Sanader i Mesić Milan Ivkošić u svojoj kolumni u Večernjem listu spominje veoma zanimljiv no istodobno i nadasve alarmantan podatak. Naime, Ivkošić piše kako se svakog mjeseca hrvatski inozemni dug uveća za ogromnih 230 milijuna eura. Koliko je nevjerojatno zastrašujuća ta svota najbolje možemo prikazati i shvatiti ako apstraktan iznos pretvorimo u nešto opipljivije. Tako bi se primjerice tim novcem svakog mjeseca mogle izgraditi dvije Arene Zagreb za predstojeće rukometno prvenstvo! Ivkošić također upozorava na činjenicu kako sadašnji «vodeći» političari bodove skupljaju izvlačenjem iz ormara afera i problema iz takozvanog «mračnog Tuđmanovog doba» istovremeno prešućujući činjenicu da se u tih 10 godina zaista zaduživalo tempom kojim se to čini danas, Račanova i Sanaderova Vlada nasljedile bi dug veći od 27 milijardi dolara - umjesto nasljeđenih 10, od kojih je polovica dug bivše države. Tko o čemu, hrvatska politička elita uvijek o jednim te istim temama: Tuđmanovoj «vladavini», potenciranjem podjela na partizane i ustaše 60 godina nakon završetka Drugog svjetskog rata, predizbornim obećanjima, ali, zanimljivo o realnim prioritetima poput ekonomskog i gospodarskog razvoja, problemu nezaposlenosti - vrlo rijetko, gotovo nikad. A kad na red konačno dođe i postavljanje tih pitanja, ljudima se zamažu oči prodajom dijelova preostale državne imovine (poput trenutno aktualnih dionica HT-a). (mmb)
Add a comment Add a comment        
 

 

Mesić na VelesajmuS portala Hrvati AMAC donosimo zanimljiv komentar govora predsjednika RH Stipe Mesića na temu hrvatskog ekonomskog trenutka, održanog prigodom otvaranja jesenskog zagrebačkog Velesajma. "Što je to dakle rekao Stipe Mesić? rekao je da Hrvatska nema svoju ekonomsku politiku, ekonomski plan, da je beskrajno zadužena. A što je na to odgovorio Sanader? Da brojevi govore sami za sebe, da je nezaposlenost pala na 10%, da je ovogodišnji ekonomski rast 7% i da se smanjio ukupni državni dug. Za oba broja čujemo prvi put, a dug se smanjio ne zato što je država počela štedjeti, već zato jer se zbog politike banaka stanovništvo zadužuje brže od države" - napisao je autor te u daljnjem tekstu konstatirao, da se cjelokupna ekonomska politika ove države na žalost svodi na tri osnovna parametra: "Kad su izbori, što obećati raji i što prodati da bismo to ispunili, te što će reći Bruxelles".

Add a comment Add a comment        
 

 

Gaženje Iz novog broja Glasa Koncila od 16. rujna 2007. prenosimo komentar Ivana Miklenića o istini, bolje reći o gaženju istine u Europi i svijetu, te o posljedicama takvog zanemarivanja i izvrtanja temeljnih vrijednosti. Autor posebice komentira dva slučaja. Prvi je napad i agresija SAD na Irak uz zaobilaženje Ujedinjenih naroda, za čiji su povod poslužili lažni izvještaji o navodnom iračkom oružju za masovno uništenje. Drugi se slučaj izravno tiče Hrvatske, a radi se o nedavno izašloj knjizi "Mir i kazna" novinarke Florence Hartmann, donedavne glasnogovornice haškoga tužiteljstva, u kojoj tvrdi kako su SAD, Velika Britanija i Francuska po odlukama svoga političkog vrha spriječile privođenje haškoj pravdi Karadžića i Mladića. Srž posljedica takvog poigravanja s istinom i pravdom za Hrvatsku može se sažeti u autorovom navodu: "U velikim zemljama, pa i članicama EU-a, i kad se gaze univerzalne vrednote, gaze se tako da se brižno čuva nacionalni interes, a u malim zemljama kao što je Hrvatska, ako se pogaze univerzalne vrednote, ne ostaje gotovo ništa."(djl)

Add a comment Add a comment        
 

 
Križni putNenad Piskač u svojoj kolumni u Hrvatskom slovu piše o najvećem grobištu našičkoga kraja, Crnom potoku, u kojem je likvidirano nekoliko tisuća vojnika i civila s područja bivše Nezavisne Države Hrvatske. Dugogodišnje vješto prikrivanje navedenog stratišta za trajanja totalitarnog komunističkog režima, potpomognuto sustavnim uništenjem građe koja bi svjedočila o tom stravičnom zločinu otežavalo je mogućnost da se o tome piše i informira šira javnost. Danas kada bi se o tom masovnom zločinu moglo slobodno govoriti, poraditi na utvrđivanju točnog broja žrtava pa i njihovih počinitelja, opet se šuti. "Stoga je pravo pitanje, tko blokira objektivnu i znanstvenu istinu i ovoga, kao i tolikih drugih stratišta? Je li KNOJ (Korpus narodne obrane Jugoslavije) još živ i djelatan?" Kako stvari stoje, reklo bi se da je.(zdk)
Add a comment Add a comment        
 

