Pitanje"Postojala je tendencija da se metodama koje bi se teško mogle nazvati demokratskima smanji udio Srba u policiji. To je dobrim dijelom i ostvareno ... Isto je tako točno, a ja sam to već i javno rekao, da su vlasti nove hrvatske države povlačile neke poteze koji su, objektivno gledano, gurali Srbe u hrvatskoj u naručje Miloševića i njegove velikosrpske politike." Osim što prenosimo ovu izjavu postavljamo u ovom uvodu i pitanje čija bi ona mogla biti? Po sadržaju, reklo bi se da ju je izrekao neki srpski političar. Tek kvalifikacija da je Miloševićeva politika bila velikosrpska otkriva da se ipak vjerojatno radi o hrvatskom političaru. Kojem, može se saznati u nastavku...
Add a comment Add a comment        
 

 
TumorMilan Ivkošić u kolumni pod naslovom "Crkva sve usamljenija", navodeći niz pokazatelja, zaključuje kako na hrvatskoj političkoj sceni više nema ni jedne veće stranke koja bi bila bliska kršćanstvu. Ovdje treba dodati kako se ovaj zaključak može protegnuti i na mnoge ostale vrijednosti i posebnosti koji hrvatski narod čine hrvatskim. Tako današnji hrvatski političari recimo nisu bliski ni Domovinskom ratu, poginulima, ranjenima, ili časnicima koji su taj rat vodili. Hrvatski političari isto tako primjerice nisu bliski ni hrvatskim žrtvama iz 2. svjetskog rata čiji se posmrtni ostaci danas iskapaju u Sloveniji, reklo bi se usprkos službenom Zagrebu. Što reći o bliskosti prema sudbini hrvatskog naroda u Bosni i Hercegovini, koji je već na mnogim područjima potpuno iskorijenjen? Što reći o bliskosti s hrvatskim narodom u Republici Hrvatskoj, koji se sam mora nositi s korumpiranom upravom i pravosuđem, mitom, i kriminalom koji doseže do vrha izvršne vlasti? Jedino čemu su odista bliski hrvatski političari je hrvatski novac, kao što je i Beograd bio do osamostaljenja. Svako malo ispliva neka priča o milijunima kuna koje je neki od državnih dužnosnika namaknuo. Dijagnoza je jasna, hrvatski političari danas djeluju kao tumor koji rastače narod i njegovu budućnost. (mm)
Add a comment Add a comment        
 

 
Požari Razmjeri požara koji su ove godine pustošili Hrvatskom bili su više puta katastrofalni. To se pogotovo odnosi na onaj u dubrovačkom zaleđu, kada je vatrena fronta koja je došla iz Bosne i Hercegovine u jednom trenutku bila dugačka i dvadesetak kilometara. No, uzroci požara tek se rijetko saznaju, a u slučajevima kao što je ovaj dubrovački, kada postoji niz vrlo jasnih pokazatelja da se radilo o podmetnutom požaru s političkom pozadinom, uzroci kao da se skrivaju. S druge strane jasno je da je moguće tek kada se stvari nazovu pravim imenom uputiti jasnu poruka da je ovakva vrsta terorizma Hrvatskoj neprihvatljiva. Kao što Dujmović u kolumni na ovu temu dobro primjećuje, gori i u drugim zemljama, ali tamo nema pretvaranja da se ne zna što se događa: "Gori godinama i Italija. I tamo se dugo raspredalo o tome odakle stotine požara upravo u jeku turističke sezone. Danas Talijani nemaju osobitih dvojbi: tamo se ne dvoji da je najveći dio ljetnih požara podmetnut i da su u samo u manjem postotku za to krivci bolesnici ili sitni kriminalci. Talijani imaju drugi problem: iza njihovih požara najčešće stoji organizirani kriminal bez obzira je li riječ o budućoj špekulaciji građevinskim zemljištem ili je riječ o drugoj transakciji iza koje stoji camorra. Ali, tamo nitko nikog ne uvjerava da se glede požara krivac ultimativno traži samo i jedino u draču, jakoj buri ili slučajnom opušku!".
Add a comment Add a comment        
 

