O dramatičnom padu kvalitete HRT-ovog programa i o načinu trošenju novaca koji se nikako ne može opravdati već smo više puta pisali na ovom portalu. Dok traju izbori za novog ravnatelja HRT-a komentator Večernjeg lista Milan Ivkošić osvrnuo se na činjenicu da HRT, iako slovi kao javna televizija i zbog toga ubire pretplatu, vodi uređivačku politiku kojoj se jasno protivi većina javnosti. Tako Ivkošić primjećuje: "...zašto bi činjenica da netko u stanu ima televizor bila dovoljna da plaća pristojbu HRT-u? To financijsko nasilje nad stanovništvom odgovara političkom nasilju HTV-a nad gledateljstvom. U političkim emisijama u odgovorima na “referendumsko” pitanje uglavnom od 70 do čak 90 posto gledatelja ima stavove suprotne stavovima voditelja i većine sudionika tih razgovora, to jest stavovima same Televizije. Kakva je to “javna televizija” koja je suprotstavljena golemoj većini vlastite javnosti!? I to istoj onoj većini od koje prisilno ubire pretplatu!". Jedno od rješenja ovog problema je ukinuti pretplatu, a drugo je vratiti HRT javnosti. Ono drugo nam se čini puno boljim, jer bi trebalo biti normalno da u Hrvatskoj postoji televizija čiji program ne će biti posvećen što boljem plasiranju reklama.
Add a comment Add a comment        
 

 
Prenosimo još jednom komentar Tihomira Duhmovića koji je zbog tehničkih problema prije dva dana bio izbrisan. Iz komentara izdvajamo: "Hrvatski svjetski kongres, kojem energiju godinama daje marni Šimun Šito Ćorić, uporno pokušava povezati iseljeništvo. Pritom se čvrsto oslanja na Crkvu i katoličke misije, koje i 15 godina nakon stvaranja hrvatske države odrađuju poslove što padaju državi na brigu. Ne samo da država često taj dio posla ne radi, već se sjećam da su se u Račanovo doba u Muenchenu naš konzulat i katolička misija gledali poprijeko kao u najgora komunistička vremena!".
Add a comment Add a comment        
 

 
HRT-ova emisija Tragovi koju je vodio Aleksandar Stanković, a u sklopu koje je emitiran "dokumentarni" film "Lora - svjedočanstva" Nenada Puhovskog, izazvala je brojna zgražanja i proteste u hrvatskoj javnosti. Priopćenje naše udruge u svezi filma "Lora - svjedočanstva" može se pročitati ovdje. U uredničkom komentaru u Hrvatskom slovu, Nenad Piskač također se osvrnuo na spomenutu emisiju: "...Stanković je vodio emisiju na taj način da u prosječnom Hrvatu izazove osjećaj potpune nemoći u vlastitoj državi. Čak je i gost Zdravko Tomac morao od Stankovića tražiti da prekine emisiju. Dva agresorska vojnika iz studija u Beogradu, na red su prozivali gosta, suca Lozinu. Sve je to odlično podsjetilo na tzv. ''narodne sudove" partijskih komesara. Bivši agresori sada su svjedoci optužbe protiv hrvatskih branitelja.".
Add a comment Add a comment        
 

 

Tko će upaliti svjetlo? Prenosimo komentar Ivana Miklenića iz novog broja Glasa Koncila, koji izlazi 11. ožujka 2007., o zlosutnoj šutnji hrvatskih političara i medija o skupu ministara vanjskih poslova deset država u okviru tzv. Procesa suradnje u jugoistočnoj Europi (SEECP), održanog u Zagrebu 2. ožujka ove godine. Miklenić pita: "Činjenica je nadalje da se osim izjave predsjednika Vlade (da je skup iznimno važan, op. ur.) nakon početka tog sastanka nitko od hrvatskih političara na vlasti ili od političara iz parlamentarnih stranaka u oporbi nije oglasio ikakvom izjavom. Je li to imalo korektan odnos prema hrvatskoj javnosti i nije li to ipak paradoksalno i vrlo neobično za sastanak predstavnika deset zemalja koji je sam predsjednik hrvatske Vlade izričito i doslovno označio "iznimno važnim"? Nije li vrlo neobično da urednici nisu poslali novinare ni Predsjedniku RH, koji je po funkciji jedan od bitnih kreatora hrvatske vanjske politike, da on progovori hrvatskoj javnosti o čemu su to u Zagrebu raspravljali ministri vanjskih poslova i osobito o onome što se izravno tiče Hrvatske i njezinih građana?". A mi se pitamo tko će u Hrvatskoj napokon upaliti svjetlo?

Add a comment Add a comment        
 

 
prof. dr. sc. Andrija Hebrang Kako je zadnja kolumna Adrije Hebranga objavljena na portalu www.javno.com izazvala niz negativnih komentara u našim medijima, odlučili smo je prenijeti na naš portal. Primjerice, Zoran Milanović iz SDP-a u emisiji "Dvogled" na OTV-u rekao je : "Njegov tekst graniči s govorom mržnje, a što se haaške presude tiče, Hebrang ponavlja već poznate stvari, ali na militantan način". Iz Hebrangovih riječi kako je Žarko Puhovski "guja u njedrima" i optužbe za zločin zbog poticanja na novu agresiju, prozvani je pak zaključio da je to poziv da se njemu "skine glava". Hebrangov tekst nama se čini posebno zanimljivim zato što nakon dugo vremena neki visoki HDZ-ov dužnosnik otvoreno komentira činjenice koje su dobrom djelu javnosti već poznate. To može biti znak kako će se HDZ pred ovogodišnje izbore vratiti na taktiku kojom je pokupio dosta glasova i na zadnjim izborima. A to je konstatirati ono što potpuno isfrustrirani veliki dio glasačkog tijela odavno zna i želi čuti od svojih vodećih političara na teme koje su povezane s Domovinskim ratom.
Add a comment Add a comment        
 