 
Milan Orozen AdamičNa 83. Jesenskom međunarodnom zagrebačkom velesajam, koji trenutno traje i kojeg je u utorak otvorio predsjednik Republike Hrvatske Stjepan Mesić, nastupaju kao i uvijek brojni izlagači iz raznih zemalja. Obzirom da je ove godine zemlja partner Slovenija, uz hrvatske dužnosnike nazočnima se obratio i slovenski veleposlanik Milan Orožen Adamič. No, umjesto nekog prigodnog i prijateljskog govora prema zemlji domaćinu, slovenski veleposlanik dozvolio si je držati lekcije. Tako Dražen Čurić u kolumni u Večernjem listu piše: "Cijenjeni je veleposlanik rekao kako slovenski investitori misle da je Hrvatska neljubazna prema strancima. Zatim je kritizirao Hrvatsku narodnu banku jer, eto, nije sklona ulasku slovenskih banaka koje su, valja podsjetiti, brutalno opljačkale naše štediše. No, slovenski nediplomatski ispad ostao je - kako vidimo - bez službenih reakcija, valjda i zato što dolazi iz zemlje članice EU."
Add a comment Add a comment        
 

 
Hrvatska U pregledu događanja koja su obilježila prošli tjedan, Đurđica Ivanišević Lieb dotakla se nekoliko tema, od pobjede Blanke Vlašić, kornatske tragedije, pa do odnosa prema prošlosti. U svezi prošlih vremena Đurđica Ivanišević Lieb piše: "Dva razgovora s nekadašnjom predsjednicom Savezne Vlade Milkom Planinc kao da su vratila sav mrak prošlih vremena, oklop ideologije u kojoj zvecka volja za moći. Ne igrajući se Zuroffa i ne optužujući, zapravo je tragična ta laž o neznanju o ratu čijim je sudionikom bila - tim više što su i puno mlađe generacije koje nisu bile politične - znale i za Bleiburg, i za sve ostale strahote koje su se događale, a vrhunska političarka govori o neznanju. Dobro je živjeti u vakuumu, brisati svoju prošlost što mnogi rade, ali gospodari rata i mira možda bi se više od običnih smrtnika trebali sjećati prošlosti, tim više što je ugrađuju i u sadašnjost. Optužbe za bivšu političarku i Simu Dubajića su vjerojatno samo simbolika jednoga vremena, ali mi nažalost kao da živimo u poveznici od Dubajića do Save Štrbca, od »Veritasa« do »Veritasa«, to je preteško naslijeđe za sve generacije.".
Add a comment Add a comment        
 

 

François MitterrandIz Večernjeg lista prenosimo komentar Milana Ivkošića o izvještavanju medija o uhićenom hrvatskom generalu Anti Gotovini, posebice o iznošenju niza zlonamjernih laži o navodnim presudama protiv generala Gotovine u Parizu. Istina je, pokazalo se, posve suprotna. Prije dvije godine, na sud su dospjeli obavještajci bivšeg francuskog predsjednika Mitterranda, čija je žrtva bio i Ante Gotovina, zbog podmetanja svojim političkim protivnicima. I pored ovih saznanja, brojne gnjusne laži iznesene su u našim tiskovnim medijima i na HTV-u kojima se junak Domovinskog rata general Ante Gotovina želio prikazati francuskim gangsterom. Ivkošić u svojoj kolumni iznosi pozadinu takvih napisa o generalu Gotovini (i cijelom Domovinskom ratu), koji su krenuli dolaskom Račana i Mesića na vlast 2000., i koji su se nastavili i za Sanaderove Vlade. Naravno da demantija pogrešnog iznošenja činjenica ne će biti, pogotovo ne u mjeri u kojoj su vođeni beskrupulozni i zlonamjerni napadi na Gotovinu i Domovinski rat. A te su napade predvodili oni novinari i komentatori koji poput papagaja (tako su ih, naime, njihovi nalogodavci naučili) na svako iznošenje drugačijih stavova od onih koje oni prenose odgovaraju naučenim frazama: "da se opet izvlači teorija zavjere", da su takovi stavovi "za svaku osudu", "da to nije europsko ponašanje", itd. Može se dodati da se svaka laž kad tad razotkrije (što takve novinare ne muči) i da hrvatski narod, protivno njihovom željama, dugo pamti. (djl)