 
Dražen Budiša Zoran Vukman u svojoj je ovotjednoj kolumni iskazao poštovanje Draženu Budiši kao čovjeku i političaru, osvrnuvši se na njegov nedavni intervju: «Dražen Budiša je jedan od rijetkih među njima, za kojega se usuđujem reći da je upravo to - gospodin, da je bio i ostao džentlmen među političarima...» Vukman posebice ističe njegovu nepotkupljivost i principijelnost. I zaista, može se odista reći da ga je upravo ga je određena doza principijelnosti po kojoj se razlikovao od koalicijskih partnera koštala političke karijere. Ipak, u želji da ostvari svoje ciljeve u politici pristajao je i na veće kompromise. Na kraju, u traženju ravnoteže između svojih principa i kompromisa, doživio je potpuni neuspjeh te se povukao iz politike i javnog života. Danas se, pak, samo rijetki usuđuju zastupati otvoreno svoje ideje. I teško da ovakvi pojedinci uopće mogu doći do izražaja kroz zid korumpiranih i samovoljnih političara koji radi ostvarenja vlastitih interesa zaboravljaju sve vrijednosti i ideale. A u svom stremljenju za što većim prostorom koji bi držali u svojim rukama idu toliko daleko da im, primjerice, ni kršenje zakona ne predstavlja granicu pred kojom bi se zaustavili. Oni imaju 'pravno državu'! Time priča za njih završava. I mi "obični građani" imamo pravnu državu, u deklarativnom smislu svakako. Međutim, vrlo često nedostaje njezin praktični oblik. Današnji akteri na našoj političkoj sceni očigledno smatraju da je i to za nas dovoljno. Da li je? (zdk)
Add a comment Add a comment        
 

 
Milorad PupovacVeć smo se osvrnuli na izjavu predsjenika SNV-a  u kojoj iznosi razloge nepribivanja proslavi Dana pobjede i domovinske zahvalnosti 5. kolovoza u Kninu. Hrvatska vlada niti jednom riječju nije prokomentirala taj istup, iako je Pupovac predsjednik stranke koja je u koaliciji koju sačinjava tu istu Vladu. Prenosimo komentar na ovu temu kolumnista Večernjeg lista Tihomira Dujmovića, iz kojeg se može saznati koje to dane svojim prisustvom uveličava Milorad Pupovac. (djl)
Add a comment Add a comment        
 

 
Dan domovinske zahvalnostiTin Kolumbić čitateljima Hrvatskog slova približio je svoja razmišljanja o značenju riječi - domovina, istodobno se pitajući: «Kome i zašto biti zahvalan?». Podsjeća kako se danas gubi istinski osjećaj zahvalnosti prema Stvoritelju koji nas je sve stvorio na «svoju sliku i priliku» kao i prema našim pretcima. Mi bismo još istaknuli kako bez obzira u kojem turbulentnom vremenu živjeli ili koliko puta bili potlačeni kroz povijest naši pretci nikada nisu zaboravili tko su i što su. I upravo to je naše najvrjednije nasljeđe - stoljećima očuvani identitet. Sada, kada je njihov san - Domovina - postao naša stvarnost moramo ponovno, čak više nego ikada, biti svjesni veličine tog postignuća te ujedinjeni i ponizni zahvaliti jedni drugima i Bogu na tom neprocjenjivom ostvarenju - slobodnoj Lijepoj Našoj. (zdk)
Add a comment Add a comment        
 

 
Moć Zoran Vukman u svojoj nas kolumni upozorava na opće stanje u društvu koje je i više nego zabrinjavajuće. Nekad iskonske vrijednosti poput ljubavi, vjere u dobro, poštenja i morala izgubili su se prvo u medijima, a sada dijelom i u društvu. Zamijenila ih je bespoštedna utrka za 'uspjehom' u kojoj se isprepliću zakulisne igre, podmetanja, laži i prijevare. Ta vrsta demagogije, shvaćena kao napredak i evolucija društva, zahvaća u sve pore društva, određujući 'moć' kao krajni cilj. Vukman smatra kako globalizacija, predstavljena kao, mogli bismo reći, apstraktna instanca koja bi svijetu donijela 'mir i blagostanje', zapravo teško može jamčiti takvo što. To će se po Vukmanu prije ostvariti u sintezi "ljubavi i ljudske pomirenosti s Bogom". No, pitanje je tko je danas spreman u zapadnim društvima zaigrati na tu kartu. (zdk)
Add a comment Add a comment        
 

