Strah od njemačke Europe

U svim kutcima Europe i u svim političkim strankama raste strah od toga da bi Njemačka mogla zloupotrijebiti svoju trenutnu političko-gospodarsku nadmoć.

„Napokon se u Europi govori njemački", izjavio je CDU-ov glavni tajnik Volker Kauder na kongresu svoje stranke u Leipzigu.

Zahvaljujući svom snažnom izvozu Njemačka je danas vodeća europska sila. Dok je Francuska u razdoblju od siječnja do srpnja zabilježila rekordni deficit u vanjskotrgovinskoj bilanci, Njemačka je sa suficitom od 88,9 milijarde eura apsolutni pobjednik.

Ta snaga također se odražava na političkom planu. Na gotovo svim ključnim pozicijama postavljeni su Nijemci: Merkelin bivši savjetnikVodeća silaZahvaljujući svom snažnom izvozu Njemačka je danas vodeća europska sila. Dok je Francuska u razdoblju od siječnja do srpnja zabilježila rekordni deficit u vanjskotrgovinskoj bilanci, Njemačka je sa suficitom od 88,9 milijarde eura apsolutni pobjednik za europska pitanja Uwe Corsepius sada je glavni tajnik Vijeća u Bruxellesu, Klasu Welle je također glavni tajnik Europskog parlamenta, Johannes Laitenberger je šef kabineta predsjednika Europske komisije Joséa Manuela Barrosa, Thomas Mirow je predsjednik EBRD-a, Werner Hoyer šef Europske investicijske banke, a od siječnja će Martin Schulz obnašati dužnost predsjednika Europskog parlamenta.

To u mnogim nenijemcima budi nelagodu, pa čak iako vrlo malo njih je spremno ići tako daleko kao britanski euroskeptični zastupnik u EP-u Nigel Farage, koji je u srijedu u Strasborugu izjavio: „Sada u Europi, koju su naši preci platili krvlju, glavnu riječ vode Nijemci". Također i na drugoj strani političkog spektra vlada ogorčenost: „Zaboravimo sumnje gospođe Merkel, u suprotnom ćemo udariti glavom o zid", izjavio je njemački zastupnik iz stranke Zelenih Daniel Cohn-Bendit. Pa čak i prijatelji Njemačke kao što je luksemburški premijer Jean-Claude Juncker ljuti su zbog njemačke nadmoći: „Ja sam za euroobveznice. I nije mi drago kada tu ideju mnogi moji stranački prijatelji u Njemačkoj degradiraju do neprepoznatljivosti".

Merkel gleda prema istoku

„Mi ne živimo u 1945., ni u 1933.", izjavio je veleposlanik jedne srednjeeuropske zemlje pri EU-u za die Presse. „Ali ako se jednog dana od Nijemaca bude tražilo da pristanu na „pozajedničenje" dugova, ili fleksibilniji mandat ECB-a, onda će oni za to tražiti izvjesnu protuuslugu.

A što bi to moglo biti? Možda preustroj svih ekonomija eurozone po njemačkom modelu. Kancelarka Merkel budućnost svoje zemlje, ali i cijele Europe u utrci s Dalekim istokom, ali pritom ne shvaća da je u Europskoj uniji nužno voditi računa o senzibilnosti ostalih 26 članica. Javne paušalne osude južnih zemalja mogle bi Nijemcima stići na naplatu kada se bude odlučivalo o budućim pravilima eurozone. Jer bez obzira na to koliko Merkel bila utjecajna, u Europskom vijeću ona tek ima jedan od ukupno 27 glasova.

Oliver Grimm
Die Presse