Add a comment Add a comment        
 

 
Granični prijelaz Bregana Iz Večernjeg lista prenosimo komentar Zvonimira Despota na činjenicu da se u Bregani na ulaz u Sloveniju ovaj vikend čekalo i više od šest sati. Despot kao krivca proziva slovensku i hrvatsku stranu: "Slovenci sami sebi zabijaju autogol, makar možda misle da to nama šalju poruku, da nas kažnjavaju zbog političkih nesuglasica i pojedinih animoziteta. Da se razumijemo, nije riječ o svim Slovencima, o čemu i te kako mogu posvjedočiti naši ljudi na granici koji se svakodnevno druže sa svojim susjedima u Sloveniji i kojima je teško palo rušenje mostova. Tu je prije svega riječ o konstantnoj slovenskoj politici prema Hrvatskoj. Ona se vodi slovenskim interesima, a pravo je pitanje što je s našim interesima, tko njih zastupa, i znamo li uopće koji su naši interesi? Ili ćemo svi biti klimoglavci i sljegači ramenima.".
Add a comment Add a comment        
 

 
HRTMilan Ivkošić podsjetio je čitatelje Večernjeg lista na prošlogodišnji slučaj kada je Vasilj Radić iz okolice Knina napao dva inkasatora HRT-a, Milivoja Perkova i Denisa Bilića. Iako se dvojka dala u bijeg nakon prijetnji kojima ih je obasuo Vasilj Radić, ovome to nije bilo dosta već je s dva metka iz pištolja u leđa pogodio Denisa Bilića. Što se suda tiče, Radić je oslobođen optužbi za pokušaj ubojstva, te je dobio svega tri godine i deset mjeseci zatvora. No, tu nije kraj nevjerojatnog slijeda događaja koji prati ovaj slučaj. Naime, Milivoj Perkov i Denis Bilić od HRT-a su dobili otkaze: "Znate li što je Šprajcov HRT učinio svojim inkasatorima Perkovu i Biliću, čijeg ubojicu u pokušaju i kaznu koju je dobio nikad nije problematizirao? Nekoliko mjeseci nakon što je na njih pucano, na HRT-u su dobili otkaz! Danas su teška sirotinja i psihijatrijski pacijenti!". Postavlja se pitanje kakva je civilizacijska razina onih koji su dali otkaze ljudima koji su skoro izgubili život skupljajući sredstva za njihovu plaću? Ne bi li oni trebali letjeti s HRT-a naglavačke, a pod hitnim postupkom uz isprike vratiti Milivoja Perkova i Denisa Bilića? Naravno da bi, ali za to bi određenu civilizacijsku razinu trebali imati oni koji o tome odlučuju. (mm)
Add a comment Add a comment        
Sub, 15-02-2025, 01:51:24

Potpora

Svoju članarinu ili potporu za Portal HKV-a
možete uplatiti i skeniranjem koda.

Otvorite svoje mobilno bankarstvo i skenirajte kod. Unesite željeni novčani iznos. U opisu plaćanja navedite je li riječ o članarini ili donaciji za Portal HKV-a.

barkod hkv

Komentirajte

Zadnji komentari

Telefon

Radi dogovora o prilozima, Portal je moguće kontaktirati putem Davora Dijanovića, radnim danom od 17 do 19 sati na broj +385-95-909-7746.

AKT

Poveznice

Snalaženje

Kako se snaći?Svi članci na Portalu su smješteni ovisno o sadržaju po rubrikama. Njima se pristupa preko glavnoga izbornika na vrhu stranice. Ako se članci ne mogu tako naći, i tekst i slike na Portalu mogu se pretraživati i preko Googlea uz upit (upit treba upisati bez navodnika): „traženi_pojam site:hkv.hr".

Administriranje

Pretraži hkv.hr

Kontakti

KONTAKTI

Telefon

Telefon Tajništva
+385 (0)91/728-7044

Elektronička pošta Tajništva
Elektronička pošta Tajništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

 

Elektronička pošta UredništvaElektronička pošta Uredništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

Copyright © 2025 Portal Hrvatskoga kulturnog vijeća. Svi sadržaji na ovom Portalu mogu se slobodno preuzeti uz navođenje autora i izvora,
gdje je izvor ujedno formatiran i kao poveznica na izvorni članak na www.hkv.hr.
Joomla! je slobodan softver objavljen pod GNU Općom javnom licencom.

Naš portal rabi kolačiće radi funkcionalnosti i integracije s vanjskim sadržajima. Nastavljajući samo pristajete na tehnologiju kolačića, ali ne i na razmjenu osobnih podataka.