 
EUStjepan Šulek u članku u Hrvatskom slovu komentira nove odredbe EU, donijete na konferenciji članica EU u Bruxellesu. Tom konferencijom, održanom od 21. do 23. lipnja, završilo je predsjedništvo Njemačke u Europskoj uniji u prvoj polovici 2007. godine. Najvažnije odluke odnose se na sam ustroj EU, pa se tako ukida predviđeni Ustav Unije, a jednako tako, ukidaju se i zastava i himna. Time je po Šuleku EU pokazala kako je spremna na kompromise, u želji da primiri razlike između "velikih i malih". Među tzv. "malima'" posebice se ističe Poljska, koja se, između ostalog,  glasno zalaže za očuvanje nacionalnih interesa, te za jačanje pozicija manjih država. S tim u vezi, trebao bi se promijeniti način glasovanja pa bi u buduće trebala  vrijediti tzv. "dvostruka većina", "...odluke EU iziskivat će većinu od 55 posto država, koje čine 65 posto pučanstva". Koliko će nove odredbe doprinijeti većoj popularnosti EU u hrvatskoj javnosti, tek će se vidjeti, dok Stjepan Šulek drži kako: "Hrvati prvi put mogu s pouzdanjem gledati prema Bruxellesu. To će širiti njihove političke obzore pa će biti prisiljeni da u skladu s novim globalnim datostima štite svoje ljudsko i nacionalno dostojanstvo, poput Poljaka i drugih naroda Europe". (zdk)
Add a comment Add a comment        
 

 
Mladost danasStara je izreka "na mladima svijet ostaje" uvijek predstavljala nadu za bolju budućnost koju starije generacije nisu uspjele ostvariti. Ipak, danas se s pravom možemo zapitati kakav to svijet ostavljamo svojoj mladosti. Čini se kao da im društvo nije u stanju predati neke osnovne vrijednosti, već im u zamjenu nudi jedino zabavu u obliku instant-atrakcija. Primjetno je kako mladima nedostaje negdašnjeg pozitivnog buntovnog žara, želje da se nepravda pretvori u pravdu, odnosno ostvare snovi. Istovremeno, nedostaje stvarnih junaka kojima bi se divili i ideala za koje bi se borili. O duhu društva koji se polako gubi piše i Zoran Vukman u svojoj kolumni u Hrvatskom slovu, zaključujući: "U današnji svijet mladih provalili su neki čudni ideolozi, novi komesari, tužitelji i arbitri koji naše živote odvode u nepoznato, koji osiromašuju duh, kradu sjećanja, diktiraju povijest, napadaju savijesti, orobljuju srca". (zdk)
Add a comment Add a comment        
Uto, 11-02-2025, 13:26:09

Potpora

Svoju članarinu ili potporu za Portal HKV-a
možete uplatiti i skeniranjem koda.

Otvorite svoje mobilno bankarstvo i skenirajte kod. Unesite željeni novčani iznos. U opisu plaćanja navedite je li riječ o članarini ili donaciji za Portal HKV-a.

barkod hkv

Komentirajte

Zadnji komentari

Telefon

Radi dogovora o prilozima, Portal je moguće kontaktirati putem Davora Dijanovića, radnim danom od 17 do 19 sati na broj +385-95-909-7746.

AKT

Poveznice

Snalaženje

Kako se snaći?Svi članci na Portalu su smješteni ovisno o sadržaju po rubrikama. Njima se pristupa preko glavnoga izbornika na vrhu stranice. Ako se članci ne mogu tako naći, i tekst i slike na Portalu mogu se pretraživati i preko Googlea uz upit (upit treba upisati bez navodnika): „traženi_pojam site:hkv.hr".

Administriranje

Pretraži hkv.hr

Kontakti

KONTAKTI

Telefon

Telefon Tajništva
+385 (0)91/728-7044

Elektronička pošta Tajništva
Elektronička pošta Tajništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

 

Elektronička pošta UredništvaElektronička pošta Uredništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

Copyright © 2025 Portal Hrvatskoga kulturnog vijeća. Svi sadržaji na ovom Portalu mogu se slobodno preuzeti uz navođenje autora i izvora,
gdje je izvor ujedno formatiran i kao poveznica na izvorni članak na www.hkv.hr.
Joomla! je slobodan softver objavljen pod GNU Općom javnom licencom.

Naš portal rabi kolačiće radi funkcionalnosti i integracije s vanjskim sadržajima. Nastavljajući samo pristajete na tehnologiju kolačića, ali ne i na razmjenu osobnih podataka.