određene nedopustive negativnosti u pojedinim područjima hrvatskoga društva često zlorabi a katkad i doživljava kao širenje beznađa. Za takvo viđenje objektivno rijetkih upozorenja koja dolaze iz vjerskoga stava i iz naše Crkve "zaslužne" su često nekorektne i vrlo tendenciozne interpretacije tih stavova u pojedinim medijima. Glas Koncila tako je npr. suočen s neprestanim, sustavnim ocrnjivanjem i blaćenjem, posebno iz pera jednoga novinara Jutarnjega lista, a da sve te tvrdnje nemaju objektivnoga pokrića nego izražavaju njegovo osobno "neraspoloženje" prema listu i pojedinim ljudima u njemu. Priznao to taj novinar ili ne, Glas Koncila je danas, zahvaljujući nekada nezamislivim mogućnostima, profiliraniji nego što je bio ikada u svojoj povijesti, što potvrđuje već sama činjenica da izlazi na 40 stranica tjedno, a nekada je izlazio na 16 ili 24 stranice dvotjedno, da se u njemu godišnje javlja više od 800 suradnika te da doista pokriva sva relevantna crkvena događanja u Hrvatskoj i svijetu, donosi društveno veoma relevantne i edukativne intervjue, daje prostor kompetentnim stručnjacima i njeguje profesionalno a ne senzacionalističko novinarstvo. Naklada Glasa Koncila danas je manja zbog brojnih razloga, ali neka Jutarnji list objavi točne podatke koliko je njemu pala naklada u novije vrijeme, premda ima reklamu o kakvoj Glas Koncila ne može ni sanjati, premda je pun senzacija, afera, glamura i drugih sadržaja kojima se dodvorava najnižim ljudskim strastima, premda ima tako izvrstan novinarski i urednički kadar da je čak pomoćnik glavnog urednika iz Jutarnjega lista najprikladniji za glavnoga urednika konkurentskoga Večernjeg lista... 

Upozorenja na društvene probleme iz Crkve uvijek su dobronamjerna i u službi općega dobra, u uvjerenju da se svi problemi mogu riješiti, i zato nema mjesta beznađu.

Ivan Miklenić
Glas Koncila

{mxc} 

Pet, 14-02-2025, 05:50:22

Potpora

Svoju članarinu ili potporu za Portal HKV-a
možete uplatiti i skeniranjem koda.

Otvorite svoje mobilno bankarstvo i skenirajte kod. Unesite željeni novčani iznos. U opisu plaćanja navedite je li riječ o članarini ili donaciji za Portal HKV-a.

barkod hkv

Komentirajte

Zadnji komentari

Telefon

Radi dogovora o prilozima, Portal je moguće kontaktirati putem Davora Dijanovića, radnim danom od 17 do 19 sati na broj +385-95-909-7746.

AKT

Poveznice

Snalaženje

Kako se snaći?Svi članci na Portalu su smješteni ovisno o sadržaju po rubrikama. Njima se pristupa preko glavnoga izbornika na vrhu stranice. Ako se članci ne mogu tako naći, i tekst i slike na Portalu mogu se pretraživati i preko Googlea uz upit (upit treba upisati bez navodnika): „traženi_pojam site:hkv.hr".

Administriranje

Pretraži hkv.hr

Kontakti

KONTAKTI

Telefon

Telefon Tajništva
+385 (0)91/728-7044

Elektronička pošta Tajništva
Elektronička pošta Tajništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

 

Elektronička pošta UredništvaElektronička pošta Uredništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

Copyright © 2025 Portal Hrvatskoga kulturnog vijeća. Svi sadržaji na ovom Portalu mogu se slobodno preuzeti uz navođenje autora i izvora,
gdje je izvor ujedno formatiran i kao poveznica na izvorni članak na www.hkv.hr.
Joomla! je slobodan softver objavljen pod GNU Općom javnom licencom.

Naš portal rabi kolačiće radi funkcionalnosti i integracije s vanjskim sadržajima. Nastavljajući samo pristajete na tehnologiju kolačića, ali ne i na razmjenu osobnih podataka.