Podiže se zastor uoči raspleta grčke tragedije

Europa se mjesecima trudila spasiti Grke od bankrota. No u međuvremenu je postalo jasno da će pomoć prvoj posrnuloj banci stajati 95 milijardi eura, što znači da bi spas jedne cijele države bio pravo čudo. Toga je postala svjesna i njemačka kancelarka Angela Merkel.

Velika čuda se događaju. Jedno od tih čuda bio je i ulazak grčke u eurozonu. Tim je korakom Grčka postavljena na istu razinu zajedno s Njemačkom i Francuskom, dakle najsnažnijim zemljama kontinenta. U međuvremenu je postalo jasno da su Grci ušli u eurozonu na temelju netočnih statističkih podataka o stanju financija. A u toj su prijevari dijelom sudjelovali i političari u drugim dijelovima Europske unije, pa također i Njemačke, koji su odbacivali upozorenja da Grčka nije u stanju biti članicom eurozone.

No često se događaju i mala čuda. Jedno od njih jest to da Grčka odjednom „u zaleđu" ima više novca no što se do sada smatralo. Nakon što su ministri financija eurozone odlučili Grcima privremeno uskratiti sljedećih osam milijardi eura iz programa pomoći od ukupno 110 milijardi eura i najavili im pomoć tek u studenom, grčki rizničar Evangelos Venizelos je izjavio da do sredine studenog Grčka bez problema može čekati.

Nakon te vijesti svi su se analitičari počeli pitati kojom su čarolijom Grci odjednom namaknuli stotine milijuna eura. Pa čak su i ministri financija eurozone najavljivali da će Grčka otići u stečaj ako joj se najkasnije do kraja listopada ne isplati 8 milijardi eura. Velika čudaVelika čuda se događaju. Jedno od tih čuda bio je i ulazak grčke u eurozonu. Tim je korakom Grčka postavljena na istu razinu zajedno s Njemačkom i Francuskom, dakle najsnažnijim zemljama kontinenta. U međuvremenu je postalo jasno da su Grci ušli u eurozonu na temelju netočnih statističkih podataka o stanju financijaTo je čak stalno ponavljala i grčka vlada, očito u namjeri da pojača pritisak na svoje partnere.

Kako bilo da bilo, čudno povećanje sredstava neće imati nimalo utjecaja na ishod grčke tragedije. Jer u usporedbi s iznosima koje su Grcima dosada isplatili njihovi partneri iz eurozone, MMF-a, to je tek simboličan iznos koji zemlju ne može spasiti od propasti. Nakon višemjesečnih akcija spašavanja postaje jasno da bi Grčkoj moglo pomoći samo veliko čudo. A kako takvog čuda na vidiku nema, bankrot je neizbježan.

Mjere štednje počele su se poduzimati prekasno. Međunarodni zajmodavci postupno gube strpljenje, a već se širi strah da će akcije spašavanja Grčke biti rupa bez dna. Čelnici Trojke koju su dosada djelovali mirno i promišljeno, postupno gube živce i strpljenje. Njihova misija u Ateni još se nije završila, a već su došli do velikih zaključaka. Tako je Poul Mathias Thomsem, voditelj MMF-ova izaslanstva u Ateni izjavio za die Welt am Sonntag: „Grčka je na prekretnici. Stalno idemo jedan korak naprijed i dva unatrag".

Vrijeme leti

Postupno svim sudionicima postaje jasno da će unatoč svim naporima grčke vlade biti vrlo teško provesti radikalne reforme, iz ničega stvoriti desetke milijardi eura, a istovremeno ne potonuti u još dublju recesiju.

„Grci smatraju da je dovoljno usvajati zakone. Ali nisu svjesni toga da i njihova provedba iziskuje vremena. Osim toga, često im nedostaju ispravne strukture, primjerice u poreznoj upravi", izjavio je voditelj izaslanstva Europske komisije u Trojki, Nijemac Matthias Mors. Posljedica toga jest da mjere štednje nemaju dovoljno učinka i da se proces privatizacije provodi sporo. MMF-ov predstavnik iz Atene Panagiotis Roumeliotis izjavio je da s obzirom na duboku recesiju Grčka ima dvije mogućnosti da izbjegne bankrot: ili će zatražiti „podebljanje" već odobrenih kredita ili će morati tražiti otpis dijela duga. U svakom slučaju i druge članice eurozone su krive zbog toga što se Grčka ponovno našla u ulozi prosjaka. Plan za uključivanje privatnog sektora u spašavanje Grčke bio je pogrešan. U gospodarstvu, znanosti i politici sve je više zagovornika radikalnih poteza, a spremnosti za ulaganje u posrnulu Grčku sve je manje. Bivši njemački kancelar Gerhard Schröder u FTD-u je predstavio Agendu za eurozonu 2012. koja predviđa otpis 50 posto grčkog duga.

Nadalje, spasitelji također gube sposobnost podnošenja patnje. Mnogo je naznaka da je Europa prihvatila činjenicu da Grčka neće moći izbjeći bankrot. Čak je i Njemačka odustala od svog optimizma svjesna činjenice da bi mogla početi snositi teške posljedice, ako se akcije spašavanja pretvore u rupu bez dna.

Njemačka kancelarka Angela Merkel i njen ministar financija Wolfgang Schäuble (CDU), koji su se dosada uvijek izjašnjavali protiv stečaja Grčke, odjednom su stali na čelo pokreta koji traži opsežan otpis grčkog duga.

Kancelarka planira za svoj naum pridobiti i oklijevajuće Francuze, te t.zv. haircut predstaviti kao doprinos konačnom rješenju za opstanak monetarne unije. Ako do toga dođe grčki bi se vjerovnici morali oprostiti od polovine svojih investicija, na što ih je već upozorio bivši kancelar Schröder.

Istodobno, Merkel i Schäuble objavili su poreznim obveznicima kako će se iz državne blagajne morati izdvajati nove milijarde pomoći za banke. Belgijsko-francuska banka Dexia pala je kao prva žrtva. Ta je banka dobila jamstva Francuske, Belgije i Luksemburga u vrijednosti od 90 milijardi eura, dok je 95 milijardi eura, koliko je uloženo u toksične dionice, prebačeno u t.zv. lošu banku.

Europske banke su već u drugom tromjesečju, prema njihovim vlastitim podacima, otpisale minimalno 21 posto potraživanja prema Grčkoj, ali je problem što i dalje u svojim bilancama imaju velike količine grčkih obveznica, naravno pored onih španjolskih, portugalskih i belgijskih.

„Postoji rizik od dodatnog zaoštravanja i širenja krize", izjavio je Schäuble. Bivši njemački kancelar Schröder poručio je da rješenje za Grčku mora biti formulirano tako da ne nanese trajnu štetu bankovnom sektoru, ali i da ne dovede do lančanih reakcija u drugim europskim zemljama". Međutim, osvrnemo li se na intervencije Europske unije iz proteklih tjedana, teško je zamisliti da će takvo rješenje biti moguće.

Thomas Schmoll
Financial Times Deutschland