 
Gospa Iz novog broja Glasa Koncila, od 4. veljače 2007., prenosimo komentar Ivana Miklenića o nasilju nad ženama. Izravan povod ovom komentaru još je jedna hajka "nezavisnih" medija, u ovom slučaju Jutarnjeg lista, na Katoličku Crkvu. Služeći se uvijek istom metodom, odnosno lažima i izvlačenjem rečenica (ili dijelova rečenica) iz konteksta, Jutarnji list već samim naslovom svog članka , "Župnici ženama: "Trpite batine jer razvod je grijeh"" čitateljima sugerira "mišljenje" Crkve. Istina je, naravno, posve suprotna, i Ivan Miklenić u svom komentaru izlaže konkretne napore Crkve  u pravcu sučeljavanja s problemom nasilja nad ženama, koji su, opet naravno, "nezavisnim" medijima nezanimljivi.
Add a comment Add a comment        
 

 
Krunica Stjepan Šulek u svom komentaru u Hrvatskom slovu razmatra zanimljivo pitanje kada bi se i kako hrvatski katolici trebali uključiti u politiku, reagirajući tako na riječi kardinala Bozanića da mu dolaze katolici i kažu da će se politikom baviti tek kad uslijede promjene. Šulek nalazi kako je ovakav stav pogrešan, pitajući: "Ljude koji tako misle moramo upitati tko bi trebao izvršiti promjene koje bi odgovarale njihovu poimanju politike. Ima li i u hrvatskom društvu takvih ljudi i takvih političkih stranaka koje bi svojim radom promijenile hrvatsko društvo i stvorile ozračje radosti?".
Add a comment Add a comment        
 

 
Dravograd U novom broju Hrvatskog slova Nenad Piskač se osvrće na činjenicu da službena hrvatska politika pokazuje izuzetno malo pažnje za masovne grobnice u kojima su pokopane žrtve partizanskih zločina nakon II svjetskog rata. Naime, kao što je svima dobro poznato, u Slovenije se nalaze brojne grobnice s posmrtnim ostacima hrvatskih vojnika i civila koji su ubijeni bez ikakvog suđenja jednom kada su pali u partizansko zarobljeništvo. Piskač piše: "Istraživanje, evidentiranje i klasificiranje grobišta, međutim, donosi niz problema koje treba riješiti, a neka od njih i bilateralno, budući da su među žrtvama pripadnici različitih naroda. Sporazume koji rješavaju ovu problematiku Slovenija je sklopila s Italijom i Njemačkom. Kako među žrtvama na području Slovenije, uz Slovence, zasigurno ima najviše Hrvata, bilo bi logično da takav sporazum (ugovor) postoji i između Slovenije i Hrvatske.".
Add a comment Add a comment        
 

 
Zoran Vukman je u svojoj kolumni u Hrvatskom slovu opisao razliku između stvarne i  prividne slobode koju uživa svaki pojedinac u zapadnim demokratskim društvima. Tako Vukman ukazuje na činjenicu kako se demokracija za obične građane svodi na to da se javno može bilo što reći, no da stvaran utjecaj izrečenog na tijek stvari gotovo nikakav: "...u Americi i svijetu slobodno se izruguje i ismijava američki predsjednik Bush, privid demokracije je potpun, dok on sam i njegova naftaška teksasokracija radi što ih je volja! Psi laju, a karavane prolaze! Svi viču protiv ovih ili onih moćnika, glas javnosti se čuje, međutim, angloamerička nova aristokracija i dalje planira nove ratove, vlada svijetom nikada moćnija!".
Add a comment Add a comment        
Ned, 20-04-2025, 21:44:33

Potpora

Svoju članarinu ili potporu za Portal HKV-a
možete uplatiti i skeniranjem koda.

Otvorite svoje mobilno bankarstvo i skenirajte kod. Unesite željeni novčani iznos. U opisu plaćanja navedite je li riječ o članarini ili donaciji za Portal HKV-a.

barkod hkv

Komentirajte

Zadnji komentari

Telefon

Radi dogovora o prilozima, Portal je moguće kontaktirati putem Davora Dijanovića, radnim danom od 17 do 19 sati na broj +385-95-909-7746.

AKT

Poveznice

Snalaženje

Kako se snaći?Svi članci na Portalu su smješteni ovisno o sadržaju po rubrikama. Njima se pristupa preko glavnoga izbornika na vrhu stranice. Ako se članci ne mogu tako naći, i tekst i slike na Portalu mogu se pretraživati i preko Googlea uz upit (upit treba upisati bez navodnika): „traženi_pojam site:hkv.hr".

Administriranje

Pretraži hkv.hr

Kontakti

KONTAKTI

Telefon

Telefon Tajništva
+385 (0)91/728-7044

Elektronička pošta Tajništva
Elektronička pošta Tajništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

 

Elektronička pošta UredništvaElektronička pošta Uredništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

Copyright © 2025 Portal Hrvatskoga kulturnog vijeća. Svi sadržaji na ovom Portalu mogu se slobodno preuzeti uz navođenje autora i izvora,
gdje je izvor ujedno formatiran i kao poveznica na izvorni članak na www.hkv.hr.
Joomla! je slobodan softver objavljen pod GNU Općom javnom licencom.

Naš portal rabi kolačiće radi funkcionalnosti i integracije s vanjskim sadržajima. Nastavljajući samo pristajete na tehnologiju kolačića, ali ne i na razmjenu osobnih podataka.